Zapadno Pomorje - Westpommern

Zapadno Pomorje
Karta Zapadne Pomeranije

Vojvodstvo Zapadno Pomorje (Polirati województwo zachodniopomorskie [vɔjɛˈvut ͡stfɔ zaˈxɔdɲɔ pɔˈmɔrskʲɛ]) je regija na sjeverozapadu Poljska i graniči se na istoku s Pomeransko vojvodstvo, na jugu do vojvodstva Velika Poljska i Lebus a na zapadu Njemačka. Ekonomsko, kulturno i populacijsko središte je Szczecin. S druge strane, jugoistok je slabo naseljen i prirodan.

U ovoj regiji pronaći ćete nepregledne pješčane plaže na Baltička obala; brojne gotičke crkve od opeke, obrambene kule i dvorci; jezerska četvrt u Pomeranska Švicarska. Fantastični sportovi na vodi (surfanje, ronjenje u olupini, jedrenje) dostupni su u hotelu Pomeranski zaljev kao i Okruzi Pomeransko jezero. Kajakaška ruta duž Drage je vrlo raznolik i vodi kroz Nacionalni park Drage. Na otocima se mogu naći najljepše plaže Wollin - gdje je Nacionalni park Wollin smješteno - i Usedom (Swinoujscie, Międzyzdroje) i na Kolberg. Szczecin nudi zanimljiv kulturni program.

Regije

Regija mu daje ime Pomerania (i povijesni Zapadno Pomorje kao i povijesne Zapadno Pomorje), u kojem vojvodstvo ima velik udio. Ostale povijesne regije u kojima vojvodstvo ima udjela su Neumark na jugozapadu na Ili, niži Odertal, Laguna Szczecin kao i otoci Usedom i Wollin na zapadu da Obala Treptowa kao i Slowin obala na sjeveru i Zapadnopomeransko jezero s Pomeranska Švicarska kao i Južnopomeransko jezero.

mjesta

Donji Ili
  • 1 SzczecinWeb stranica ove institucijeSzczecin u enciklopediji WikipediaSzczecin u direktoriju medija Wikimedia CommonsStettin (Q393) u bazi podataka Wikidata
  • 2 GoleniówGoleniów u enciklopediji WikipedijeGoleniów u direktoriju medija Wikimedia CommonsGoleniów (Q329597) u bazi podataka Wikidata
  • 3 StargardWeb stranica ove institucijeStargard u enciklopediji WikipedijeStargard u imeniku medija Wikimedia CommonsStargard (Q106268) u bazi podataka Wikidata
  • 4 NowogardNowogard u enciklopediji WikipediaNowogard u direktoriju medija Wikimedia CommonsNowogard (Q989427) u bazi podataka Wikidata
  • 5 PolitikaWeb stranica ove institucijePolicija u enciklopediji WikipedijePolicija u direktoriju medija Wikimedia CommonsPolice (Q208022) u bazi podataka Wikidata
Laguna Szczecin
Usedom i Wollin
Obala Treptowa
Slowin obala
Obalno zemljište
Jezero Soldiner
Jezero Arnswald
  • 39 PełczyceWebsite dieser EinrichtungPełczyce in der Enzyklopädie WikipediaPełczyce im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsPełczyce (Q989441) in der Datenbank Wikidata
  • 40 ChoszcznoWebsite dieser EinrichtungChoszczno in der Enzyklopädie WikipediaChoszczno im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsChoszczno (Q640223) in der Datenbank Wikidata
  • 41 ReczWebsite dieser EinrichtungRecz in der Enzyklopädie WikipediaRecz im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsRecz (Q989432) in der Datenbank Wikidata
  • 42 TakavWebsite dieser EinrichtungSuchań in der Enzyklopädie WikipediaSuchań im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsSuchań (Q1021286) in der Datenbank Wikidata
Jezero Nörenberg
Područje jezera Dramburger
Okrug Butower Lake
Njemačka Kroner Seenplatte
  • 58 DrawnoWebsite dieser EinrichtungDrawno in der Enzyklopädie WikipediaDrawno im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsDrawno (Q988638) in der Datenbank Wikidata
  • 59 TucznoWebsite dieser EinrichtungTuczno in der Enzyklopädie WikipediaTuczno im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsTuczno (Q989973) in der Datenbank Wikidata
  • 60 CzłopaWebsite dieser EinrichtungCzłopa in der Enzyklopädie WikipediaCzłopa im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsCzłopa (Q990841) in der Datenbank Wikidata
  • 61 MiroslawiecWebsite dieser EinrichtungMirosławiec in der Enzyklopädie WikipediaMirosławiec im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsMirosławiec (Q988632) in der Datenbank Wikidata
  • 62 WałczWebsite dieser EinrichtungWałcz in der Enzyklopädie WikipediaWałcz im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsWałcz (Q935744) in der Datenbank Wikidata
Neustettiner Lake District
Neumark

Ostali ciljevi

Staze za kajake i kućne brodove

Küddow
Pilow

Jezera

Enzigsee

Ostali ciljevi

Nacionalni park Wollin
Nacionalni park Wollin

pozadini

Zapadno Pomorje Poljska je osvojila u drugoj polovici 10. stoljeća. Početkom 12. stoljeća Boleslaus III doveo je Otta von Bamberga na misionarstvo u Zapadnu Pomeraniju. Tijekom teritorijalne fragmentacije Pomeranija je 1138. godine postala kneževina u okviru poljskog seniorata i ubrzo se podijelila na Zapadnu i Istočnu Pomeraniju. Boleslaj III sukobio se sa Grifima sa Zapadnom Pomeranijom, koja je vladala zemljom od Szczecina do 17. stoljeća. Zapadno Pomorje došlo je u Švedsku 1648. godine, a u Prusku u 18. stoljeću. Nakon Drugog svjetskog rata Zapadna Pomeranija se postala poljskom, izuzev Zapadne Pomeranije. Današnje zapadnopomeransko vojvodstvo postoji od 1999. godine.

Jezik

Poljski je službena i općenita lingua franca.

Većina Poljaka govori dobar ili vrlo dobar engleski jezik. Neki imaju i drugi strani jezik, poput njemačkog, ruskog, španjolskog, francuskog ili talijanskog, koji se uglavnom govori i razumije u velikim i turistički važnim gradovima.

stigavši ​​tamo

Zračna luka Szczecin-Goleniów

The 1 Zračna luka Solidarność Szczecin-Goleniów NSZZWebsite dieser EinrichtungSzczecin-Goleniów NSZZ Solidarność Airport in der Enzyklopädie WikipediaSzczecin-Goleniów NSZZ Solidarność Airport im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsSzczecin-Goleniów NSZZ Solidarność Airport (Q1432917) in der Datenbank Wikidata(IATA: SZZ) nalazi se 5 km sjeveroistočno od gradića Gollnow. Postoje izravni letovi iz Engleska i Dublin kao i iz Varšava kao i čarter letovi do Egipat provjerljivo.

Sljedeće važnije zračne luke su Zračna luka Berlin BrandenburgWebsite dieser EinrichtungFlughafen Berlin Brandenburg in der Enzyklopädie WikipediaFlughafen Berlin Brandenburg im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsFlughafen Berlin Brandenburg (Q160556) in der Datenbank Wikidata(IATA: BER), Gdanjska zračna luka Lech WalesaWebsite dieser EinrichtungLech-Wałęsa-Flughafen Danzig in der Enzyklopädie WikipediaLech-Wałęsa-Flughafen Danzig im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsLech-Wałęsa-Flughafen Danzig (Q779984) in der Datenbank Wikidata(IATA: GDN) i Zračna luka Poznan LawicaWebsite dieser EinrichtungFlughafen Posen-Ławica in der Enzyklopädie WikipediaFlughafen Posen-Ławica im Medienverzeichnis Wikimedia CommonsFlughafen Posen-Ławica (Q1361639) in der Datenbank Wikidata(IATA: POZ).

Kopneni put

Preporučujemo dolazak automobilom, autobusom ili vlakom. Uvjeti na cestama i željeznička mreža su dobri. Putovanje se preporučuje od Berlin.

Neki se željeznički čvorovi nalaze izvan velikih gradova, na pr. Szczecin-Dąbie, Stargard, Białogard na Koszalin. Prekogranični željeznički promet iz Njemačke obično vodi Szczecin.

Pješice

The Europska pješačka staza za velike daljine E9 prolazi uz obalu.

bicikl

The Europska biciklistička ruta R1 prolazi uz obalu.

Morski put

S brodom možete preko Baltičkog mora ili preko Ili stići. Trajekti pristaju u Szczecinu, Swinoujscieu i Kolbergu.

Turističke atrakcije

Brojni stari gradovi u ciglanom gotičkom stilu, grad Szczecin, posebno su vrijedni razgledavanja Pomeransko jezero i kupališta na Baltičkom moru.

aktivnosti

Baltička obala i jezerske visoravni pozivaju vas na sunčanje i bavljenje vodenim sportovima.

  • The Niemica (Njemački: Nemitz-Bach) je gotovo 30 km duga obalna rijeka u sjevernoj Poljskoj u zapadnopomorskom vojvodstvu. Vrlo je popularan kod kanuista i ribolovaca. Izdiže se blizu Golczewa u Froschseeu i teče prema sjeveru kroz Pomeransko jezero i umjetnički krajolik prema Świniecu. Protječe kroz jezera Szczucze i Okonie i ulijeva se u Świniec kod Grabowoa, koji se zatim ulijeva u Camminer Bodden kod Kamień Pomorskog.

kuhinja

Regionalnu kuhinju karakterizira slana i slatkovodna riba. Regionalne marke piva su Bosman, Brok i Kanclerz. Za poljsku kuhinju pogledajte odgovarajući odjeljak u članku Poljska.

noćni život

U Szczecinu postoji velik broj neobičnih pubova i restorana. Noćni život koncentriran je u Szczecinu.

sigurnost

Zapravo je prilično sigurno, ali ne biste trebali zanemariti potrebnu njegu u velikim gužvama, npr. Na velikim tržnicama ili željezničkim kolodvorima - kao svugdje u svijetu.

klima

Klima je prijelazna klima iz umjerene u kontinentalnu. Ljeta su uglavnom topla do vruća sa srednjim temperaturama između 16 ° C i 21 ° C, a zime hladne, sa srednjim temperaturama oko -5 ° C. Oborine padaju uglavnom u proljeće i jesen, iako je količina oborina niža nego u južnoj Poljskoj.

književnost

Pogledajte i članak Poljska.

Web veze

ArtikelentwurfGlavni dijelovi ovog članka još su vrlo kratki, a mnogi su dijelovi još uvijek u fazi izrade. Ako nešto znate o toj temi budi hrabar te ga uredite i proširite kako biste napravili dobar članak. Ako članak trenutno u velikoj mjeri pišu drugi autori, nemojte se odgađati i samo pomozite.