Ovaj članak navodi prakse navedene u Nematerijalna kulturna baština UNESCO-a u Španjolska.
Shvati
Zemlja ima sedamnaest praksi navedenih na "reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine "O UNESCO-u i tri prakse uključene u"registar najboljih praksi za zaštitu kulture .
Nijedna praksa se ne ponavlja na "popis za sigurnosne kopije ».
Popisi
Reprezentativni popis
| Prikladno | Godina | Domena | Opis | Crtanje |
|---|---|---|---|---|
| 1 Misterij Elchea | 2008 |  | ||
| 2 La Patum de Berga | 2008 |  | ||
| Sudovi za navodnjavanje španjolskog mediteranskog bazena: Vijeće dobrih ljudi ravnice Murcije i Sud za vodu ravnice Valencije | 2009 |  | ||
| 3 Zviždani jezik otoka La Gomera (Kanarski otoci), Silbo Gomero | 2009 |  | ||
| 4 Pjesma Sibile na Mallorci | 2010 |  | ||
| Flamenko | 2010 |  | ||
| Ljudske kule | 2010 |  | ||
| 5 Algemesijev festival "Mare de Déu de la Salut" | 2011 |  | ||
| 6 Festival patiosa u Cordobi | 2012 | .jpg/150px-Patio_cordobés_(7155650543).jpg) | ||
| Mediteranska prehrana | 2013 | * usmene predaje i izrazi * društvene prakse, rituali i svečani događaji * znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * know-how vezan uz tradicionalnu izradu | Mediteranska prehrana uključuje skup vještina, znanja, rituala, simbola i tradicije koji se tiču usjeva, žetve, branja, ribolova, uzgoja, konzerviranja, prerade, kuhanja, a posebno načina dijeljenja stola i konzumiranja hrane. Zajedničko jelo temelj je kulturnog identiteta i kontinuiteta zajednica u mediteranskom bazenu. To je trenutak društvene razmjene i komunikacije, potvrđivanja i utvrđivanja identiteta obitelji, grupe ili zajednice. Mediteranska prehrana naglašava vrijednosti gostoljubivosti, dobrosusjedstva, međukulturnog dijaloga i kreativnosti te na način života vođen poštivanjem različitosti. Igra važnu ulogu u kulturnim prostorima, festivalima i proslavama okupljajući stanovništvo svih dobnih skupina, klasa i uvjeta. Uključuje izradu i izradu predmeta za transport, čuvanje i konzumiranje hrane, uključujući keramičko posuđe i čaše. Žene igraju ključnu ulogu u prenošenju znanja i znanja o mediteranskoj prehrani, u zaštiti tehnika, poštivanju sezonskih ritmova i svečanih interpunkcijskih kalendara, te u prenošenju vrijednosti element.na nove generacije. Isto tako, tržišta igraju ključnu ulogu kao prostori za kulturu i prijenos mediteranske prehrane u svakodnevnom učenju razmjene, uzajamnog poštovanja i dogovora. |  |
| Ljetni solsticijski vatrogasni festivali u Pirinejima | 2015 | * usmene predaje i izrazi * društvene prakse, rituali i svečani događaji, * znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom, * know-how vezan uz tradicionalnu izradu | Ljetni solsticijski festivali požara održavaju se na Pirinejima svake godine iste noći, kada je sunce u zenitu. Kad padne mrak, stanovnici različitih gradova i sela nose baklje s vrha planina kako bi postavili krijese tradicionalne gradnje. Za mlade je spuštanje planine vrlo poseban trenutak koji označava prijelaz iz adolescencije u odraslu dob. Festival se doživljava kao vrijeme koje pruža vrijeme za regeneraciju društvenih veza i jačanje osjećaja pripadnosti, identiteta i kontinuiteta, uz proslave koje uključuju narodne plesove i zajedničke obroke. Uloge se dodjeljuju određenim ljudima. U nekim općinama gradonačelnik je uključen u paljenje prve lomače. U drugima svećenik blagoslivlja ili pali vatru. Inače, nedavno oženjeni muškarac u selu pali vatru i vodi silazak u sela. Često neudate mlade djevojke čekaju dolazak bakljada u sela s vinom i pecivima. Ujutro ljudi sakupljaju žar ili pepeo kako bi zaštitili svoje domove i vrtove. Element ima duboke korijene u lokalnim zajednicama i nastavlja se kroz mrežu lokalnih udruga i institucija. Najvažnije mjesto prijenosa je obitelj u kojoj ljudi čuvaju uspomenu na ovo nasljeđe. U Andori se ti festivali održavaju u Andora la Velja, u Sant Julià de Lòria i u Escaldes-Engordany. |  |
| Blagdan Valencian Fallas | 2016 | * društvene prakse, rituali i svečani događaji * Izvedbena umjetnost * know-how vezan uz tradicionalnu izradu * usmene predaje i izrazi | Glavna značajka Festivala Fallas, tradicije koju slijede valencijske zajednice u regiji i inozemstvu kako bi proslavile dolazak proljeća, jesu gigantske jabuke. Falla je građevina sastavljena od ninota (karikaturalnih figurica), koje lokalni umjetnici i obrtnici stvaraju na temelju trenutnih društvenih problema. Podignuti na gradskim trgovima, fallas se pretvara u pepeo na kraju gozbe, koja se održava od 14. do 19. ožujka, simbolizirajući dolazak proljeća, pročišćenje i obnovu društvene aktivnosti zajednice. Za to vrijeme bendovi marširaju ulicama, poslužuju obroke vani i vatromet. Svake godine bira se Falla Queen koja će promovirati festival tijekom cijele godine i poticati posjetitelje i mještane da sudjeluju. Znanje povezano s ovom praksom prenosi se obiteljima, posebno onima koji interveniraju u izgradnji ninota i koji su grupirani u nekoliko cehova unutar zajednica koje sudjeluju. Festival Fallas pogoduje kolektivnom stvaralaštvu i zaštiti tradicionalnih umjetnosti i obrta. Također je ponos na zajednicu i doprinosi kulturnom identitetu i socijalnoj koheziji. U prošlosti je također pomogao očuvanju valencijskog jezika kada je bio zabranjen. |  |
| Sokolstvo, živo ljudsko nasljeđe | 2016 | društvene prakse, rituali i svečani događaji | Izvorno korišteno kao izvor hrane, sokolstvo je danas više povezano s očuvanjem prirode, kulturnom baštinom i društvenim angažmanom zajednica. Slijedeći vlastitu tradiciju i etička načela, sokolari treniraju, dresiraju i lete ptice grabljivice (sokolovi, ali i orlovi i accipitridae) razvijajući vezu s njima i postajući njihov glavni izvor zaštite. Pronađena u mnogim zemljama svijeta, praksa se može razlikovati, na primjer, u vrsti opreme koja se koristi, ali metode ostaju iste. Gledajući sebe kao skupinu, sokolari mogu tjednima putovati u lov, govoreći jedni drugima svoj dan navečer. Sokolstvo vide kao poveznicu s prošlošću, posebno kada je to jedna od posljednjih poveznica s prirodnim okolišem i tradicionalnom kulturom zajednice. Znanja i vještine prenose se s koljena na koljeno kroz mentorstvo, obiteljsko učenje ili trening u klubovima i školama. U nekim se zemljama mora položiti nacionalni ispit da biste postali sokolar. Sastanci i festivali omogućuju zajednicama da podijele svoje znanje, podignu svijest i promiču različitost. |  |
| Umijeće suhozidne gradnje: know-how i tehnike | 2018 | know-how vezan uz tradicionalnu izradu | Umijeće gradnje suhim kamenom je vještina povezana s gradnjom kamenih konstrukcija slaganjem kamenja jedno na drugo bez korištenja bilo kojeg drugog materijala, osim ponekad suhe zemlje. Suhozidne strukture nalaze se u većini ruralnih područja - uglavnom na brdovitom terenu - kako unutar tako i izvan naseljenih prostora. Međutim, oni ne izostaju iz urbanih područja. Stabilnost konstrukcija osigurava se pažljivim izborom i postavljanjem kamenja. Suhozidne strukture oblikovale su brojne i raznolike krajolike, omogućujući razvoj različitih vrsta staništa, poljoprivrede i stočarstva. Te strukture svjedoče o metodama i praksama koje stanovništvo koristi od prapovijesti do modernih vremena kako bi organizirali svoj životni i radni prostor optimiziranjem lokalnih prirodnih i ljudskih resursa. Oni igraju ključnu ulogu u sprečavanju odrona, poplava i lavina, suzbijanju erozije i dezertifikacije zemljišta, poboljšanju biološke raznolikosti i stvaranju prikladnih mikroklimatskih uvjeta za poljoprivredu. Nositelji i praktičari su ruralne zajednice u kojima je taj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom sektoru. Suhozidne konstrukcije uvijek su izrađene u savršenom skladu s okolišem, a tehnika predstavlja skladan odnos između ljudi i prirode. Praksa se uglavnom prenosi kroz praktičnu aplikaciju prilagođenu uvjetima specifičnim za svako mjesto. |  |
| Tamborade, rituali bubnjanja | 2018 | * društvene prakse, rituali i svečani događaji * know-how vezan uz tradicionalnu izradu * usmene predaje i izrazi | "Tamborade" su zvučni i kolektivni rituali koji se temelje na istodobnom, intenzivnom i neprekidnom udaranju tisuća bubnjeva, svirajući danima i noćima, neprekinuti u javnim prostorima gradova i sela. Svake godine stvara se zadivljujući zvučni i identitetski krajolik, pun emocija i intenzivnog osjećaja kolektivnog zajedništva. Tamborade su dio proslave katoličkog Velikog tjedna i od posebne su važnosti ovisno o različitim mjestima, danima i vremenu. Bilo da je religiozno i predano ili svjetovno i zaigrano, praksa svugdje stvara krajolik osjećaja i uzajamnog poštovanja. Kostimi, instrumenti, ritmovi i bubnjevi stvaraju bogate lokalne zanate u kojima obitelji i žene igraju važnu ulogu. Zajednički obroci u javnim prostorima pojačavaju osjećaj ugodnosti. Zajednice, organizirane u različite skupine, pripremaju ritual tijekom cijele godine. Iskusniji u ovim skupinama prenose praksu i znanje, a proces prenošenja generira snažan osjećaj pripadnosti grupi i stvara duboku vezu s ritualom. Razni događaji osiguravaju međugeneracijski prijenos prakse, kao što su nacionalne i dječje tamborade, radionice bubnjanja i vezenja odjeće i natjecanja. |  |
Postupak proizvodnje obrtničke talavere iz Pueble i Tlaxcale i keramike iz Talavera de la Reina i El Puente del Arzobispo
Bilješka Španjolska dijeli ovu praksu s Meksiko. | 2019 | Dvije zajednice u Meksiku i dvije druge u Španjolskoj proizvode zanatske talavere iz Pueble i Tlaxcale (Meksiko) i keramiku iz Talavera de la Reina i El Puente del Arzobispo (Španjolska). Keramika se koristi u domaće, dekorativne i arhitektonske svrhe. Unatoč promjenama i evolucijama s kojima se keramika suočavala u obje zemlje (povezane s upotrebom električnih lončarskih kotača danas), zanatski proizvodni postupci, uključujući proizvodnju, ostakljenje i ukrašavanje, ostaju isti kao u 16. stoljeću. Znanja i vještine povezane s ovim elementom uključuju pripremu gline, izradu zemljanog posuđa pomoću lončarskog kola ili kalupa, ukrašavanje, pripremu emajla i pigmenata te upravljanje pećnicom, što zahtijeva veliku stručnost. Neki se keramičari bave cijelim postupkom, dok su se drugi specijalizirali za određene zadatke. Znanja vezana uz element (uključujući vađenje sirovina, obradu materijala, ukrašavanje i tehnike pečenja) uglavnom posjeduju majstori fajanse i keramičari koji su s vremenom razvili svoje vještine i prenijeli ih usmeno mlađim naraštajima, u njihovim radionicama ili unutar obitelji. Svaka radionica ima svoj identitet koji se odražava u detaljima oblika, ukrasa, boja i emajla komada. Proizvodnja keramike ostaje ključni simbol identiteta u obje zemlje. |  | |
| 9 Konji od vina | 2020 | * Znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * Društvene prakse, rituali i svečani događaji * Znanje u vezi s tradicionalnim zanatstvom | Festival Los Caballos del Vino (konji vina) održava se svake godine od 1ovaj do 3. svibnja u Caravaca de la Cruz, u sklopu svečanosti organizirane u čast Santísime y Vera Cruz de Caravaca. Konjički ritual uključuje niz događaja u kojima je konj glavni akter. Enjaezamiento se sastoji od ukrašavanja konja vrhunskim pelerinama bogato izvezenim svilenim i zlatnim koncem. Nekoliko povorki održava se na ulicama grada, tijekom kojih se može diviti konjima i njihovim ukrasima, u pratnji četvorice vođa koji hodaju uz njih i koje prate svi stanovnici. Konačno, najočekivaniji trenutak je utrka s vremenom duž obale do dvorca, gdje konji trče do tvrđave s četvoricom vođa. Nagrade nagrađuju sudionike utrke kao i ukrase konja. Znanja i tehnike u njezi, uzgoju, uprezanju i rukovanju konjima prenose se unutar obitelji i grupa, dok se tehnike vezenja uče na radionicama i od obitelji vezilja. Odnos između ljudi i konja, zasnovan na poštovanju i suradnji, također se prenosi generacijama. Vinogradarstvo i uzgoj konja dvije su aktivnosti koje su neodvojive od gospodarstva, povijesti i kulture regije, a festival ističe vrijednosti poput drugarstva i solidarnosti, jer svi imaju osjećaj da su dio društveno ujedinjene skupine. |  |
Registar najboljih zaštitnih praksi
| Prikladno | Godina | Domena | Opis | Crtanje |
|---|---|---|---|---|
| 10 Centar za tradicijsku kulturu - muzej-škola obrazovnog projekta Pusol | 2009 | * Izvedbena umjetnost * znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * društvene prakse, rituali i svečani događaji * know-how vezan uz tradicionalnu izradu * usmene predaje i izrazi | Ovaj inovativni obrazovni projekt ima dva glavna cilja: promovirati obrazovanje temeljeno na vrijednostima integriranjem lokalne kulturne i prirodne baštine u školski kurikulum i pridonijeti očuvanju Elcheove baštine kroz obrazovanje, osposobljavanje, izravno djelovanje i svijest u obrazovnoj zajednici. Projekt proveden u ruralnoj javnoj školi s jednim nastavnikom u Pusolu (Elche, Španjolska) 1968. godine, projekt je uspješno integrirao baštinu u formalno obrazovanje. Vođena učiteljima i vanjskim suradnicima, djeca u atmosferi igre istražuju bogato naslijeđe Elchea u kontaktu s nositeljima tradicije i na taj način izravno doprinose njezinoj zaštiti. Djeca prikupljaju podatke na terenu, bave se muzeografijom i podučavaju nasljeđe jedni druge i posjetitelje, samostalno proučavajući i istražujući. Projekt je već obučio gotovo 500 školaraca, a rezultirao je školskim muzejom s više od 61 000 inventara i 770 usmenih spisa, čime se čuva nasljeđe svakodnevnog života i promiče kulturno mapiranje lokalnih izvora baštine. Između 1968. i sredine 1980-ih, projekt je ostao u granicama ruralnog područja Pusol, gdje se nalazi škola. No kako se znanje o vrijednostima i dostignućima projekta širilo, operativni opseg projekta postajao je sve veći, što je prvo uključivalo preostala ruralna područja sela Elche (sredina 1980-ih), a kasnije i grad Elche (1990-ih) . Lokalna seoska zajednica, stanovništvo Elchea i stručnjaci za obrazovanje i kulturu ovaj projekt izuzetno cijene zbog njegove pionirske demokratske, inkluzivne i participativne prirode i može poslužiti kao model koji pokazuje izvedivost zaštite naslijeđa odozdo prema gore. |  |
| 11 Revitalizacija tradicionalnog znanja o zanatskom stvaranju vapna u Moron de la Frontera, Seville, Andaluzija | 2011 | know-how vezan uz tradicionalnu izradu | Tradicionalna praksa izrade vapna dugo je bila izvor posla Morónu de la Fronteri i znak njegovog identiteta. Kad je proizvodnju zamijenilo industrijsko vapno, peći su postupno prestale raditi i prijenos tog znanja je prestao. Glavni ciljevi projekta su podizanje svijesti o praksi i važnosti zanatske proizvodnje vapna, istodobno poboljšanje životnih uvjeta obrtnika. U tu svrhu stvoreno je Kulturno udruženje sušara za vapno u Morónu. Rodilo se etnografsko središte i živi muzej u kojem je postupak proizvodnje izložen in situ. Pećnice su obnovljene, a projekt aktivno potiče prijenos tehnika na nove generacije. Aktivnosti podizanja svijesti, organizirane u suradnji s obrtnicima vapna, usredotočene su na oporavak stručnosti i tehnike za njihovu upotrebu u održivoj gradnji. Projekt je također proizveo audiovizualne i papirnate publikacije, izveo demonstracije na sajmovima, a trenutno priprema Iberski kongres vapna za 2012. Udruga je uključena u nacionalni projekt za podizanje svijesti o freskopisanju, kao i u međunarodnom projektu "Prijenos modela centara za promociju zanata u Maroko (Sjeverna Afrika)". Projekt je uključio glumce i stanovnike Moróna de la Frontere u proces donošenja odluka |  |
| 12 Metodologija popisa nematerijalne kulturne baštine u rezervatima biosfere: iskustvo Montsenyja | 2013 | Ovaj projekt, pokrenut od strane UNESCO-ovog katalonskog centra, nevladine organizacije, ima za cilj identificirati nematerijalnu kulturnu baštinu u rezervatu biosfere i sastaviti popise. Ovaj projekt proveden je u regiji koja pokriva rezervat biosfere Montseny i Nacionalni park, u Autonomnoj zajednici Katalonija, u suradnji s lokalnim institucijama i dionicima koji rade na polju etnologije i popularne kulture te tradicionalnom katalonskom. Njegova su tri glavna cilja bila: stvoriti metodologiju popisa, izraditi popis i izraditi dokument o doprinosu nematerijalne kulturne baštine održivom razvoju. Osim toga, plan sudjelovanja i rad na terenu omogućili su poticanje uključivanja lokalnog stanovništva u identifikaciju njegove nematerijalne kulturne baštine. Metodologija razvijena za ovaj projekt mogla bi se primijeniti na regionalnoj i međunarodnoj razini, a može se koristiti u zemljama u razvoju. Promatranja projekta o doprinosima nematerijalne kulturne baštine održivom razvoju također bi se mogla pokazati korisnima za zemlje koje imaju koristi od bogate prirodne i nematerijalne baštine koje traže načine za poboljšanje životnih uvjeta svog stanovništva, bez ugrožavanja budućih generacija. | .jpg/150px-Museu_Etnològic_del_Montseny_(6).jpg) |
Popis za sigurnosne kopije
Španjolska nema praksu na popisu hitnih zaštitnih mjera.
