Rumunjska - Wikivoyage, besplatni suradnički vodič za putovanja i turizam - Roumanie — Wikivoyage, le guide de voyage et de tourisme collaboratif gratuit

Rumunjska ​((ro)Rumunjska)
Zastava
Informacija
Glavni grad	Bukurešt
Područje	238 000 km²
Stanovništvo	21 000 000 hab. (2010)
Gustoća	88,24 nastaniti./km²
Oblik države	polupredsjednički režim
Unovčiti	Rumunjski lej (RON)
Struja	230 V/50 Hz, Europski utikač
Telefonski prefiks	40
Internet sufiks	.ro
Smjer protoka	Desni volan
Vreteno	UTC 2
Mjesto
46 ° 0 ′ 0 ″ S 25 ° 0 ′ 0 ″ E
Službena stranica
Uredi

The Rumunjska je zemljasrednja Europa.

Shvati

Geografija

Rumunjska graniči saUkrajina na sjeveru i jugoistoku, Moldavija na istoku, Bugarska na jugu, Srbija na jugozapadu i Mađarska na sjeverozapadu.

Priča

Stanovništvo

Vrijeme

Praznici

Regije

Gradovi

• 44.41666726.11 Bukurešt (București)  – Glavni grad Rumunjske sa srednjovjekovnim četvrtima. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• 45.65277825.6119442 Brașov  – Smješten na jugoistoku Transilvanija, srednjovjekovno središte grada. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• 46.76923.593 Cluj-Napoca  – Najveći grad u Transilvaniji, važno gospodarsko, sveučilišno i turističko središte. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• 44.17228.6324 Constanta  – Glavna rumunjska luka na Crnom moru, komercijalno središte za regiju. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• 47.1627.5855 Iași  – Drugi po veličini grad u Rumunjskoj, nekadašnja prijestolnica kneževine Moldavija do 1861. i nakratko glavni grad Rumunjske, važno gospodarsko i kulturno središte zemlje. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• 45.78333324.0833336 Sibiu  – Jedan od najljepših gradova u Rumunjskoj, uključuje najbolje očuvana povijesna mjesta saksonske tradicije u zemlji, nekoliko muzeja i izložbi. Nazvan je glavnim gradom europski kulture 2007. godine. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• 46.22055624.7916677 Sighișoara  – Kaštel Sighi citoara, odnosno središte grada, posljednja je naseljena kaštela u Europi i najbolje očuvana. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• 47.65138926.2555568 Suceava  – Glavni grad Bucovina i srednjovjekovni glavni grad Moldavije. Može se koristiti kao polazna točka za posjet crkvama na tom području, uključujući religiozne zidne slike u bizantskom stilu koje je priznalo Svjetska baština Unesca. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• 45.75321.2289 Temišvar  – Najveći grad u Banat, jedan od najmodernijih i najprosperitetnijih gradova u Rumunjskoj. Tu je započela rumunjska antikomunistička revolucija 1989. godine. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)

Ostala odredišta

• 45.08333329.51 Delta Dunava  – Web mjesto Svjetska baština Unesca smješteno u istočnoj Rumunjskoj na granici saUkrajina. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)

Ići

Formalnosti

Pogledajte i: Putovanje po schengenskom području

Iako Rumunjska još nije dio Europske unijeSchengensko područje, usvojila je istu viznu politiku kao i ostatak schengenskog područja. Građani Europskog gospodarskog prostora, tj. Zemlje Europske unijeEuropska unija kao iIsland, iz Lihtenštajn, od Norveška i još Švicarski, može ući s odobrenom osobnom iskaznicom (ili a putovnica). Građani drugih zemalja obično trebaju putovnicu.

Za odlazak ili odlazak iz Rumunjske iz druge zemlje, uključujući schengensko područje, bit će potrebne imigracijske provjere. Međutim, ti će se običaji otkazati ako se putuje iz ili u zemlju Europske unije.

Samo državljani sljedećih zemalja koje nisu dio Europske unije ili Europskog udruženja za slobodnu trgovinu ne trebaju vizu za ulazak u schengensko područje: Albanija (s biometrijskom putovnicom), Andora, Antigva i Barbuda, Argentina, Australija, Bahami, Barbados, Bosna i Hercegovina (s biometrijskom putovnicom), Brazil, Brunej, Kanada, Čile, Južna Korea, Kostarika, El Salvador, Ujedinjene države, Gvatemala, Honduras, Izrael, Japan, Sjeverna Makedonija (s biometrijskom putovnicom), Malezija, Mauritanija, Meksiko, Moldavija (s biometrijskom putovnicom), Monako, Crna Gora (s biometrijskom putovnicom), Novi Zeland, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Sveti Kitts i Nevis, Saint-Martin, Srbija (s biometrijskom putovnicom, osim za građane Srbije s putovnicom koju je izdala srpska Koordinacijska uprava, tj. stanovnici Kosovo sa srpskom putovnicom), Sejšeli, Singapur, Tajvan (Republika Kina) (s identifikacijskim brojem navedenim na putovnici), Urugvaj, Vatikan i Venezuela. Osim toga, britanski državljani s inozemstvom s putovnicom iz posebnih upravnih regija Hong Kong ili iz Makao su bez viza.

Građani zemalja koje nisu dio Europske unije ili Europskog udruženja za slobodnu trgovinu i kojima nije potrebna viza ne mogu boraviti u schengenskom području dulje od 90 dana u razdoblju od 180 dana i uglavnom ne mogu raditi iako neke države u Schengensko područje, uključujući Rumunjsku, dopušta to građanima određenih zemalja (vidi odjeljak Raditi ispod). Razdoblje započinje ulaskom u bilo koju zemlju schengenskog područja i ne resetira se prilikom putovanja u drugu zemlju schengenskog područja.

Ako ste državljanin države koja nije dio Europske unije ili Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, čak i ako vam nije potrebna viza, provjerite je li putovnica ovjerena pečatom prilikom vašeg ulaska u zemlju na schengenskom području, inače može se postupati kao da ste prekoračili odobreno razdoblje. Osim toga, ako nemate pečat prilikom napuštanja schengenskog područja, sljedeći put vam može biti odbijen ulaz i smatrat će se kao da ste prekoračili dopušteno razdoblje. Ako ne možete dobiti pečat, čuvajte ukrcajne karte, karte za vlak ili bilo koje druge dokumente koji vam mogu pomoći da dokažete da niste prekoračili odobreno razdoblje.

Uz to, britanski podanici koji imaju pravo boravka u UK kao i građani britanskih prekomorskih teritorija povezanih s Gibraltar smatraju se državljanima Ujedinjenog Kraljevstva za potrebe Europske unije i stoga mogu ući u schengensko područje na neodređeno vrijeme. Međutim, državljani britanskih prekomorskih teritorija i britanski podanici koji nemaju pravo boravka u Ujedinjenom Kraljevstvu trebaju vizu. Međutim, imajte na umu da svi državljani britanskih prekomorskih teritorija imaju pravo podnijeti zahtjev za britansko državljanstvo, osim onih iz suverenih vojnih baza na Cipru, i stoga mogu uživati ​​neograničeni pristup svemiru. Schengen.

Autobusom

Iako Rumunjska nije tradicionalno odredište za autobuse, autobusi su sve popularniji način dolaska u zemlju, posebno iz Balkanski i bivšaSSSR, ali i iz zapadne Europe, uključujućiNjemačka i Švicarski. Vlak je i dalje najpopularniji način da se iz Rumunjske stigne do Rumunjskesrednja Europa budući da je usluga dobra. Međutim, loša kvaliteta željezničke usluge s Balkana i bivšeSSSR čini trenere privlačnijim medijem. Redovne usluge udobnih autobusa i brže od vlakova nude se iz gradova kao što su Kišinjev, Kijev, Odesa, Sofija i Istanbul.

• Eurolines  – Društvo francuski opslužuju Rumunjsku i nude neke od najnižih cijena na tržištu, često jeftinije od zračnih prijevoznika. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• Atlassib  (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)

Avionom

Rumunjska ima 17 civilnih zračnih luka, od kojih 12 ima redovite međunarodne letove. Glavne zračne luke su:

• Zračna luka Henri Coandă u Bukureštu (Otopeni)  – Najveći i najprometniji, ima letove za gotovo sve veće gradove Europskim kao i neki glavni gradovi bliski istok i u sve ostale rumunjske gradove, ali nema izravnih letova za Ujedinjene države. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• Zračna luka Aurel Vlaicu (Băneasa) u Bukureštu  – Važno središte za niskotarifne zrakoplovne kompanije, redovni letovi zaItalija, 'Španjolska, UK, 'Njemačka, Belgija i Francuska. Ljeti služi kao glavna zračna luka za čarter letove do Tunis, 'Egipat, purica i Grčka. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• Međunarodna zračna luka Timișoara Traian Vuia  – Druga po veličini zračna luka u zemlji, redovni letovi do nekoliko većih gradova uNjemačka, od'Italija, od'Austrija, od Mađarska, od Grčka, od'Ukrajina, od Moldavija, od Francuska i UK kao i neki rumunjski gradovi. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• Međunarodna zračna luka Cluj-Napoca  – Najveća zračna luka u Transilvanija, redovni letovi za nekoliko odredišta Europskim. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)

Ostale manje međunarodne zračne luke uključuju zračne luke Sibiu, od Bacau, od Constanta (za obalu Crnog mora),Jaši (najvažnije u Moldaviji), Târgu Mureş, odArad, od Baia Mare, odOradea, od Satu Mare i od Suceava. Više informacija potražite na stranicama ovih gradova.

• 47.178827.621 Međunarodna zračna luka Iași (IATA : IAS, ICAO: LRIA, Aeroportul Internațional Iași) (8 km istočno od Iașija, u zapadnoj Moldaviji) (zadnje ažuriranje pros. 2018. godine)
• 46.521926.91022 Međunarodna zračna luka Georges-Enesco (IATA : BCM, ICAO: LRBC, Aeroportul Internațional „George Enescu” Bacău) (4 km južno od Bacăua, u zapadnoj Moldaviji) (zadnje ažuriranje pros. 2018. godine)

Tri su glavne rumunjske zrakoplovne tvrtke:

• TAROM  – Sjedište u zračnoj luci Otopeni u Bukurešt. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• Carpatair  – Sa sjedištem u Temišvar. Povezuje ovaj grad s osam odredišta talijanski i tri destinacije njemački dakle u druge rumunjske gradove. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)
• Plavi zrak  – Jedina rumunjska niskotarifna zrakoplovna kompanija sa sjedištem u zračnoj luci Baneasa u Bukurešt sa sekundarnim čvorištem na Bacau i usredotočenost na grad Sibiu. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)

Na brodu

Vlakom

Rumunjska je relativno dobro povezana sa željezničkom mrežom Europskim. Redovne su svakodnevne veze sa München, Prag, Venecija, Beč, Budimpešta, Zagreb, Beograd, Sofija, Istanbul, Kišinjev, Kijev i Moskva.

Vlak je najbolji način da stignete do gradova zapadne i središnje Rumunjske.

• Eurail  – Rumunjska je dio zone koja dopušta korištenje prolaza Eurail. (zadnje ažuriranje veljača 2018. godine)

Automobilom

Kružite

Avionom

Rumunjska ima nekoliko međunarodnih zračnih luka: prva Bukurešt (Henri Coandă i Băneasa, obojica sjeverno od grada), Temišvar (središte za letove sa Zapada), Konstanca (Mihail Kogălniceanu, za crnomorsku obalu), Arad, Cluj-Napoca ( najvažniji u Transilvaniji), Sibiu, Târgu Mureş, Oradea, Iaşi (najvažniji u Moldaviji).

Vlakom

Rumunjska željeznička mreža visoko je razvijena.

U Rumunjskoj postoje četiri vrste vlakova: Inter-cityRapidAcceleratePersonal Ovdje su navedeni silaznim redoslijedom cijene, brzine i udobnosti! Vlakovi ne dolaze uvijek na vrijeme, osim možda "IC" (međugradski) ili "Rapid". Ne planirajte veze s manje od pola sata premlaćivanja ... "Accelerat" vlakovi i još više "Personal" puštaju sve ostale da prođu, a ponekad im treba i 1,5 puta duže od ovih.

Određene linije imaju ludi šarm, posebno one koje prelaze Karpate. Ne propustite vlak između Brašova i Ploieştija, Suceave - Vatra Dornei - Cluj-Napoca, Târgu Jiu - Deva, Adjud - Miercurea Ciuc - Târgu Mureş!

Kao pokazatelj, 2004. godine, noćni vlak u spavaćem vagonu, Bukurešt Do Satu Mare trošak 20 € (~ 22,1 fra. - tečaj od 27.04.2021.) (~ 29,95 USD - klasa 27.04.2021.) (~ 24,15 USD - klasa 27.04.2021.) (~ 13.112,12 F CFA - cijena 27.04.2021)/ pers, za 10 h staza. Dopustite vrijeme da takvu kartu rezervirate unaprijed!

Pretraživanje rasporeda: u hostelima knjigu uvijek možete pronaći Mersul Trenurilor (Pohod vlakova). Moguće je istraživati ​​na web stranici http://www.mersultrenurilorcfr.ro .

Ponovno u 2010. godini, u tijeku su radovi između Ploieştija i Brašova, stoga vlakovi voze naizmjenično jednim kolosijekom, brzinom od 40 km / h. Dopustite vrijeme.

Automobilom

Da biste mogli putovati u Rumunjskoj, sada je neophodno dobiti "Rovinieta" prilikom prelaska granice.

Neke su ceste loše održavane i postoji velika gužva u prometu, posebno u velikim gradovima. Pazite na šahtove koji često odsutni i zamijenjeni odvojem za signalizaciju. Lokalna vožnja je vrlo sportska, čak i najsmjelija, bez računanja na određena kolica bez osvjetljenja. Nerijetko se svjedoči samoubilačkom pretjecanju.

Međutim, prilično je lako zaobići Rumunjsku. Ceste (i autoceste) nisu jako prometne (cijena benzina je vrlo visoka u odnosu na plaće). Izvan Bukurešta gužve u prometu su izvan usporedbe s onima u gradu poput Pariza, na primjer. No, noću bi trebalo biti vrlo oprezno.

Autocesta koja povezuje Piteşti - Bucureşti vrlo je ispravna, a državne ceste koje prelaze zemlju nedavno su obnovljene. Međutim, čuvajte se autoceste Bucureşti - Constanţa koja zapravo nije završena.

Pazite na volovska kola, krave i druge životinje koje mogu bez upozorenja prelaziti ceste i autoceste!

Na selu, u udaljenim mjestima, neke su ceste od prljavštine i gotovo su neprohodne, u slučaju kvara možete se osloniti na talent mehaničara koji su genijalni majstori. Postoje i trgovine koje popravljaju proboje guma.

Nema problema s dobivanjem goriva.

Rumunji, a i putnici, vrlo su česti autostopovima na cestama. Vozači vam naplaćuju cijenu autobusa. Iz tog razloga i da biste izbjegli prevare, dobro je znati cijenu potonjih.

Ograničenja brzine koja se primjenjuju u Rumunjskoj:

• Autocesta: 130 km / h
• Ruta: 90 km / h
• "Europska" cesta (Primjer): 100 km / h
• Grad : 50 km / h

Vozači kamiona mogu biti ugodni ili dosadni. Lijepo na cestama izvan izgrađenog područja, jer oni pomoću svojih pokazatelja govore vam možete li pretjecati ili ne: s lijeve strane opasnost, nemojte pretjecati, s desne strane možete ići (pažljivo). Dosadno u selima koja često prelaze brzinom od 70-80 km / h jer se lijepe za vas (i trube vas) ako poštujete nametnutih 50 km / h ...

Zabranjeno je voziti nakon konzumiranja alkohola zbog boli zbog oduzimanja vozačke dozvole na licu mjesta. Testovi na alkohol u krvi često se provode u ranim jutarnjim satima. Razmislite o tome ako ste noć prije imali pijanu noć ...

Pješaci imaju apsolutni prioritet na prolazima rezerviranim za njih. ¨Čak i ako su još uvijek na pločniku i idu prema pješačkom prijelazu. Rizik od opoziva licence.

Budite oprezni (u nekim gradovima) na prijelazima sa semaforima u kombinaciji s kružnim tokom. Zeleno svjetlo omogućuje vam kretanje naprijed (i prioritet nad pješacima), ali tada morate poštivati ​​prednost prolaska s lijeve strane kružnog toka. Dakle, automobil koji dolazi ispred i skreće ulijevo imat će prioritet nad vama zbog kružnog toka, dok inače ne bi bio.

Uključivanje kratkih svjetala obavezno je danju i noću izvan izgrađenih područja.

Na kraju, sve dok poštujete pravila autoceste, možete se kretati vrlo lako i slobodno. Pogotovo jer na cestama susrećemo tek nekoliko policijskih provjera (u usporedbi s Francuskom, na primjer).

Autobusom

Mreža autobusa prilično je razvijena. U gradovima potražiteautogara (autobusni kolodvor). Putovanja nisu skupa, vozači se zaustavljaju na zahtjev u mnogim selima na periferiji gradova.

Planinarenje

Autostopiranje uvijek riskira, ali praksa autostopiranja vrlo je raširena u Rumunjskoj, kako za Rumunje, tako i za turiste, a ovo prijevozno sredstvo može biti korisno za dolazak do sela koja nisu povezana javnim prijevozom. No, pripazite, uobičajeno je financijski pridonijeti trošku putovanja, manje-više cijeni putovanja autobusom. Ako planirate stopirati bez plaćanja, obavijestite vozača prije nego što uđe u automobil.

Govoriti

U većini zemlje samo razgovaramo Rumunjski. U Transilvaniji također govorimo Mađarski, posebno u istočnom dijelu regije (odjeli Harghita, Covasna i Mures). U gotovo svim školama francuski iEngleski, ponekadnjemački, 'Španjolski ilitalijanski. Možete se snaći s engleskim i francuskim u svim velikim gradovima i u primorskim odmaralištima. Valja napomenuti da 20% urbane populacije govori francusko i da neka sveučilišta predaju samo na francuskom. Rumunjski je latinski jezik, a poznavanje talijanskog ili španjolskog jezika puno pomaže u razumijevanju i razumijevanju.

U Rumunjskoj, kao i u cijelom svijetu, najbolji način putovanja je uvijek imati džepni rječnik, bilježnicu i olovku ... i sve postaje moguće!

Kupiti

Valuta Rumunjske je rumunjski lej (RON).

Jesti

Ne ustručavajte se otići u izvrsne restorane! Nisu vrlo skupi i moći ćete upoznati rumunjski mlazni set.Prvo, ne možete ići u Rumunjsku bez započinjanja barem jednog obroka s "Ciorbom". Ciorba su krepke juhe. No, toliko je različitih Ciorba koliko ima kuhara i baka da ih kuhaju. Ne propustite "sarmale", mješavinu mljevenog mesa i riže smotanu u listu kupusa ili u listu vinove loze. Ovo je jelo tradicionalno za Božić, ali zapravo se može naći tijekom cijele godine. Često ćete naći roštilje koji vam poslužuju "mici": vrsta kobasica bez kože od ovčetine, govedine i svinjetine. Oko ovih rumunjskih roštilja, koji se mogu naći u svim okolnostima (tržnice, festivali, jednostavni piknik s prijateljima, ...), vlada blagdanska i dobrodušna atmosfera! Kuhana je palenta "mamaliga" u srcu domova i u izvrsnim restoranima. Tradicionalno se jede s ovčjim sirom: "mamaliga cu branza". Ukusan je i kao dodatak prženoj slatkovodnoj ribi s umakom od češnjaka. Kad smo već kod ribe, ako idete u deltu Dunava, ne zaboravite kušati "bibani" Na slatkoj strani kušajte ražnjiće, kürtőskalács, specijalitet transilvanijskih sikula, cozonac, neku vrstu briochea / panettona ili čak papanaşi, krafne sa slatkim bijelim sirom. Ne propustite ni gogosi i placinte!

"Trgovine hranom" pronaći ćete u najmanjim selima. To su vrlo male trgovine koje ponekad ne izgledaju kao da se vide izvana. Tamo često možete pronaći iste stvari, ali barem dovoljno da natočite gorivo kad ste daleko od gradova.

Piti

Vina u Rumunjskoj vrlo su raznovrsna i neka kvalitetna. Mnogo je vinograda u svim regijama zemlje: Cotnari, Vrancea, Bucium-Iaşi, Murfatlar, Huşi, Drăgăşani, Valea Călugărească, Târnave, Recaş ...). Čuvajte se domaćeg vina od ne-vinara, nije poznato s kojom vodom je napravljeno.

Vožnja u pijanom stanju je zabranjena: ako vozite, nemojte piti.

Ne zaboravite s oprezom kušati izvrsnu šljivovicu: Tuicu. Također kušajte "rachiu", "palinca" (na sjeveru više od 50 stupnjeva alkohola).

Kućište

U selima, posebno u Transilvaniji, pronađite "turističke pansione" (pensiune ...) večeru i doručak otprilike 20 € (~ 22,1 fra. - tečaj od 27.04.2021.) (~ 29,95 USD - klasa 27.04.2021.) (~ 24,15 USD - klasa 27.04.2021.) (~ 13.112,12 F CFA - cijena 27.04.2021)/ pers (2012). Večera i doručak često su "formatirani" za turiste, ali pružit će vam priliku da kušate sarmale, s palentom ... i popijte ţuica.

Učiti

Raditi

Građani Kanada, iz Ujedinjene države i Japan imaju pravo raditi u Rumunjskoj bez pribavljanja vize ili bilo kojeg drugog oblika odobrenja tijekom razdoblja u kojem mogu ostati bezvizni, tj. ukupno 90 dana u razdoblju od 180 dana (vidi odjeljak Ići gore za više detalja).

Komunicirati

Europski roming

Od 15. lipnja 2017. uveden je „Europski roaming“. Omogućuje svim imateljima SIM kartica koji pripadaju jednoj od europskih zemalja članica da zadrže jednake uvjete cijena kao u zemlji podrijetla.

Telefonski pozivi i pregledavanje Interneta vrijede bez dodatnih troškova u svim europskim zemljama, osim ako ih ne odobre nacionalna tijela (općenito manji operateri) ili kada se prekorači podatkovni Gbit prag, koji se povećava iz godine u godinu. Da biste koristili ovu uslugu, jednostavno aktivirajte opciju roaminga na svom mobilnom telefonu.

Zemlje sudionice su zemljeEuropska unija (Njemačka, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Hrvatska, Danska, Španjolska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska , Irska , Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Češka Republika, Rumunjska, UK, Slovačka, Slovenija, Švedska), one odEuropski gospodarski prostor (Island, Lihtenštajn i Norveška) i još Prekomorski teritoriji (Azori, Kanarski otoci, Gibraltar, Guadeloupe, Gvajana, Madeira, Martinique, Mayotte, Sastanak, Saint-Martin).

Upravljajte svakodnevnim

Zdravlje

Europski građani

GrađaniEuropska unija (EU), koji se neočekivano razbole tijekom privremenog boravka, studija ili profesionalnog boravka, imaju pravo na istu medicinsku njegu kao u zemlji prebivališta. Uvijek je korisno uzeti Europska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) što predstavlja fizički dokaz vašeg osiguranja u zemlji EU. Međutim, ako karticu nemate kod sebe ili je ne možete koristiti (kao u slučaju privatne pomoći), i dalje imate pravo na liječenje, ali troškove ste dužni platiti na licu mjesta. Tada ćete zatražite povrat po povratku.

Zemlje u kojima se osigurava zdravstveno osiguranje su sve one članiceEuropska unija (Njemačka, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Hrvatska, Danska, Španjolska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska , Irska , Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Češka Republika, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska), one odEuropski gospodarski prostor (Island, Lihtenštajn i Norveška), Švicarski, UK i Prekomorski teritoriji član Europske unije (Azori, Kanarski otoci, Gibraltar, Guadeloupe, Gvajana, Madeira, Martinique, Mayotte, Sastanak, Saint-Martin).

Sigurnost

Pripazite na brojne pse koji lutaju po nekim većim gradovima. Ali prije svega, nikad ne ostavljajte ništa što leži ! Jednom kad nešto ostane, svatko ga može napraviti svojim. Ne donosite puno dragocjenosti. Ako ih ponesete, pokušajte ne privući pažnju potencijalnih lopova na ove predmete.

Vladini savjeti za putovanja

• Belgija (Savezna služba za vanjske poslove, vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju)  (posljednje ažuriranje travnja 2018)
• Kanada (Vlada Kanade)  (posljednje ažuriranje travnja 2018)
• Francuska (Ministarstvo vanjskih poslova)  (posljednje ažuriranje travnja 2018)
• Švicarski (Savezno ministarstvo vanjskih poslova)  (zadnji put ažurirano siječnja 2016)

Poštovanje