Gornja Lužica - Oberlausitz

The Gornja Lužica je vrlo slikovito područje na istoku Saska. Grad čini središte Gornje Lužice Bautzen. Gornjolužički vres i ribnjak protežu se sjeverno od Bautzena, a gornjolužičko gorje započinje s juga.

Regije

• Krajolik gornjeg lužičkog vrijeska i ribnjaka - sjeverni dio Gornje Lužice, na prijelazu u Donju Lužicu; koju karakteriziraju borove šume, travnjaci i ribnjaci. To također uključuje Muskauer i Königsbrück-Ruhlander Heiden.
• Sjedište Gornja Lužica s Lausitzer Berglandom (niski planinski lanac), podnožjem Westlausitzera i Lausitzer Gefilde (planinskim podnožjem) s gradom Bautzen kao središte
• Istočnolužička brdska zemlja - Gorlitz i Löbau čine glavne gradove ove regije na Neisseu sjeverno od planina Zittau.
• Planine Zittau - njemački dio planine Lausitz (ne treba ga miješati s Lausitzer Berglandom) na krajnjem jugu.

Iskopavanje lignita i njegove posljedice stvorile su novi, jedinstveni krajolik na sjeveru Gornje Lužice i jugu Donje Lužice - Lužičko jezero.

mjesta

• Bautzen - političko i kulturno središte Lugovaca; šarmantni stari grad.
• Gorlitz - najveći grad i smješten na njemačko-poljskoj granici.
• Hoyerswerda - Na prvi pogled, Hoyerswerda, "drugi socijalistički grad DDR-a", zalaže se za prilično monotonu arhitekturu, ali u blizini su i stara Hoyerswerda i Lužičko jezero.
• Niesky - "Veliki okružni grad", tradicionalno središte Moravske braće.
• Kamenz - mjesto u Zapadnolužička brda i planine, Rodno mjesto pjesnika Gottholda Ephraima Lessinga.
• Löbau - Toranj kralja Friedricha Augusta.
• Loš Muskau - Lječilište u pograničnom trokutu s Brandenburgom i Poljskom, velik i raznolik krajobrazni park
• bijela voda - u Muskauer Heide.
• Zittau - poznato mjesto na poljskoj granici i polazna točka u istoimenim planinama.

Ostali ciljevi

• The Rezervat krajolike biosfere gornje Lužičke pustinje i ribnjaka nudi jedinstveni prirodni krajolik. Zemljište s tisuću ribnjaka sa šumama, močvarama i ribnjacima nudi mogućnosti za planinarenje i biciklizam, održivu poljoprivredu i ribolov s trgovinama na farmama.

pozadini

povijesti

Gornja Lužica je stoljećima bila vlastiti teritorij i posljedično tome ima snažan regionalni identitet. Izvorno je naselje naselja slavenskog Milzenera, današnjih predaka Sorbi. Od 10. stoljeća i oni su se naselili Njemački kolonisti na. Njemački vladari su Milzenere podjarmili i pokristunili oko 1000. Sve do 15. stoljeća to se područje nije zvalo Gornja Lužica ('Lausitz' je prvotno bio samo sadašnji Donja Lužica), već "Land Budissin", nakon glavnog grada Bautzen. Pripadalo je od 14. stoljeća do 1635. - sljedeće Češka, Moravska, Šleska i (Donja) Lužica - do "Zemlje boemske krune". Potom je ustupljen biračima u Saskoj. Vladali su Gornjom Lužicom u osobnoj uniji, ali područje je zadržalo vlastiti skup posjeda sve do 19. stoljeća i nije se promatralo kao dio "stvarne" Saske.

Na Bečkom kongresu 1815. Gornja Lužica bila je podijeljena između Saske i Pruske. Sjeverni i istočni dijelovi Gornje Lužice (oko Görlitza i Hoyerswerde) pripadali su pruskoj provinciji (Donja) Šleska do 1945. godine. Budući da najveći dio Donje Šleske leži istočno od Neisse-a i nakon Drugog svjetskog rata dodijeljen je Poljskoj, mali dio koji je ostao s Njemačkom vraćen je u državu Sasku (nekoliko općina također u državu Brandenburg). Mali dio Gornje Lužice leži istočno od Neissea na današnjem poljskom jeziku Donjošlesko vojvodstvo.

U određenim područjima društva razgraničenje izvorno saksonskog i šleskog dijela zemlje i danas igra ulogu. Protestantski kršćani u sjeveroistočnom dijelu zemlje ne pripadaju Evanđeosko-luteranskoj crkvi Saske, već Evangelička crkva Berlin-Brandenburg-Silesian Gornja Lužica, a katolici ne u biskupiju Dresden-Meißen, već u Biskupija Görlitz na. Uz to se još uvijek održavaju neke tradicije šleske kulture, na pr. B. Gornjolužička kuhinja slična je šleskoj. Međutim, vrlo mali broj govori gornjolužički dijalekt, koji pripada šleskoj dijalekatskoj skupini.

Vuk

Jedina reproduktivna populacija vukova u Njemačkoj je u sjevernoj Gornjoj Lužici. Domaće područje je u Muskauer Heide kao i Gornje Lužičko Teichland. Tko vidi vuka, ne treba se bojati - životinje obično izbjegavaju susrete s ljudima. Viđenje vuka koji živi u divljini trenutno će ostati iznimka.

• Kontakt ured Wolfsregion Lausitz, Am Erlichthof 16, 02956 Rietschen. Tel.: 49(0)35773-46762, Faks: 49(0)35773-46771, E-mail: [email protected]. zadnja promjena: nije navedeno

Mitovi i legende

Gornja Lužica bogata je legendama i mitovima. Jedna od najpoznatijih priča je ona o Krabat, koji je u nekim verzijama legende crni mađioničar, u drugima pak koristi svoje čarobne moći u dobre svrhe. Povijesni uzor vjerojatno je bio hrvatski konjanički pukovnik Johann Schadowitzkoji je služio saskom izborniku u 17. stoljeću i nakon umirovljenja nastanio se u Gornjoj Lužici. Krabat je jednostavno stara lužičkosrpska riječ za "Hrvat".

U novije vrijeme - između ostalog i kroz knjige o mladima Jurija Brězana i Otfrieda Preußlera i njihove filmske adaptacije - varijanta prema kojoj je Krabat u početku lužički sin Lužija koji se izgubi u šumi i završi u Koselbruchu (na Schwarzkollm) na misterioznom Crni mlin i naiđe na još tajnovitijeg "gospodara". Pristaje biti njegov šegrt, ali doznaje da je gospodar crni mađioničar. Napokon i sam uči magične vještine i na kraju može svladati gospodara i osloboditi ostale šegrte snagom ljubavi (njegova majka u jednoj verziji ili djevojčica u drugoj verziji).

Legenda se može pratiti na Biciklistička staza Krabat slijedite, između ostalog i za Mlin Krabat Schwarzkollm, u Groß Särchen, gdje je navodno Krabat živio kao vlasnik dobrotvorne farme, u Wittichenau, gdje se, prema legendi, na čarobni način šalio s bogatim trgovcima stokom i u Räckelwitz, rodno mjesto književnika Jurija Brězana . U srpnju svake godine, festival Krabat održava se u mlinu Krabat u Schwarzkollmu.

Jezik

Sorbi su se naselili u ovoj regiji. Međutim, svi Lužički dvojezični i također govore njemački.

stigavši ​​tamo

Avionom

• Najbliža zračna luka je 51.13444444444413.768055555556Zračna luka Dresden(IATA: DRS), 55 km od Bautzena, 60 km od Hoyerswerde, 105 km od Görlitza).
• Možete i koristiti 52.36224666666713.500671666667Zračna luka Berlin Brandenburg(IATA: BER), 140 km od Hoyerswerde, 195 km od Görlitza).
• Ako je odredište na jugu Gornje Lužice, tu je i let 50.10083333333314.26Praški aerodrom(IATA: PRG) (145 km od Zittaua),
• za istok regije preko 51.10277777777816.885833333333Zračna luka Wroclaw Nicolaus Copernicus(IATA: WRO) 175 km od Görlitza).

Vlakom

Putovanje vlakom obično je također putem Dresden(-Neustadt), najbliža željeznička stanica s vezom za međugradski prijevoz. Odatle regionalni brzi vlakovi idu do Bischofswerde, Bautzena, Görlitza, Zittaua i Hoyerswerde, kao i takozvani gradski vlakovi (regionalni vlakovi) do Königsbrücka i Kamenza.

Hoyerswerda je također svaka dva sata sa S 4 S-Bahn Leipzig povezan preko Torgaua, Falkenberga i Elsterwerde-Biehle (koji ovdje također preuzima funkciju regionalnog vlaka, a ne klasičnog gradskog prijevoza). Uz to, istočnonjemačka željeznica polazi svakog sata cottbus preko Görlitza do Zittaua. Iz smjera Berlin dolazeći, morate - ovisno o odredištu u Gornjoj Lužici - u Cottbusu, u Senftenberg i Ruhlandu ili promjena u Dresdenu.

U ulici

Najvažnija os ceste u regiji je autocesta A4 (Chemnitz / Leipzig - Dresden - Görlitz - Breslau). Prelazi Gornju Lužicu od zapada prema istoku, pored dva najveća grada Bautzena i Görlitza. Federalne autoceste B 96 od Berlina i Luckaua te B 97 i B 115 od područja Cottbusa križaju se u smjeru sjever-jug. Dolazeći iz Praga, autocestom ili cestom nalik autocesti možete ići gotovo do graničnog trokuta u blizini Zittaua.

Biciklom

Važne daleke biciklističke rute kroz Gornju Lužicu su njemačka ruta D 4 (ruta Mittelland) od Jene, Gere, Chemnitza i Dresdena do Zittaua, Biciklistička staza Oder-Neisse uz njemačko-poljsku granicu i Spree biciklistička staza od Berlina, Lübbenaua i Cottbusa do Bautzena.

Pješice

Planinari na daljinu mogu doći iz Leipziga na ekumenski put hodočašća u Srednjoj Njemačkoj, koji slijedi tok srednjovjekovne trgovačke rute Via regia orijentirana i na mrežu Put svetog Jakova pripada.

mobilnost

Tarifa se odnosi na autobuse i regionalne vlakove u cijeloj Gornjoj Lužici (osim za uskotračnu željeznicu Zittau) Zweckverband Verkehrsverbund Oberlausitz-Donja Šleska (ZVON). S “Euro-Neisse-Ticketom” možete putovati i u susjedne dijelove Poljske i Češke.

Turističke atrakcije

• Fürst-Pückler-Park u Loš Muskau, najveći engleski krajobrazni park u kontinentalnoj Europi, UNESCO-ve svjetske baštine
• Povijesno Šumska željeznica Muskau povezuje mjesta Loš Muskau, Krauschwitz, bijela voda i Kromlau.
• Stari grad Gorlitz - u rijetko kojem drugom njemačkom gradu možete pročitati povijesni razvoj kao i ovdje, od kasnogotičkih, renesansnih i baroknih gradskih kuća do četvrti u Wilhelminovom stilu i secesijskih zgrada; Teško uništen u ratu, a u posljednjih nekoliko godina obnovljen je na primjeran način u skladu s spomenikom; dakle popularan filmski set
• Stari grad Bautzen - pod utjecajem srednjeg vijeka, s katedralom, Ortenburgom, brojnim kulama koje istodobno koriste katolička i protestantska crkva
• Lužički gromadni park Nochten
• Park dinosaura Kleinwelka
• Kleinwelka labirint

aktivnosti

• brojne lijepe pješačke staze
• Biciklizam, na pr. B. uz Or-Neisse- ili biciklistička staza Krabat
• Sportovi na vodi u Lužičko jezero

Redoviti događaji

• Treća nedjelja u ožujku bit će u Seifhennersdorf the Oberlausitzer Leinewebertag proslavljeno specijalitetom juhe od bazge
• Uskrs: Uskrsno jahanje Sorbi u Gornjoj Lužici (rute: Wittichenau–Ralbitz, Crostwitz–Panschwitz-Kuckau, Radibor–Storcha, Nebelschütz–Ostro, Bautzen- Radibor)
• Sredina lipnja: Gurnuti dani u Bischofswerda - jedan od najvećih pučkih festivala u Gornjoj Lužici u Saskoj
• Kraj lipnja: Vlak za pivo Eibauer - Narodni i tradicionalni festival trgovine gornjolužičkim pivovarama, u znak sjećanja na spor oko piva između Görlitza, Löbaua i Zittaua u 17. stoljeću - pivovare se predstavljaju sa svojim sjajnim timovima, vatrogasne brigade i poljoprivrednici dobivaju povijesnu opremu iz šupa, cijelu stvar sviraju marširajući orkestri i limene glazbe u pratnji.
• To se događa od sredine lipnja do sredine srpnja Gornji lužički festival gurmana umjesto. Raznovrsni restorani u regiji nude Kvrga (Knedle) sa slaninom i kiselim kupusom.
• Sredina srpnja (samo godine s neparnim brojem): Međunarodni festival folklora Lausitz
• 3. vikend u srpnju: Šleski Tippelmarkt - Tržnica lončarstva u Gorlitz
• Kraj srpnja: Tržnica Jacobi u Neugersdorf (dijalekt: Gierschdurfer Schiss’n - "Gersdorfer Schießen") - najveći sajam u Gornjoj Lužici, tradicionalno povezan s kraljevskim strijeljanjem Neugersdorfer Schützena
• Krajem kolovoza ili početkom rujna: Festival staroga grada Görlitz - štandovi s povijesno ukrašenim pokrivačima ili povijesno dizajniranim vagonima; istodobno se odvija u susjednom Zgorzelec the Jakuby festival umjesto.
• Prosinac: Bautzen Wenzelsmarkt - najstarija božićna tržnica u Njemačkoj spomenuta u kronici

kuhinja

• Lužičko laneno ulje je zaštićena oznaka izvornosti. Lužička specijalnost je umočiti kiflice u laneno ulje i šećer ili jesti krumpir sa jaknom od kvarka i lanenog ulja.

• The Juha od bazge specijalnost je tkanja platna. Bit će na Oberlausitzer Leinewebertag u ponudi u Seifhennersdorfu.

• Stubberle, ili Stupperle je varijanta okruglica od krumpira u Gornjoj Lužici

• Senf Bautz’ner jedan je od najpoznatijih proizvoda u ovoj regiji

• Teichlmauke ili Titschlmauke, jelo je koje se sastoji od pire krumpira, kuhane govedine s juhom i kiselog kupusa iz Oberlausitzer Bergland. Sjeckano meso stavlja se na duboki tanjur, pire krumpir slaže se oko van tako da u sredini ostane rupa. Ova rupa predstavlja ribnjak ispunjen juhom, a na kraju se kiseli kupus stavlja oko mesa.

• Medenjaci Pulsnitzer tradicionalno su ručno izrađeni medenjaci od Pulsnitz. Razlikuju se od ostalih licitarskih kolačića po tome što se duže čuvaju i tijesto sazrije prije pečenja. Nisu sezonski proizvod, i dalje se proizvode tijekom cijele godine, a nude ih tvornice paprike i na tržnicama.

noćni život

sigurnost

klima

književnost

• Kerstin Micklitza, André Micklitza: Lausitz - Na putu između Spreewalda i Zittauera Gebirge, 5. ažurirano izdanje 2016., Trescher Verlag Berlin, ISBN 978-3-89794-330-8
• Michael Landmann: Gornja Lužica s planinama Zittau, ISBN 978-1500844202