Crno more je prostranstvo vode u geomorfološkom bazenu zvanom Pontic, jedan od bazena tetizijskog tektonskog kompleksa, koji je i sam dio alpsko-himalajske orogeneze, koja uključuje planine koje ga graniče sa sjeverom (u Krim), sjeveroistok (Kavkaz) i južno (pontski lanci). Nalazi se između Europa i Azija, koji imaju kao priobalne države Rusija, Ukrajina, Rumunjska, Bugarska, purica i Gruzija. Kroz Tjesnac Cherci Riječ je o Azovsko more, kroz Bospor od Mramorno more, i kroz tjesnac Dardanelles od Egejsko more i tako dalje Mediteranejsko more. Crno more je, s hidrološkog stajališta, ostatak Sarmatskog mora i ima niz jedinstvenih aspekata u svijetu: bočatu vodu (u prosjeku 16-18 grama soli po litri u usporedbi s 34-37 u ostalim morima i oceani), raslojavanje između oksigeniranih i dubokih anoksičnih površinskih voda (fenomen koji se naziva eugenika), ušća u riječna ušća, flora i fauna s mnogim relikvijama vrsta. Na području rumunjske obale salinitet se još više smanjuje, obično između 7 i 12 promila.
Crno more zauzima površinu od 423.488 km². Najdublja točka nalazi se na 2211 m ispod razine mora u blizini Jalta. Plima je općenito mala (oko 12 cm).
Oko
Povijest
Mjesto
Odredišta
Primorski gradovi
Najvažniji 20 gradova s obale Crnog mora:
- Istanbul (purica) 4.800.000
- Odesa (Ukrajina) 1.200.000
- Konstantno (Rumunjska) 390.000
- Herson (Ukrajina) 358.000
- Varna (Bugarska) 350.000
- Sevastopolj (Ukrajina) 330.000
- Burgas (Bugarska) 300.000
- Novorosijsk (Rusija) 281.400
- Sukhumi (Gruzija) 280.000
- Jalta (Ukrajina) 210.000
- Batumi (Gruzija) 200.000
- Ordu (Turska) 190.143
- Samsun (Turska) 180.000
- Kerč (Ukrajina) 158.165
- Trabzon (Turska) 150.000
- Zonguldak (Turska) 104.276
- Soči (Rusija) 100.000
- Možeš (Gruzija) 70.000
- mangalore (Rumunjska) 50.000
- Năvodari (Rumunjska) 34.669
