| |||
Zapadno Pomorje | |||
Kapital | Szczecin | ||
---|---|---|---|
Stanovnici | 1.698.344 (2019) | ||
površinski | 22.896 km² | ||
na Wikipodacima nema turističkih podataka: ![]() | |||
mjesto | |||
![]() |
![](https://maps.wikimedia.org/img/osm-intl,a,a,a,422x420.png?lang=de&domain=de.wikivoyage.org&title=Westpommern&groups=Maske,Track,Aktivitaet,Anderes,Anreise,Ausgehen,Aussicht,Besiedelt,Fehler,Gebiet,Kaufen,Kueche,Sehenswert,Unterkunft,aquamarinblau,cosmos,gold,hellgruen,orange,pflaumenblau,rot,silber,violett)
Vojvodstvo Zapadno Pomorje (Polirati województwo zachodniopomorskie [vɔjɛˈvut ͡stfɔ zaˈxɔdɲɔ pɔˈmɔrskʲɛ]) je regija na sjeverozapadu Poljska i graniči se na istoku s Pomeransko vojvodstvo, na jugu do vojvodstva Velika Poljska i Lebus a na zapadu Njemačka. Ekonomsko, kulturno i populacijsko središte je Szczecin. S druge strane, jugoistok je slabo naseljen i prirodan.
U ovoj regiji pronaći ćete nepregledne pješčane plaže na Baltička obala; brojne gotičke crkve od opeke, obrambene kule i dvorci; jezerska četvrt u Pomeranska Švicarska. Fantastični sportovi na vodi (surfanje, ronjenje u olupini, jedrenje) dostupni su u hotelu Pomeranski zaljev kao i Okruzi Pomeransko jezero. Kajakaška ruta duž Drage je vrlo raznolik i vodi kroz Nacionalni park Drage. Na otocima se mogu naći najljepše plaže Wollin - gdje je Nacionalni park Wollin smješteno - i Usedom (Swinoujscie, Międzyzdroje) i na Kolberg. Szczecin nudi zanimljiv kulturni program.
Regije
Regija mu daje ime Pomerania (i povijesni Zapadno Pomorje kao i povijesne Zapadno Pomorje), u kojem vojvodstvo ima velik udio. Ostale povijesne regije u kojima vojvodstvo ima udjela su Neumark na jugozapadu na Ili, niži Odertal, Laguna Szczecin kao i otoci Usedom i Wollin na zapadu da Obala Treptowa kao i Slowin obala na sjeveru i Zapadnopomeransko jezero s Pomeranska Švicarska kao i Južnopomeransko jezero.
- Zapadni dio Poljska baltička obala nalazi se na sjeveru vojvodstva. Podijeljen je od zapada prema istoku na:
- Otoci Usedom, Wollin, Gristow i Kaseburg s Nacionalni park Wollin. Odmarališta na otocima su otmjena i nisu jeftina.
- The Obala Treptowa sa svojim selidbenim liticama. Lezi ovdje osim Kolberg, posebno manja primorska odmarališta i područje je umjereno naseljeno.
- The Slowin obala s brojnim jezerima na plaži. Ovdje su uglavnom manja odmarališta na moru, a područje je prilično rijetko naseljeno. Sjedi u vojvodstvu Pomerania (vojvodstvo) daleko.
- The Obala Szczecin-Koslin pridružuje se južno od obale ispred jezerskih visoravni. Ovdje se obalne rijeke lome poput Persante, Reda ili Rocker kroz morenski i dinski krajolik Pomeranije sjeverno do Baltičkog mora.
- The Laguna Szczecin leži južno od otoka i raj je za ljubitelje vodenih sportova.
- The Dolina donjeg Odera leži južno od lagune Szczecin i proteže se od Politika i Szczecin na sjeveru do povijesne Neumark na jugu. Evo jednog Jezero brana.
- Vojvodstvo čini velik dio juga, središta i istoka Pomeransko jezero s gustim djevičanskim šumama, kristalno čistim jezerima i razgranatim rijekama kajaka:
- The Zapadnopomeransko jezero proteže se od Odre na Cedynia krajnjem istoku vojvodstva gdje odlaze u pomeransko vojvodstvo Bytów strši (Jezero Soldiner, Jezero Arnswald, Jezero Nörenberg, Područje jezera Dramburger, Okrug Butower Lake).
- Na Južnopomeransko jezero vojvodstvo ima samo mali udio na jugu, a posebno na jugoistoku Njemačka Kroner Seenplatte i Neustettiner Lake District.
mjesta
- Donji Ili
- Laguna Szczecin
- Usedom i Wollin
- 12 Swinoujscie
,
- 13 Międzyzdroje
- 14 Wisełka
- 15 Międzywodzie
- 16 Świętouść
- Obala Treptowa
- Slowin obala
- 23 Ustronie Morskie
- 24 Chłopy
- 25 Mielno
- 26 Dąbki
- 27 Darłowo
- 28 Jarosławiec
- 29 Gryfice
- 30 Trzebiatów
- 31 Białogard
- 32 Koszalin
- 33 Sławno
- Jezero Soldiner
- 34 Chojna
- 35 Trzcińsko-Zdrój
- 36 Myślibórz
- 37 Pyrzyce
- 38 Barlinek
- Jezero Arnswald
- Jezero Nörenberg
- Područje jezera Dramburger
- Okrug Butower Lake
- Njemačka Kroner Seenplatte
- 58 Drawno
- 59 Tuczno
- 60 Człopa
- 61 Miroslawiec
- 62 Wałcz
- Neustettiner Lake District
- 63 Borne Sulinowo
- 64 Szczecinek
- Neumark
- 65 Mieszkowice
- 66 Dębno
Ostali ciljevi
Staze za kajake i kućne brodove
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dc/Rzeka_Gwda.jpg/220px-Rzeka_Gwda.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/21/Pilawa1rg.jpg/220px-Pilawa1rg.jpg)
Jezera
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/28/Insko_Lake_(5).jpg/220px-Insko_Lake_(5).jpg)
- 1 Buckower See
- 2 Jezero brana
- 3 Dratzigsee
- 4 Eiersberger See
- 5 Enzigsee
- 6 Veliki Lübbesee
- 7 Jezero Jamund
- 8 Jezero Kamper
- 9 Madüsee
- 10 Jezero Soldiner
- 11 Vietzker See
- 12 Vilmsee
- 13 Vitter jezero
- 14 Wotschwiensee
Ostali ciljevi
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/90/30_metrow_n.p.m._-_panoramio.jpg/220px-30_metrow_n.p.m._-_panoramio.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Latarniaswinoujscie2012.jpg/220px-Latarniaswinoujscie2012.jpg)
pozadini
Zapadno Pomorje Poljska je osvojila u drugoj polovici 10. stoljeća. Početkom 12. stoljeća Boleslaus III doveo je Otta von Bamberga na misionarstvo u Zapadnu Pomeraniju. Tijekom teritorijalne fragmentacije Pomeranija je 1138. godine postala kneževina u okviru poljskog seniorata i ubrzo se podijelila na Zapadnu i Istočnu Pomeraniju. Boleslaj III sukobio se sa Grifima sa Zapadnom Pomeranijom, koja je vladala zemljom od Szczecina do 17. stoljeća. Zapadno Pomorje došlo je u Švedsku 1648. godine, a u Prusku u 18. stoljeću. Nakon Drugog svjetskog rata Zapadna Pomeranija se postala poljskom, izuzev Zapadne Pomeranije. Današnje zapadnopomeransko vojvodstvo postoji od 1999. godine.
Jezik
Poljski je službena i općenita lingua franca.
Većina Poljaka govori dobar ili vrlo dobar engleski jezik. Neki imaju i drugi strani jezik, poput njemačkog, ruskog, španjolskog, francuskog ili talijanskog, koji se uglavnom govori i razumije u velikim i turistički važnim gradovima.
stigavši tamo
Zračna luka Szczecin-Goleniów
The 1 Zračna luka Solidarność Szczecin-Goleniów NSZZ(IATA: SZZ) nalazi se 5 km sjeveroistočno od gradića Gollnow. Postoje izravni letovi iz Engleska i Dublin kao i iz Varšava kao i čarter letovi do Egipat provjerljivo.
Sljedeće važnije zračne luke su Zračna luka Berlin Brandenburg(IATA: BER), Gdanjska zračna luka Lech Walesa
(IATA: GDN) i Zračna luka Poznan Lawica
(IATA: POZ).
Kopneni put
Preporučujemo dolazak automobilom, autobusom ili vlakom. Uvjeti na cestama i željeznička mreža su dobri. Putovanje se preporučuje od Berlin.
Neki se željeznički čvorovi nalaze izvan velikih gradova, na pr. Szczecin-Dąbie, Stargard, Białogard na Koszalin. Prekogranični željeznički promet iz Njemačke obično vodi Szczecin.
Pješice
The Europska pješačka staza za velike daljine E9 prolazi uz obalu.
bicikl
The Europska biciklistička ruta R1 prolazi uz obalu.
Morski put
S brodom možete preko Baltičkog mora ili preko Ili stići. Trajekti pristaju u Szczecinu, Swinoujscieu i Kolbergu.
Turističke atrakcije
Brojni stari gradovi u ciglanom gotičkom stilu, grad Szczecin, posebno su vrijedni razgledavanja Pomeransko jezero i kupališta na Baltičkom moru.
aktivnosti
Baltička obala i jezerske visoravni pozivaju vas na sunčanje i bavljenje vodenim sportovima.
- The Niemica (Njemački: Nemitz-Bach) je gotovo 30 km duga obalna rijeka u sjevernoj Poljskoj u zapadnopomorskom vojvodstvu. Vrlo je popularan kod kanuista i ribolovaca. Izdiže se blizu Golczewa u Froschseeu i teče prema sjeveru kroz Pomeransko jezero i umjetnički krajolik prema Świniecu. Protječe kroz jezera Szczucze i Okonie i ulijeva se u Świniec kod Grabowoa, koji se zatim ulijeva u Camminer Bodden kod Kamień Pomorskog.
kuhinja
Regionalnu kuhinju karakterizira slana i slatkovodna riba. Regionalne marke piva su Bosman, Brok i Kanclerz. Za poljsku kuhinju pogledajte odgovarajući odjeljak u članku Poljska.
noćni život
U Szczecinu postoji velik broj neobičnih pubova i restorana. Noćni život koncentriran je u Szczecinu.
sigurnost
Zapravo je prilično sigurno, ali ne biste trebali zanemariti potrebnu njegu u velikim gužvama, npr. Na velikim tržnicama ili željezničkim kolodvorima - kao svugdje u svijetu.
klima
Klima je prijelazna klima iz umjerene u kontinentalnu. Ljeta su uglavnom topla do vruća sa srednjim temperaturama između 16 ° C i 21 ° C, a zime hladne, sa srednjim temperaturama oko -5 ° C. Oborine padaju uglavnom u proljeće i jesen, iako je količina oborina niža nego u južnoj Poljskoj.
književnost
Pogledajte i članak Poljska.
Web veze
- http://www.um-zachodniopomorskie.pl - Službena web stranica Zapadnopomorskog vojvodstva