Ovaj članak navodi prakse navedene u Nematerijalna kulturna baština UNESCO-a do Kazahstan.
Shvati
Zemlja ima jedanaest praksi navedenih na "reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine Iz UNESCO-a.
Nijedna praksa nije uključena u "registar najboljih praksi za zaštitu kulture "Ili na"popis za sigurnosne kopije ».
Popisi
Reprezentativni popis
| Prikladno | Godina | Domena | Opis | Crtanje |
|---|---|---|---|---|
| Tradicionalno znanje i znanje vezano za proizvodnju kirgiške i kazahstanske jurte (nomadsko stanište turskih naroda) Bilješka Kazahstan dijeli ovu praksu s Kirgistan. | 2014 | * Znanje u vezi s tradicionalnim zanatstvom * Društvene prakse, rituali i svečani događaji | Jurta je vrsta nomadskog staništa za narode Kazahstanci i Kirgiški. Sastoji se od kružnog drvenog okvira prekrivenog filcom i užetom držanog na mjestu; brzo je i jednostavno sastaviti i rastaviti. Nositelji znanja vezanih uz proizvodnju jurti su obrtnici (muškarci i žene) koji izrađuju jurte i njihove unutarnje ukrase. Jure su izrađene od prirodnih i obnovljivih sirovina. Muškarci i njihovi studenti drvene okvire izrađuju ručno, kao i dodatke od drveta, kože, kostiju i metala. Žene se brinu za unutarnju dekoraciju i vanjsku oblogu, ukrašenu tradicionalnim zoomorfnim, biljnim ili geometrijskim uzorcima. Pravilo je da rade u zajednicama pod nadzorom iskusnih zanatlija i koriste tkanje, predenje, pletenje pletenica, filcanje, vezenje, šivanje i druge tradicionalne zanatske tehnike. Izrada jurti poziva cijelu zajednicu obrtnika i ističe zajedničke ljudske vrijednosti, konstruktivnu suradnju i kreativnu maštu. Tradicionalno se znanje i vještine prenose unutar obitelji ili od učitelja do učenika. Sve se svečanosti, ceremonije, rođenja, vjenčanja i pogrebni rituali održavaju u jurti. Jurta tako ostaje simbol obiteljskog i tradicionalnog gostoprimstva, temeljnog za identitet kazahstanskog i kirgiškog naroda. |  |
| Tradicionalna kazahstanska umjetnost dombra kuï | 2014 | * Izvedbena umjetnost * Znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * Usmene tradicije i izrazi | Umjetnost dombra kuï odnosi se na kratku skladbu izvedenu u solo izvedbi (kuï) na tradicionalnom kruškastom, dva iščupana, duga vrata glazbalu nazvanom dombra. Ova glazba želi povezati ljude s njihovim korijenima i tradicijom, kroz klasične i improvizirane komade koji publici donose duhovno i emocionalno iskustvo. Javna ulaganja u tumačenje jedno su od najvažnijih sredstava društvene komunikacije i doprinose prijenosu znanja i vještina povezanih s kazahstanskom kulturom. Ovu glazbu obično prate priče i legende. Tradicionalno se izvodi na društvenim okupljanjima, blagdanima i svečanim događanjima, okružen raznovrsnom hranom i glazbom. Pruža nezaobilazno socijalno i kulturno iskustvo koje jača identitet stanovništva i promiče solidarnost i međusobno razumijevanje u društvu. Motivirani i talentirani glazbenici stavljaju se u pripravništvo kod majstora čim dijete izrazi zanimanje za filozofiju i virtuoznost tradicionalne glazbe i njezine prakse. Glazbenici amateri treniraju s drugim nadarenim i iskusnijim izvođačima iz svoje regije kako bi razvili svoje znanje i repertoar. | _(2).jpg/150px-Dombra_Player_(5663178574)_(2).jpg) |
| Aitysh / aitys, umjetnost improvizacije Bilješka Kazahstan dijeli ovu praksu s Kirgistan. | 2015 | * Izvedbena umjetnost * Usmene tradicije i izrazi | Aitysh ili aitys je improvizirano nadmetanje usmene poezije izgovorene ili pjevane uz zvuk tradicionalnih glazbenih instrumenata: kazahstanske dombre ili kirgiškog komuza. Dvoje izvođača (akina) sučeljavaju se u poetskoj improvizaciji o aktualnim temama. Njihova se pamet izmjenjuje između humora i dubokih filozofskih razmišljanja. Tijekom ovih natjecanja izvođači su sjedili licem u lice improvizirajući dijalog o bilo kojoj vrsti teme koju je predložila publika. Pobjednik je onaj za koga se smatra da je pokazao svoju glazbenu i ritmičku virtuoznost, svoju originalnost, svoju domišljatost, svoju mudrost i svoju pamet. Najrječitiji i najduhovitiji izrazi često postaju popularne izreke. Element se izvodi u raznim prigodama, od lokalnih praznika do nacionalnih događaja. Tada ga praktičari koriste kao platformu za pokretanje važnih socijalnih pitanja. Tradicionalno u izvedbi muškaraca, aitysh / aitys sada izvode i izvođačice koje kroz ovu umjetnost izražavaju težnje i stavove žena. Danas su aitysh / aitys vrlo popularna kulturna komponenta multietničkih društava u Kirgistanu i Kazahstanu i primarni dio identiteta zajednica nositelja. Najiskusniji tumači podučavaju i svoja znanja i vještine prenose na mlađe generacije. |  |
| Sokolstvo, živo ljudsko nasljeđe Bilješka Kazahstan dijeli ovu praksu sNjemačka, 'Saudijska Arabija, 'Austrija, Belgija, Ujedinjeni Arapski Emirati, 'Španjolska, Francuska, Mađarska, 'Italija, Maroko, Mongolija, Pakistan, Portugal, Katar, Sirija, Južna Korea i Češka. | 2016 | * Znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * Društvene prakse, rituali i svečani događaji * Znanje u vezi s tradicionalnim zanatstvom * Usmene tradicije i izrazi | Izvorno korišteno kao izvor hrane, sokolstvo je danas više povezano s očuvanjem prirode, kulturnom baštinom i društvenim angažmanom zajednica. Slijedeći vlastitu tradiciju i etička načela, sokolari treniraju, dresiraju i lete ptice grabljivice (sokolovi, ali i orlovi i accipitridae) razvijajući vezu s njima i postajući njihov glavni izvor zaštite. Pronađena u mnogim zemljama svijeta, praksa se može razlikovati, na primjer, u vrsti opreme koja se koristi, ali metode ostaju iste. Gledajući sebe kao skupinu, sokolari mogu tjednima putovati u lov, govoreći jedni drugima svoj dan navečer. Sokolstvo vide kao poveznicu s prošlošću, posebno kada je to jedna od posljednjih poveznica s prirodnim okolišem i tradicionalnom kulturom zajednice. Znanja i vještine prenose se s koljena na koljeno kroz mentorstvo, obiteljsko učenje ili trening u klubovima i školama. U nekim se zemljama mora položiti nacionalni ispit da biste postali sokolar. Sastanci i festivali omogućuju zajednicama da podijele svoje znanje, podignu svijest i promiču različitost. |  |
| Kultura izrade i dijeljenja somuna Lavash, Katyrma, Jupka, Yufka Bilješka Kazahstan dijeli ovu praksu sAzerbejdžan, 'Iran, Kirgistan i purica. | 2016 | * Znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * Društvene prakse, rituali i svečani događaji * Usmene tradicije i izrazi | Kultura izrade i dijeljenja somuna u zajednicamaAzerbejdžan, odIran, iz Kazahstan, iz Kirgistan i od purica ispunjava društvene funkcije putem kojih ovu tradiciju nastavljaju slijediti mnogi pojedinci. U pripremi kruha (lavash, katyrma, jupka ili yufka) sudjeluju najmanje tri osobe, često iz iste obitelji, koje svaka ima ulogu u njegovoj pripremi i pečenju. U ruralnim područjima proces se odvija između susjeda. Tradicionalne pekare također proizvode ovaj kruh. Kuha se u tandirima / tanurima (zemljane ili kamene peći ukopane u zemlju), na sājsima (metalnim pločama) ili u kazanima (kotlovima). Uz uobičajena jela, somun se dijeli prigodom vjenčanja, rođenja, sprovoda, blagdana i molitve. U Azerbajdžanu i Iranu stavi se na mladenkina ramena ili se sruši preko glave kako bi paru poželio prosperitet, dok ga u Turskoj poklanja susjedima para. U Kazahstanu se vjeruje da se ovaj kruh priprema na sprovodu kako bi se zaštitio pokojnik dok se čeka božanska odluka, a u Kirgistanu dijeljenje kruha osigurava pokojniku bolji boravak u zagrobnom životu. Ova praksa, koja se aktivno prenosi unutar obitelji i od majstora do šegrta, odražava gostoljubivost, solidarnost i određena uvjerenja koja simboliziraju zajedničke kulturne korijene i na taj način jača osjećaj pripadnosti zajednici. |  |
| 2016 | * Društvene prakse, rituali i svečani događaji * Izvedbena umjetnost * Znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * Znanje u vezi s tradicionalnim zanatstvom * Usmene tradicije i izrazi | Novruz, ili Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz, obilježava Novu godinu i početak proljeća na vrlo velikom geografskom području, uključujući, između ostalih,Azerbejdžan, 'Indija, 'Iran, Kirgistan, Pakistan, purica iUzbekistana. Slavi se svake 21 ožujak, datum izračunat i izvorno postavljen na temelju astronomskih studija. Novruz je povezan s raznim lokalnim tradicijama, na primjer spomen Džamšida, mitološkog iranskog kralja, s mnogim pričama i legendama. Obredi koji ga prate ovise o mjestu, od preskakanja vatre i potoka u Iranu do šetnji po užadu, postavljanja zapaljenih svijeća na vrata kuće, do tradicionalnih igara, poput konjskih utrka ili tradicionalnog hrvanja koje se prakticira u Kirgistanu. Pjesme i plesovi su pravilo gotovo svugdje, kao i polusveti obiteljski ili javni obroci. Djeca su primarni korisnici svečanosti i sudjeluju u mnogim aktivnostima poput ukrašavanja tvrdo kuhanih jaja. Žene igraju središnju ulogu u organizaciji i vođenju Novruza, kao i u prenošenju tradicija. Novruz promiče vrijednosti mira, solidarnosti između generacija i unutar obitelji, pomirenja i dobrosusjedstva, pridonoseći kulturnoj raznolikosti i prijateljstvu među ljudima i različitim zajednicama |  | |
| Kures u Kazahstanu | 2016 | * Društvene prakse, rituali i svečani događaji * Izvedbena umjetnost * Znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom | Koures na Kazahstan je oblik hrvanja u kojem se natjecatelji suočavaju jedni s drugima na nogama, a cilj je prikvačiti obje protivničke lopatice za tlo. Kao dio ove tradicionalne prakse, treneri treniraju mlade dječake koji potom sudjeluju na lokalnim natjecanjima. Danas je koures u Kazahstanu nacionalni sport, kojim se bave oba spola, sve do profesionalne razine. Organiziraju se međunarodna natjecanja, poput "Kazakhstan Barysy", koja se emitiraju svake godine u više od 100 zemalja. Koures u Kazahstanu prenosi se unutar sportskih klubova koji su možda povezani sa školama i u okviru majstorskih tečajeva iskusnih hrvača. Minimalna dob za osposobljavanje je 10 godina i ne postoje ograničenja pristupa predmetu ovisno o podrijetlu polaznika. Kures je prisutan i u tradicionalnom kazahstanskom folkloru. Hrvači ili baluani smatraju se snažnima i hrabrima, a slave ih u epovima, poeziji i književnosti. Praksa Kuresa u Kazahstanu uči mlađe generacije da poštuju svoju povijest i kulturu i nadahnjuje ih da se ponašaju poput herojskih baluna. Pomaže u jačanju tolerancije, dobre volje i solidarnosti među zajednicama. | |
| Tradicionalne kazahstanske igre asika | 2017 | * Znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * Društvene prakse, rituali i svečani događaji * Usmene tradicije i izrazi | Tradicionalne kazahstanske igre Asika drevna su tradicija u Kazahstan. Svaki igrač ima svoj set "asika", tradicionalno izrađenih od astragala od ovčjeg mlijeka, i "saku", obojenu u svijetle boje. Igrači koriste svoj assyk kako bi eliminirali druge Assyke iz igre. Položaj zgloba određuje tko će pobijediti. Pogođena zajednica uključuje većinu stanovništva Kazahstana, uključujući članove Federacije igara „Assyk Atu“, kao i veliku zajednicu praktičara, uglavnom djece između 4 i 18 godina. Element je aktivnost na otvorenom koja pomaže razvoju dječjih analitičkih vještina i tjelesne dobrobiti, potičući prijateljstva i socijalnu integraciju. Također je izvrstan model pozitivne suradnje, vektor jedinstva bez obzira na dob, etničku pripadnost ili vjersku pripadnost. Obično se izvodi povodom svečanosti i okupljanja, a zajednica igra ključnu ulogu u zaštiti prakse i popularizaciji među ostalim etničkim skupinama u Kazahstanu, čineći je nacionalnim simbolom djetinjstva. Prenosi se sa starijih dječaka na mlađe, promatranjem, kao i kroz dokumentarne filmove o elementu koji se emitiraju na radiju i televiziji, a čiji je cilj potaknuti djecu na igranje asika i upoznati javnost sa svojom kulturnom baštinom. | |
| Tradicionalni proljetni svečani obredi kazahstanskih uzgajivača konja | 2018 | * Znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom * Društvene prakse, rituali i svečani događaji | Tradicionalni proljetni svečani obredi kazahstanskih uzgajivača konja - koji se održavaju u selu Terisakkan (okrug Ulytau, Karagandska oblast) - označavaju kraj starog i početak novog godišnjeg ciklusa uzgoja konja. Usidreni u tradicionalnom znanju o prirodi i odnosima predaka između čovjeka i konja, obredi se pozivaju na vještine naslijeđene od nomadskih predaka, prilagođene suvremenoj stvarnosti. Na kraju priprema koje se odvijaju tijekom cijele godine, glavni elementi koji čine taj element su: "Biye baylau" (doslovno "pašnjak na kolcu"), drevni obred "prve mužnje" koji uključuje razdvajanje kobila i ždrebadi iz stada, mužnja kobila i slavlje uz pjesmu, ples i igru; "Ayghyr kosu" (figurativno "brak pastuha"), nedavni obred dovođenja pastuha u stada; i "Kymyz muryndik" (metafora koja znači "lansiranje kumisa"), "prvo dijeljenje kumisa", koje započinje sezonu njegove proizvodnje i dijeljenja. Obredi traju oko tri tjedna, sve do ceremonija dijeljenja kumisa, i odvijaju se u svakom domaćinstvu. Obredi otvaraju novi godišnji ciklus razmnožavanja i predstavljaju tradicionalno kazahstansko gostoprimstvo. U XXe stoljeća, suočeni s prisilnim prijelazom iz nomadskog u sjedilački način života, nositelji su tradicionalni oblik uzgoja konja prilagodili novim uvjetima kako bi osigurali njegovu dalju održivost. | |
| Ostavština Dede Qorquda / Korkyt Ata / Dede Korkut: kultura, popularne legende i glazba vezana uz ovaj ep Bilješka Kazahstan dijeli ovu praksu sAzerbejdžan i purica. | 2018 | * Izvedbena umjetnost * Društvene prakse, rituali i svečani događaji * Usmene tradicije i izrazi | Kultura, narodne legende i glazba vezana uz ep Dede Qorqud / Korkyt Ata / Dede Korkut temelje se na dvanaest herojskih legendi, priča i priča i trinaest tradicionalnih glazbenih djela koja su podijeljena i prenošena s koljena na koljeno usmenim predajama, izvedbene umjetnosti, kulturni kodovi i glazbene skladbe. Dede Qorqud se u svakoj priči pojavljuje kao legendarna figura i mudra osoba, trubadur čije su riječi, glazba i svjedočanstva mudrosti povezani s tradicijama oko rođenja, braka i smrti. U glazbenim komadima to je zvuk kobyza, glazbenog instrumenta, koji reproducira zvukove prirode, a zvučni pejzaži karakteristični su za ovaj medij (poput oponašanja zavijanja vuka ili labudove pjesme). Sve glazbene skladbe usko su povezane epskim pričama koje ih prate. Element koji prenosi društvene, kulturne i moralne vrijednosti poput herojstva, dijaloga, tjelesne i duhovne dobrobiti i jedinstva, kao i poštivanje prirode, bogat je dubinskim poznavanjem povijesti i kulture zajednica koje govore turski jezik. . Zainteresirana zajednica to prakticira i nastavlja u više navrata - od obiteljskih događaja do nacionalnih i međunarodnih festivala - i stoga je dobro ukorijenjena u društvu, služeći kao zajednička nit između generacija. | |
| Tradicionalna igra inteligencije i strategije: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme | 2020 | * Društvene prakse, rituali i svečani događaji * Znanje u vezi s tradicionalnim zanatstvom | Tradicionalna igra inteligencije i strategije pod nazivom Togyzqumalaq, Toguz Korgool ili Mangala / Göçürme tradicionalna je igra koja se može igrati na posebnim ili improviziranim pločama, na primjer kopanjem rupa u zemlji. Igra se može igrati s kamenim, drvenim ili metalnim pijunima, kostima, orasima, sjemenkama, raspoređenim u rupe; pobjednik je igrač koji uspije prikupiti najviše pješaka. Postoji nekoliko varijacija igre. Na primjer, igraća ploča može imati dvije, tri, četiri, šest ili devet rupa poredanih prema broju igrača, a duljina igre ovisi o broju igrača. U državama podnositeljima taj je element povezan s drugim tradicionalnim zanatskim djelatnostima, kao što su rezbarenje drva, rezbarenje kamena i izrada nakita. Majstori rezbarenja drveta i kamena i draguljari izrađuju fino ukrašene i praktične pladnjeve i pijune. Dizajn pladnjeva odražava tradicionalni pogled na svijet i umjetničku kreativnost obrtnika. Igra poboljšava kognitivne, motoričke i socijalne vještine igrača. Jača njihovo strateško i kreativno razmišljanje i uči ih strpljenju i dobrohotnosti. Prenosi se neformalno, ali i putem formalnog obrazovanja. Nedavno su dotične zajednice razvile mobilne aplikacije za učenje igranja i / ili igranja. Oni predstavljaju novo sredstvo prenošenja znanja i povećavanja vidljivosti prakse među mladima. |  |
Registar najboljih zaštitnih praksi
Kazahstan nema praksu navedenu u Registru najboljih zaštitnih praksi.
Popis za sigurnosne kopije
Kazahstan nema praksu na Popisu hitnih zaštitnih mjera.
