| |||
![]() | |||
Zemlja | Italija | ||
Regija | Veneto | ||
Stanovništvo | 260 000 (2019) | ||
Venecija (Talijanski Venecija, / ve'nɛtstsja /) je grad u Veneto (sjeveroistok Italija).
Shvatite
![Venecijanska laguna 9. prosinca 2001.jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Venice_Lagoon_December_9_2001.jpg/180px-Venice_Lagoon_December_9_2001.jpg)
Venecija leži na arhipelagu usred lagune, što se jasno može vidjeti na bočnoj satelitskoj fotografiji (grad je smeđa mrlja na plavoj pozadini lagune). Tako neobično stanje učinilo ga je svjetski poznatim.
La Venecijanska laguna nalazi se na sjevernoj obali Jadranskog mora, dijelu Sredozemlja, a sadrži cca. 180 otočića, od kojih je samo 6 veće od 1 km². Grad je izgrađen na skupu vrlo bliskih i vrlo malih otočića (preko 100), ali daljnje su zgrade na malo udaljenijim otocima.
Dio općine Venecija također je niz područja na čvrstom tlu, osobito velika četvrt Ovladati; majstorski, industrijska luka Marghera i zračna luka posvećena Marku Polu. Od 1846. Mestre je željezničkim mostom povezan s Venecijom, koji je proširen 1933. dodavanjem autoceste.
Iako je Venecija osobito poznata po svom jedinstvenom položaju u laguni, imajte na umu da ima i nekoliko povijesnih znamenitosti.
Povijest
![](https://maps.wikimedia.org/img/osm-intl,11,45.45,12.31,350x500.png?lang=eo&domain=eo.wikivoyage.org&title=Venecio&groups=_ba94c583c4aabf1029588721db270c065fff735a)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b8/Venedig_Torcello_Basilica_di_Santa_Maria_Assunta-4384.jpg/180px-Venedig_Torcello_Basilica_di_Santa_Maria_Assunta-4384.jpg)
Rođenje novog grada
Laguna u kojoj se Venecija trebala roditi nastala je tek nakon završetka posljednjeg ledenog doba, između 6000. i 1000. godine prije Krista, kada je razina mora porasla i potopila pojas obalne ravnice.
Pod Rimom su najvažniji gradovi u blizini lagune bili Clodia (danas Pada kiša), na južnoj obali i Altinum (1 na karti), na sjevernoj obali; drugi važni primorski gradovi u blizini lagune, ali izvan nje, bili su Hadrija (južno od Clodia) i Akvileja (sjeveroistok). Venecija (tj. Venecija) je bio naziv regije.
Tijekom posljednjih desetljeća Rimskog Carstva, a tijekom sljedećih stoljeća, mnogi stanovnici regije pobjegli su u lagunu, privremeno ili stabilno. Tradicionalna priča kaže da je padovanski biskup, koji je došao s drugim likovima, 25. ožujka 421. godine blagoslovio je na području današnje Venecije crkvu sv. Jakova (San Giacomo, 2 na karti). Sve do 18. stoljeća rođendan Venecije slavio se 25. ožujka.
Iako tradicionalna priča nije pouzdana (sv. Jakov je vjerojatno izgrađen tek u 12. stoljeću), istina je da su tijekom ranog srednjeg vijeka stanovnici Altinum, Akvileja, Padova i okolica je bježala na otoke lagune zbog straha od Huna (452) i Longobarda (568 i kasnije). Godine 631. biskup iz Altinum službeno preselio na otok Torcello (3 na karti).
Postupno je sve više stanovnika stiglo u lagunu. Cijela laguna i susjedna obala u to su vrijeme službeno ostali pod Bizantskim Carstvom (zapravo napola neovisni), dok su Longobardi osvojili ostatak regije. Vojvoda (dužde na lokalnom narječju, esperantoiziran kao "dužd") preselio se 752. godine na otok Malamocco (4 na karti).
Oko 775. godine na otočiću je nastala nova biskupska stolica Olivolo (danas San Pietro u Castellu, 5 na karti), a uskoro (812) i vojvoda je otišao Malamoccoi došao u srce sadašnjeg grada (Rialto). Tamo su vojvode sagradile vojvodsku palaču ili Duždevu palaču (Duždeva palača, 6 na karti), dovršena tek nakon 150 godina, a u kapelu te palače donijeli su 828. tijelo svetog Marka, evanđelista.
Zatim su počeli graditi novu impresivnu baziliku, vrlo blizu, u koju će se smjestiti tijelo sv. Marka.
Srednji vijek
Venecija je postala važna "pomorska republika" i vladala je trgovinom s istočnim Sredozemljem. Osvojila je nekoliko mjesta duž jadranske obale, u Grčkoj itd
(...)
Klima
Klima Venecije je klima Pada ravnice, ali blaža zbog utjecaja mora.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/74/Acqua_alta_a_Venezia_nel_settembre_2009.jpg/200px-Acqua_alta_a_Venezia_nel_settembre_2009.jpg)
Zimi temperatura rijetko pada ispod nule; ljeti danju doseže 25 ° -28 ° C, ponekad čak i 30 ° C, ali rijetko i više.
Padavine su gotovo obilne u svim mjesecima (nešto više u travnju / svibnju i studenom). U normalnim godinama svaki mjesec ima 5 do 9 kišnih dana.
Puna voda
Venecija ponekad doživljava posebno stanje koje se naziva "velika voda" (visoke vode), koja je kombinacija plime i nepovoljnog vjetra.
Zapravo, plime su na Jadranu male, u usporedbi s morskim mijenama. No, kad je plima veća od uobičajene, a vjetar dodatno gura morsku vodu prema gradu ili obilne kiše donose dodatni doprinos, ukupni utjecaj može uzrokovati poplave. S vodom visokom na 1,2 m, cca. Poplavljeno je 25% grada. U studenom 2019., kao i u studenom 1966., visoka voda prešla je rijetku razinu od 1,8 m, poplavivši gotovo cijelu Veneciju.
Visoka voda ovisi o plimi, pa može trajati samo nekoliko sati, ali se može vratiti nakon pauze od još nekoliko sati.
Pristup
Aliri avie
Stari aerodrom u Veneciji (Giovanni Nicelli ili Venecija-Lido) nalazi se na sjevernom dijelu otoka Lido i više ne radi za komercijalne letove.
Nova zračna luka dobila je ime Marko Polo (Marko Polo ili Venice-Card) i udaljen je 13 km od grada. U 2019. je kroz zračnu luku prošlo više od 11 milijuna putnika.
Web stranica je: VeneziaAirport.it, dostupno na talijanskom, engleskom i kineskom.
Česti su autobusi između Venecije i Zračne luke Marco Polo (ACTV redak 5 i ATVO redak 35; oboje koštaju 8 €, a vrijeme putovanja je cca. 20 / 25min). Također je moguće putovati brodom izravno iz Venecije do zračne luke i opet (ALILAGUNA Narančasta), ali su troškovi (približno 15 €) i trajanje (nešto više od 1 sata) veći. Od 2024. godine, prema planu, zračna luka imat će i vlastiti željeznički kolodvor.
Postoje izravne letove između zračne luke Marco Polo i svih većih gradova u zapadnoj i srednjoj Europi te s nekoliko gradova u istočnoj Europi i na drugim kontinentima.
Druga zračna luka je u smjeru Trevisa, cca. 20 km udaljeno od Venecije (zračna luka Antonio Canova ili Treviso-Sant'Angelo ili Venecija-Treviso). Koriste ga uglavnom jeftini zračni prijevoznici. Njegova web stranica je: TrevisoAirport.it, dostupno na talijanskom, engleskom jeziku ....
Postoje autobusi između zračne luke Venecija-Treviso i centra Venecije (ATVO linija 351, cijena 12 €, trajanje 1h10), grupni taksi (GoOpti, dostupno na 8 jezika) i obični taksi. Također je moguće koristiti lokalni autobus do stanice Treviso (Treviso Airlink, 2,50 € ili više, 15 min), a odatle vlak za Veneciju (Trenitalija, 3,60 €, 32-40min).
Pristup vlakom
Venecijanska stanica (Venecija Santa Lucia) nalazi se na sjeverozapadnom uglu urbanog arhipelaga, mostom spojen s kopnom.
Postoji i druga željeznička stanica iza suprotnog kraja mosta, u susjedstvu Ovladati; majstorski (Venezia Mestre).
Venecija je izravno povezana brzim vlakovima, osobito sa:
- Trst
- Padova - Bologna - Firenca - Rim - Napulj
- Padova - Verona - Milan - Torino
Za inozemne veze postoje noćni vlakovi iz / za Pariz i iz / za München Beč, dnevni ili večernji vlakovi od / do Züricha, od / do Ženeve, od / do Beča.
Pristupni autobus
Flixbus povezuje Veneciju s nekoliko gradova u Italiji i susjednim zemljama.
Pristup automobilom
Pristup brodom
Venecijanske linije i Atlas-kompas brodom povezuje Veneciju s nekoliko gradova u Rimu Istra (Slovenija / Hrvatska), od travnja do listopada. Putovanje se nastavlja gradom od 2:30 do cca. 5 sati
Minojske linije i Atek Lines brodom povezuje Veneciju sa zapadom Grčka (Krf, Igumenica, Patras). Putovanje traje više od 24 sata. Moguće je putovati i zimi, iako ima više ponuda u proljeće i ljeto.
Podaci su dostupni, na primjer, na Direktni trajekti, Direct Ferries (međunarodna web stranica), Trajekti.to, Minojske linije , Anek Lines itd.
![Venedig-lagune.png](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ee/Venedig-lagune.png/240px-Venedig-lagune.png)
Za transport
Za prijevoz pješice
Javni prijevoz
Prijevoz automobilom
Vidjeti
![](https://maps.wikimedia.org/img/osm-intl,14,45.4365,12.3375,600x400.png?lang=eo&domain=eo.wikivoyage.org&title=Venecio&groups=_287e7b470da70a87f67310c70fc3546072088d58)
![57VeneziaPzaSMarco.jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/10/57VeneziaPzaSMarco.jpg/80px-57VeneziaPzaSMarco.jpg)
1 - Markovog trga (Markovog trga) s istoimenom bazilikom, posvećenom 1094. i od 1807. katedralom u Veneciji. Poznat je i crkveni toranj, zvonik svetog Marka.
![Palazzo Ducale - Kneževa palača (1209968753) .jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/ca/Palazzo_Ducale_-_Dukes_Palace_(1209968753).jpg/80px-Palazzo_Ducale_-_Dukes_Palace_(1209968753).jpg)
2 Palača duždova (ili Vojvodska palača, Duždeva palača), budući da je 814 sjedište duždova koji su vladali Venecijom, više puta gorjelo, sada ima izgled dobiveno tijekom 15. stoljeća. Vrlo bogat i važnim slikama, danas je muzej.
![Venecija - most Rialto - 01.jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b1/Venice_-_Rialto_Bridge_-_01.jpg/80px-Venice_-_Rialto_Bridge_-_01.jpg)
3 - Most Rialto (Most Rialto), najpoznatiji od četiri mosta koji prelaze Veliki kanal, izgrađen 1591. (prije današnjeg mosta bio je most od čamca od 1181. i drveni most od oko 1250.).
![Prizori grada Venecije - na Velikom kanalu - Polizia! (11002248065) .jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Venice_city_scenes_-_on_the_Grand_Canal_-_Polizia!_(11002248065).jpg/80px-Venice_city_scenes_-_on_the_Grand_Canal_-_Polizia!_(11002248065).jpg)
4 - Bazilika Santa Marija od zdravlja (Santa Maria della Salute), izgrađena 1630. godine kako bi zahvalila svetoj Mariji za prestanak kuge u Veneciji.
![Vanjski dio Santi Giovanni e Paolo (Venecija) iz Campo San Zanipolo.jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f1/Exterior_of_Santi_Giovanni_e_Paolo_(Venice)_from_Campo_San_Zanipolo.jpg/80px-Exterior_of_Santi_Giovanni_e_Paolo_(Venice)_from_Campo_San_Zanipolo.jpg)
5 - Bazilika Sveti Ivan i Pavao (Sveti Ivan i Pavao, i lokalno San Zanipolo), izgrađena između 13. i 15. stoljeća i sadrži nekoliko poznatih slika i grobnica.
![Fasada Santa Maria Gloriosa dei Frari (Venecija) .jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/73/Facade_of_Santa_Maria_Gloriosa_dei_Frari_(Venice).jpg/80px-Facade_of_Santa_Maria_Gloriosa_dei_Frari_(Venice).jpg)
6 - Bazilika Santa Maria Slavna od braće (Santa Maria Gloriosa dei Frari), većinom izgrađena tijekom 14. i 15. stoljeća i koja između ostalog sadrži poznatu Tizianovu sliku o Uznesenju Marijinu.
![Ca 'd'Oro facciata.jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/74/Ca'_d'Oro_facciata.jpg/80px-Ca'_d'Oro_facciata.jpg)
7 - Ora Domo (Ca 'd'Oro), gotička palača izgrađena od 1421. do 1442. godine.
![Kraljevska palača u Veneciji, plesna dvorana, 01.jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0d/Palazzo_reale_di_venezia,_salone_da_ballo,_01.jpg/80px-Palazzo_reale_di_venezia,_salone_da_ballo,_01.jpg)
8 - Muzej Correr sa skulpturama Canove i drugih i poznatim slikama; sadrži i stan koji je koristila carica "Sissi".
9 - Muzej Peggy Guggenheim, s modernim slikama.
![Bazilika San Giorgio Maggiore (Venecija) .jpg](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/07/Basilica_di_San_Giorgio_Maggiore_(Venice).jpg/80px-Basilica_di_San_Giorgio_Maggiore_(Venice).jpg)
10 - Bazilika Svetog Jurja Velikog (San Giorgio Maggiore), izgrađen u 10. stoljeću na otočiću ispred bazilike svetog Marka, a obnovio ga je u 16. stoljeću Andrea Palladio.
Fari
Kupiti
Poznati su odjeća proizvedeno prema stoljetnoj tradiciji na otočiću Murano. Međutim, postoje i trgovine koje nude stakleno posuđe koje nije lokalno: potražite kupon koji potvrđuje da je napravljen u Veneciji ako želite tradicionalno stakleno posuđe!
Trgovine
Jesti
Postoji nekoliko lokalnih namirnica, od kojih su neka bila pod utjecajem bliskoistočnih jela.
Među njima (s lokalnim nazivima):
- sardine slatke kiseline (sardèe in saór), međuobrok koji sadrži pržene srdele, luk, ocat, ulje, a često i grožđice i pinjole, slatko-kiselog okusa;
- rižoto s gobijama (rižoto s rižom), riža s malim ribama koje žive u laguni, tzv "ići" mještana (gobi vrste Zosterisessor ophiocephalus);
- palenta sa sivim škampima (bodovi i skije), žuta palenta s velikim škampima vrste Palaemon serratus;
- meki rakovi (moeche ili moleche), zeleni rakovi (Carcinus aestuarii) tijekom promjene kože (nijema), pržena;
- rakovi s jajima (koralja masanete), također zeleni rakovi, ali tvrdi, s gomilama jaja, koji se mogu pronaći tek krajem ljeta;
- jetra u venecijanskom stilu (Venecijanska jetra), jetra s vlascem, jelo podrijetlom iz Venecije, danas poznato u cijeloj Italiji; često se jede s bijelom palentom;
- sipa s tintom (znati s crnom);
- fritole, slatke pržene kuglice, koje se jedu za vrijeme karnevala.
Piće
Vrijedno je spomenuti alkohol spritz (na esperantu se možda može reći "sprico"), vjerojatno austrijskog podrijetla i poznato u cijeloj regiji. Riječ je o koktelu s pjenušcem "Prosecco" (proizveden u Venetu i Furlaniji), blage gorčine, vode Selters.
Živjeti
U gradu ili u blizini 1 domaćin Putovnička usluga(2020/12) (u Padovi).
Kampi
Hosteli
Hoteli
Sigurnost
esperanto
Lokalni esperantisti
Lokalna skupina esperantista zove se "La Gondolo".
Njegovo web stranica grupe nažalost nije dodatno ažuriran nakon 2004.
Neke novije informacije nalaze se na stranici web stranice Talijanske esperantske federacije.