Srednja Europa - Trung Âu

Srednja Europa je područje koje čini središte Europa. Obuhvaća zemlje njemačkog govornog područja, četiri bivše zemlje Varšavskog pakta koje su se uspješno pridružile Europskoj uniji, te Sloveniju, bivšu jugoslavensku republiku, koja je sada i članica EU. Samo Švicarska i mali Lihtenštajn nisu članice EU, ali imaju bliske gospodarske i kulturne veze s regijom, ali također ne sudjeluju uglavnom iz ekonomskih i povijesnih razloga. To je veliko i važno područje koje se proteže od Baltičkog i Sjevernog mora na sjeveru do Jadrana na jugu. Tu se nalaze i neka od europskih i najuspješnijih gospodarstava i gradova u svijetu. Konačno, uključuje i Alpe koje su služile kao prijelazna zona između latinske, germanske i slavenske kulture.

narod

Grad

• Berlin - glavni grad ujedinjene Njemačke od 1990., podijeljen na dva dijela tijekom 45-godišnjeg Hladnog rata, od pada Berlinskog zida postao je brzo rastuće regionalno i međunarodno kulturno središte.
• Bratislava - političko, kulturno i gospodarsko središte Slovačke s prekrasnim povijesnim građevinama u starom gradu.
• Budimpešta - grad je bogat velikom arhitekturom, kulturom i poznatim termama, kao i jednim od najstarijih metro sustava na svijetu.
• Ženeva - bogato središte urbanog bankarstva koje je dom mnogih međunarodnih tijela, poput Crvenog križa i Ujedinjenih naroda.
• Ljubljana - slikoviti visinski glavni grad Slovenije, šarmantan barokni grad sa zadivljujućom arhitekturom i živahnim noćnim životom.
• München - glavni grad južne Njemačke, država Bavarska, ovaj ulaz u Alpe poznat je po karnevalu OktoberfestNajveći festival piva na svijetu.
• Prag - jedan od najfascinantnijih i dobro očuvanih europskih velikih gradova, koji se pojavio kao lonac za topljenje stranaca od otvaranja Željezne zavjese.
• Beč - elegantna prijestolnica Austrije, ima obilje klasičnih atrakcija i često se naziva gradom umjetnosti.
• Varšava - Političko i poslovno središte Poljske s potpuno obnovljenim starim gradom i kvadratnim dvorcem.

Ostale destinacije

• Alpe - možda jedno od najvažnijih zimskih odredišta na svijetu, tu se nalaze i ljetovališta
• Baltička plaža - Njemačka i Poljska dio su baltičke obale srednje Europe sa stotinama kilometara plaža i pješčanih odmarališta
• Białowieża. Nacionalni park - veliko područje drevnih šuma u Poljskoj proglašeno UNESCO -vom svjetskom baštinom
• Crna šuma - mali planinski lanac u jugozapadnoj Njemačkoj poznat po svojim krajolicima i povijesti
• Istočnofrizijski otoci - Njemačka ima mnogo turističkih otoka u Sjevernom moru
• Balaton jezero - Ovo slikovito mađarsko jezero najveće je jezero u Srednjoj Europi i cjelogodišnje turističko središte
• Dvorac Neuschwanstein - Poznati vilinski dvorci u Bavarskim Alpama u Njemačkoj
• Romantična cesta - popularna turistička ruta kroz povijesne gradove i romantične dvorce u južnoj Njemačkoj
• Vysoke Tatry - prekrasan i netaknut planinski lanac koji doseže vrh od 2.600 metara nadmorske visine

pregled

Iako su etnički različite, zemlje srednje Europe dijele sličnu kulturu i povijest kroz stoljeća. Dvije najvažnije političke jedinice u regiji bile su Njemačka i Austro-Ugarsko Carstvo. Prije ovih dviju jedinica u srednjem vijeku bilo je Sveto Rimsko Carstvo, hrpa država i poddržava čija je veličina varirala tijekom vremena. Etnički sukob bio je veliki problem stotinama godina u Srednjoj Europi i kulminirao je užasima Drugoga svjetskog rata. Mirnim ponovnim ujedinjenjem Njemačke i nedavnim proširenjem EU -a na bivše regije država Varšavskog pakta čini se da je ovo pitanje konačno riješeno.

Uobičajena je pogreška među strancima da sve bivše zemlje Varšavskog pakta u regiji zovu istočna Europa. Gotovo jednolično, stanovnici Srednje Europe bili bi polaskani i zadovoljni ako biste njihovu zemlju ispravno opisali kao "srce Europe" i zemljopisno i kulturno. Nasuprot tome, mogu se uzrujati ako padnete u stereotip o hladnom ratu. Istočna i Zapadna Njemačka su zemlje, pa ih je bolje nazvati istočna Njemačka i zapadna Njemačka. Upamtite da su Nijemci Nijemci, ali Austrijanci, Lihtenštajni i većina Švicaraca i Luksemburžana govore njemački, ali nisu Nijemci! Česi, Poljaci ili Slovaci mogu se činiti sličnima Rusima, ali stanovnicima tih zemalja bit će neugodno pretpostaviti kulturno preklapanje. Konačno, sjetite se da su Češka i Slovačka nekoć bile Čehoslovačka, a Slovaci općenito jako su ponosni na svoju novu nezavisnost.

Iako se trenutno ne smatraju dijelom Srednje Europe, zapadna Ukrajina, Transilvanija, Kalinjingradska oblast (Rusija), Alzas i dijelovi Lorene (Francuska) te provincija Južni Tirol/Alto Adige (Italija), također se ponekad nazivaju Srednja Europa. To je posljedica prošloga i sadašnjeg etničkog sastava ovih zemalja i/ili prijašnje političke povijesti. Pokrajina Kalinjingrad provela je veći dio svoje povijesti kao regija s njemačkim govornim područjem, a Južni Tirol ostaje regija u sjevernoj Italiji koja pretežno govori njemački i održava jake kulturne veze s Austrijom. Iako je Ukrajina prvenstveno ortodoksna zemlja, njezin je zapadni dio stoljećima bio dio Poljske i Litve, a kasnije je prešao u Austro-Ugarsku koja je u određenoj mjeri bila kulturno jedinstvena.

Jezik

Srednja Europa, zbog svoje bogate baštine, dom je mnogih jezika. Neki jezici imaju nacionalni status, poučavaju se u školama i široko se koriste u medijima. Međutim, ti su drugi jezici samo narodni jezici ili jezici etničkih manjina te su stoga nažalost u opasnosti od konačnog izumiranja, iako se ulažu napori da se oni očuvaju.

Njemački ima najveći broj izvornih govornika u regiji i djeluje kao "službeni" jednojezični jezici Austrije, Njemačke i Lihtenštajna. U Švicarskoj je njemački maternji jezik dvije trećine stanovništva i glavni jezik četiri službena švicarska jezika (njemački, francuski, talijanski i romanski). U Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj postoji mala manjina koja govori njemački. Govori se i izvan srednje Europe u istočnoj Belgiji i Francuskoj te sjevernoj Italiji (uglavnom u regiji Južni Tirol/Alto Adige). Njemački može biti vrlo raznolik i pojavljuje se na mnogo različitih šarenih dijalekata, posebno u južnonjemačkom govornom području (južna Njemačka, Austrija, Švicarska, Lihtenštajn i Južni Tirol) tradicionalno je i lokalno je još uvijek jako.

Češki i slovački su vrlo bliski i međusobno razumljivi. Lužički jezik koji se govori u istočnoj Njemačkoj u blizini poljske granice također je blizak rođak.

Poljski je glavni jezik u svim poljskim regijama. Kašupski, regionalni slavenski jezik, govori se u okolici Gdanjska u Pomeraniji u sjevernoj Poljskoj. Šleski je regionalni jezik/dijalekt (ovisno o tome koga pitate) koji se nalazi u jugozapadnoj Poljskoj.

Mađarski je jedan od najtežih jezika za druge Europljane jer dolazi iz druge jezične obitelji i srodan je finskom i estonskom. U Mađarskoj živi 5 milijuna govornika mađarskog jezika u susjednim zemljama kao što su Rumunjska (Transilvanija), sjeverna Srbija te istočna i južna Austrija Slovačka.

Francuski i talijanski govori većina ljudi u južnim i zapadnim regijama Švicarske, dok se švicarski njemački često uči kao drugi jezik. Francuska ima povijesnu ulogu u visokim planinama sjeverne Italije u francuskom pograničnom području.

U švicarskim kantonima Graubünden ili Grison romanski se govori kao regionalni jezik. Gotovo svi govornici romanskog govore i švicarski njemački i/ili talijanski. Usko je povezan s ladinskim koji se govori u nekoliko planinskih dolina sjeverne Italije i ugrožen je jezik u regiji. Nažalost zamjenjuje ga njemački ili talijanski.

Slovenski je službeni jezik Slovenije, ali je i jezik etničkih manjina u južnoj Sloveniji, Austriji, sjeveroistočnoj Italiji i zapadnoj Mađarskoj. Mala je manjina i u gradišćanskoj Austriji Hrvatskoj. Lužički, frizijski i donjenjemački tri su autohtona etnička jezika Njemačke, s izuzetkom Roma. Lužički je srodan poljskom i češkom jeziku i može se govoriti u istočnim državama Saska i Brandenburg. Svi Sorbijci govore i njemački, a trenutni predsjednik ministar (guverner) njemačke pokrajine Saske čak je i Lužičanin! Frizijski je srodan engleskom i nizozemskom jeziku, a govore ga vrlo male manjine u Schleswig-Holsteinu i Donjoj Saskoj te zajednice u Nizozemskoj.

Konačno, donjonjemački govore ruralne zajednice ili kao drugi jezik nekolicina naj saveznijih država sjeverne Njemačke i još uvijek ima značajnu ulogu u državama. Gradovi Bremen, Hamburg i Luebeck te u državama Nürnberg, Schleswig-Holstein i posebno u istočnom dijelu federacije, državi Mecklenburg-Zapadna Pomeranija. Ugrožena su sva tri jezika njemačke manjine. Ulažu se napori da se očuva njihov jezik i kultura, ali čini se da je to bitka koja gubi.

Pronalaženje ljudi koji govore i razumiju engleski nije problem u većini dijelova srednje Europe, posebno u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj. U Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj, engleski se široko govori u velikim gradovima i među mladima, a njemački i ruski govore i razumiju mnogi stariji ljudi u tim zemljama. Ruski, od kraja Hladnog rata i ujedinjenja Europe u stalnom je opadanju. Njemački je i danas važan, više iz financijskih i ekonomskih razloga nego iz kulturnih ili političkih razloga, kao što je to bio slučaj u prošlosti. Slovenci i Švicarci daleko vode u regiji po pitanju višejezičnosti.

Stići

Srednja Europa vrlo je dobro povezana s Europom, s ostatkom svijeta. Njemačka, Austrija i Švicarska posebno su poznate po učinkovitoj i brzoj transportnoj infrastrukturi, čak i mala sela često imaju moderne autobusne linije, a ponekad čak i vlakom!

Avionom

Najveći ulaz za zračni promet je Glavna zračna luka Frankfurt u središnjoj Njemačkoj pruža veze sa svim kontinentima i većinom zračnih luka u Europi. Zürich, München i Beč Zračna luka je puno manja, ali nudi dobre veze s odabranim regionalnim i međunarodnim odredištima.

Razlika između nacionalnih zračnih prijevoznika i niskotarifne avioprijevoznike je jeftini zračni prijevoznik koji može letjeti do zračne luke udaljene od grada koji opslužuje. Nacionalni zračni prijevoznici obično lete do obližnje zračne luke, poput Frankfurta/Majna, dok niskotarifni zračni prijevoznici poput Ryanaira lete do zračne luke Frankfurt-Haha, dva sata udaljen od grada Frankfurta i jako blizu Trier.

Vlak

Srednja Europa ima gustu mrežu brzih vlakova:

• InterCityExpress (ICE) pruža veze diljem Njemačke, ali također radi u partnerstvu s danskim, austrijskim i nizozemskim željeznicama.
• Francuski TGV -ovi se spajaju Francuska s Ženeva, Bern, Basel i Zürich. Postoje i veze s Karlsruhe, Stuttgart i Frankfurt.
• Povezivanje vlaka Thalys Köln s Bruxelles i Pariz
• RailJet povezuje Beč sa Zürichom, Münchenom i Budimpeštom.
• Pendolinos djeluje unutar Slovenije, a Češka ima kontakt sa susjednim zemljama.

Osim toga, postoje i mnoge druge brze i česte noći i vlakovi koji povezuju Srednju Europu s ostatkom kopnene Europe, a idu čak do Istanbul Lijepo Moskva. Posjetite početnu stranicu Deutsche Bahna [1], koji ima izvrstan pregled europskog željezničkog sustava.

Automobilom

Autoceste u srednjoj Europi izvrsne su i omogućuju brzu vezu u regiji. Europska unija potrošila je veliki novac na poboljšanje prometnih veza. Pojedinosti o preporučenim rutama i itinerarima provjerite na stranicama svake zemlje.

Kontakt

Ovaj je vodič samo okvir, pa mu je potrebno više informacija. Imajte hrabrosti izmijeniti ga i razviti!