Rusija (Russkij âzyk) govori se slavenskim jezikom U Rusiji i u bivšem Sovjetskom Savezu.
Shvatite
Ruski je napisan ćirilicom.
A B V G D E Ë Ž Z I I K L M N O P R S T U F H C Č Š Щ ʺ Y ʹ Э Ю Ю
a b v g d e ë ž z i j k l m n o p r s t u f h c č š ŝ ʺ y ʹ é û â
Reci
Samoglasnici
- A = A
- E = JE
- Ë = JO
- I = I
- O = O
- U = U
- Y = Y (straga -i)
- É = È
- Ю = JU
- Â = JA
Suglasnici
- B = B
- V = V
- G = G
- D = D
- Ž = Ž
- Z = Z
- J = J
- K = K
- L = L
- M = M
- N = N
- P = P
- R = R
- S = S
- T = T
- F = F
- H = H
- C = TS
- Č = TŠ
- Š = Š
- Щ = STC
Mekan i tvrd karakter
- ʺ = = (tvrdi znak)
- ʹ = = (meki znak)
Prije ruske pravopisne reforme 1918. tvrdi znak korišten je kao sufiks za sve imenice koje završavaju na suglasnik. Reforma je ukinula upotrebu znaka "nepotrebno", ali se znak još uvijek koristi za lakše izgovaranje razlikovanja slogova u nekim riječima (npr. Podʺezd pod'ezd = rappu, oglas ob'jivlenie = obavijest). U ruskom jeziku postoji oko 140 riječi s tvrdim predznakom. Rusija je jedini slavenski jezik koji koristi ćirilicu s tvrdim znakom u abecedi.
Meka oznaka koristi se mnogo više. Meki znak otopiti odnosno omekšava suglasnik koji mu prethodi. Otopljeni zvuk nastaje povlačenjem jezika unatrag u ustima tako da se nepce koristi za izgovor. Pri jakoj buci jezik dodiruje zube. Razrjeđivanje može biti važno u značenju riječi. Na primjer, usporedite riječi el (jel, dotjerati) i el (jel, jeo sam). Meki znak nalazi se u abecedi svih ćiriličnih slavenskih jezika.
Naglasak
Težina riječi na ruskom može biti u bilo kojem slogu. Ovdje treba biti oprezan, jer se značenje riječi može mijenjati s težinom riječi. Bestežinsko o zvuči kao a, na pr. molo - malakó (mlijeko). Beztežinsko e se izgovara kao i, npr. ''nesti '' - nisti (nositi).
Gramatika
Opći znakovi
|
Začeci
- Dobar dan
- Zdravstvujte (zdrastvujte)
- bok
- Privet (privet)
- Kako si?
- Koliko dugo? (svaki)
- Dobro hvala.
- Caspasi, xorosh (spasiba, harasho)
- Kako se zoveš?
- Kako si? (kad je lijevo)
- Moje ime je ______ .
- Meni zovut ______. (Minja zavut)
- Drago mi je.
- Očenʹ priâtno. (och prijana)
- Da li biste mogli / bih li ja ...
- Požalujsta. (pazhalujsta)
- Hvala vam.
- Spasibo
- Molim
- Nije uključeno (nije dostupno)
- Da
- Za (da)
- Ne.
- Nema (njet)
- Oprosti (privlačenje pažnje)
- Oprosti (isprika)
- Izvinite. (izvezeno)
- Doviđenja.
- Za Vladu. (da svidania)
- zbogom
- Poka. (Paka)
- Ne pričam engleski.
- Ja ne govorim po-engleski. (ako nije na engleskom)
- Govorite li finski?
- Vi govorite po-finski? (možete dobiti pa-finski)
- Govori li netko ovdje finski?
- Kako znate što učiniti? (kto-nibud gavarit po-finski)
- POMOZITE
- NA POMOЩʹЬ (u ime)
- Mjere opreza!
- Pažljivo
- (astarozhna)
- Dobro jutro.
- Dobroe utro. (pravo)
- Dobra večer.
- Dobryj večer. (dobryj vecher)
- Laku noć.
- Spokojnoj noći. (spakoinai nochi)
- ne razumijem
- Ne vjerujem. (i te pivovare)
- Gdje je zahod?
- Želiš li? (gdje tualjet)
Bolesti
- Pusti me da se opustim!
- Ostavʹte menâ v pokoe! (Ostavte Minja v pakoje!)
- Ne dirajte!
- Ne brinite! (Ne trogaj!)
- Zovem policiju.
- Â vyzovu policiû! (I vyzavu politsiy!)
- Policija!
- Čile! (Milicija!)
- Stop! Lopov!
- Stoj! Vor! (Stoj! Vor!)
- Trebam tvoju pomoć.
- Možete otići tamo. (Mnje nuzhna Vasha pomatch).
- Sada je hitan slučaj.
- U mene nesčastʹe. (ako nije primjenjivo)
- Izgubljen sam.
- Ja zabludilsâ (ja zabludilsa)
- Moja je torba nestala.
- Prvi put. (U Minja prapala sumka).
- Novčanik mi je nestao.
- U mene propal košelek. (U Minja prapal kašiljok).
- Bolestan sam.
- Ja bolen / bolna. (Ako bolin / sedlo).
- Povrijeđen sam.
- Â travmirovalsâ / travmirovalasʹ. (i rtavmirovalsja / travmirovalas)
- Trebam liječnika.
- Mne nužen vrač. (Mnje nužen vrač).
- Mogu li nazvati?
- Možno pozvonitʹ? (Možno pozvonit?)
- Brzo
- Bystra
Brojevi
- 1
- odin (adin)
- 2
- dva (dva)
- 3
- tri (tri)
- 4
- četiri (tchetyre)
- 5
- pâtʹ (pjät)
- 6
- šestʹ (shest)
- 7
- porodice (sjem)
- 8
- vosemʹ (vosim)
- 9
- devâtʹ (dje-vit)
- 10
- desetitʹ (dje-sit)
- 11
- odinnadcatʹ (adin-nadsat)
- 12
- dvijenadcatʹ (dvi-nadsat)
- 13
- trojstvo (tri-nadsat)
- 14
- četrnaestorica (tchetyr-nadsat)
- 15
- pâtnadcatʹ (pit-nadsat)
- 16
- šestnadcatʹ (shest-nadsat)
- 17
- simulirati (sim-nadsat)
- 18
- vosemnadcatʹ (vasim-nadsat)
- 19
- devâtnadcatʹ (bog-nadsat)
- 20
- dvadcatʹ (dva-dsat)
- 21
- dvadcatʹ odin (dvadsat adin)
- 2x
- dvadcat X (dvadsat X)
- 30
- trit (tri-dsat)
- 40
- sorok (Sorak)
- 50
- pâtʹdesât (pjät-desjat)
- 60
- šestʹdesât (shes-desjat)
- 70
- semessedat (sem-desjat)
- 80
- voseʹmdesât (vosem-desjat)
- 90
- devânosto (devja-nosta)
- 100
- sto (sto)
- 200
- dvesti (dvije-sti)
- 300
- trista (tri-sta)
- 400
- četiri česta (tchetyre-sta)
- 500
- pâtʹsot (pjät-sot)
- 600
- šestʹsot (shes-sot)
- 700
- semsot (sem-sot)
- 800
- vosemʹsot (vasem-sot)
- 900
- devâtʹsot (devjat-sot)
- 1000
- tysâča (tysächa)
- 2000
- dvije tisuće (dvije tysächi)
- 1,000,000
- milijun (milijun)
- 1,000,000,000
- miliard (milijarda)
- 1,000,000,000,000
- bilijun (bilijun)
- broj _____ (vlakom, autobusom itd.)
- broj (nomer)
- pola
- polovina (polovina)
- manje
- menʹše (menshe)
- više
- više (bolje)
Vrijeme
- sada
- trenutno (sejshas)
- kasnije
- lonac (Patom)
- prije
- ranʹše (ranshe)
- jutro
- utro (Utro / Utra)
- poslijepodne
- poslijepoludennoe vremâ
- večer
- večer (VETŠER)
- noć
- noć (NOTŠ)
Vrijeme
U Rusiji se 24-satni sat rijetko koristi.
- u jedan sat noću
- čas noči (Chas notsi)
- osam sati ujutro
- vosemʹ časov utra (vosjem chasov utra)
- u dva sata u danu
- dva sata dnâ (dva Chasa dnâ)
- u šest navečer
- šestʹ časov večera (shest chasov vechera)
- podnevni
- poldenʹ (Polden)
- u 13 sati
- sat (Chas)
- u 14 sati
- dva sata (dva Chasa)
- ponoć
- polnočʹ (polnoch)
Trajanje
Na ruskom jeziku čitanje riječi utječe na promjenu riječi. Uz riječ za čitanje jedan koristi se osnovni oblik, za riječi za čitanje 2-4 drugačiji oblik mjesta, a od riječi za čitanje 5 nadalje množina ovog oblika mjesta (genitiv). Ispod, prvo osnovni oblik, pa prijevoji s riječima 2 (dva, dvije) i pet (Pjat). Čak i osnovni oblik radi!
- _____ minuta
- minuta (mi-nuta); dvije minute (dvije minute); pâtʹ minut (Pjat minut)
- _____ sati
- čas (Chas); dva sata (dva chisa); pâtʹ časov (Pjat chisov)
- _____ dana
- denʹ (den); dva dnâ (dva dnja); pâtʹ dnej (Pjat dnej)
- _____ tjedni
- nedjelja (ne-delja); dvije nedeli (dvije ne-deli); pâtʹ nedelj (Pjat ne-delej)
- _____ mjesec / mjesec
- mjesec (mesjats); dva mjeseca (dva mesjatsa); pâtʹ mesâcev (Pjat mesjatsev)
- _____ godina / godina
- god (bog); dva godine (dva goda); pâtʹ let (Pjat LET)
Dani
- danas
- danas (sevodnja)
- jučer
- učera (VTŠERA)
- sutra
- doručak (zavtra)
- ovaj tjedan
- na ovoj nedeli (na etoj nedele)
- prošli tjedan
- na prošloj nedeli (na proshlaj nedele)
- sljedeći tjedan
- na sljedećoj nedelji (na sledushej nedele)
- ponedjeljak
- ponedjeljak (panidelnik)
- utorak
- utornik (ftornik)
- srijeda
- srijeda (sreda)
- četvrtak
- četverg
- petak
- petak (pjätnitsa)
- subota
- subota (subota)
- nedjelja
- subota (vaskrisenje)
Mjeseci
- Siječnja
- januar (janvar)
- veljača
- februar (fevral)
- ožujak
- mart (mart)
- travanj
- april (Aprel)
- svibanj
- maj (maj)
- lipanj
- juni (ijun)
- srpanj
- jul (ijul)
- kolovoz
- Kolovoza (kolovoz)
- rujan
- rujan (poslano)
- listopad
- oktobar (oktäbr)
- studeni
- studeni (najäbr)
- prosinac
- decembar (dekabr)
Boje
- crno
- crni (tchornyj)
- bijela
- bijeli (Belyj)
- siva
- crni (seryj)
- Crvena
- crveni (Krasnyj)
- plava
- sinij (sinij)
- žuta boja
- žëltyj (zholtyj)
- zelena
- zelena (plavo-jony)
- naranča
- oranževyj (o-ranzhevyj)
- ljubičasta
- fioletovyj (fio-letovyj)
- smeđa
- koričnevyj (karichnevyj)
- ružičasta
- rozovyj (rozovyj)
Prijevoz
Imena mjesta
- Amerika
- Amerika
- Kanada
- Kanada
- Danska
- Danska
- Estonija
- Éstoniâ
- Finska
- Finska (Finska)
- Francuska
- Francuska (Francuska)
- Njemačka
- Njemačka
- Japan
- Japan
- Norveška
- Norveška
- Rusija
- Rusija
- Španjolska
- Španjolska
- švedski
- .Veciâ
- NAS.
- Soedinënnye Štaty Ameriki
- Kopenhagen
- Kopenhagen
- London
- London
- Pariz
- Pariz
- Petar
- Sankt Peterburg
- Stockholm
- Stokgolʹm
Autobus i vlak
- Koliko karta košta _____?
- Ima li škola kartu?
- Jednu kartu _____, molim.
- jedan bilet, molim vas
- Kamo ide ovaj vlak / autobus?
- Koja je ideja poezda / autobusa?
- Gdje je _____ vlak / autobus?
- Gdje ____ poezd / autobus?
- Staje li ovaj vlak / autobus u _____?
- Nastavlja li se ovaj poezd / autobus u _____?
- Kada polazi _____ vlak / autobus?
- Je li ____ poezd / autobus poslan?
- Kada ovaj vlak / autobus stiže _____?
- Želite li kupiti / kupiti?
Upute
- Kako mogu dobiti _____?
- kak doehatʹ do genetiivi (Kak da-jehat da ...)
- ... do željezničke stanice?
- vokzala (vagzala)
- ... do autobusnog kolodvora?
- autobusnoj stanici (avtobusnaj stantsii)
- ... do aerodroma?
- aerodrom (aeroporta)
- ... u centru grada?
- centar (centar)
- ... hostel?
- Molodežnyh hostelej (Maladozhnyh hosteli)
- ... u _____ hotel?
- gastritis (gastinitis)
- ... američki / kanadski / australski / britanski konzulat?
- Gdje ima puno ...
- Želite li provesti vrijeme ...? (Gdje može na-iti mnoga ...)
- ... hoteli?
- gostinici
- ... restorani?
- restoran (restoran)
- ... barovi?
- barov (barov)
- ... atrakcije?
- dostoprimečatelʹnostej (dostoprimechatelnostei)
- Možete li prikazati na karti?
- Želite li kupiti karticu? (Možete li vidjeti kartu?)
- Ulica
- Ulica (ulitsa)
- Skrenite lijevo.
- povratite nalevo (pavernite na-leva)
- Skrenuti desno.
- povjerenje napravljeno (pavernite na-prava)
- lijevo
- levyj (zapis)
- pravo
- pravyj (pravyj)
- na lijevo
- vučno (vleva)
- pravo
- odgovor (pitanje)
- naprijed
- dalše (dalshe)
- po _____
- k ____ (k) (dativ)
- _____ Gotovo je
- mima (genitiv)
- prije _____
- prije (prezhde) (genitiv)
- Pazi se _____.
- predostorožnosti
- križanje
- perekrestok (npr. raskrižje ulica), uzel
- sjeverno
- razriješiti
- Jug
- jug
- istočno
- vostok (Vostok)
- Zapad
- zapad
- ustati
- nizbrdo
Taksi
- Taksi!
- Taksi! (Taksi!)
- _____, Hvala vam.
- ___, molim vas. (pazhalusta)
- Koliko košta ići _____
- Skolʹko stoit do ...? (Skolko stoit da ...? Genetiivi)
- Eto, hvala.
- Davajte tuda, molim vas. (Davajte tu-da, pazhalusta.)
Smještaj
- Imate li praznih soba?
- Želite li imati broj?
- Koliko bi bilo mjesta za jednu / dvije osobe?
- Postoji li niz stavki za cijelu školu / po drugi put?
- Dolazi li soba sa ...
- Budet li u sobama?
- ... plahte?
- jednostavni
- ...kupaonica?
- vannaâ
- ...telefon?
- telefon
- ...TELEVIZOR?
- Televizor
- Mogu li prvo vidjeti sobu?
- Mogu li â snačala posmatrati broj?
- Imate li nešto tiše?
- Želite ići na posao?
- ... veći?
- više
- ... čistač?
- čiŝe
- ... jeftinije?
- deševle
- Ja ću ga uzeti.
- Â vozʹmu ego.
- Ostat ću _____ noći.
- Ja budu nočevatʹ _____ nočej.
- Možete li predložiti neki drugi hotel?
- Želite li se zaposliti?
- Imate li sigurnosnu kutiju?
- Želite li znati povijest Grčke?
- ... sigurnosne kutije?
- sejf?
- Je li doručak / večera uključen u cijenu?
- Vhodit zavtrak / užin v cenu?
- U koliko je sati doručak / večera?
- Vo skolʹko zavtrak / užin?
- Očistite mi sobu.
- Molimo kontaktirajte nas za više informacija.
- Možete li me probuditi u _____?
- Možete li me razbuditi u ____?
- Htio bih se odjaviti.
- Ako vas zanima broj / vrijednost.
Monetarno
- Prihvaćate li eure?
- Želiš li jesti? (molite li se eura?)
- Prihvaćate li američke dolare?
- Želite li napraviti amatere?
- Mogu li platiti kreditnom karticom?
- Mogu li platiti kreditnu karticu?
- Možete li zamijeniti novac?
- Želite li provesti vrijeme? (U vas može paminjat dengi?)
- Gdje mogu zamijeniti novac?
- Kako to radite? (Gdje i Magu spominju dengi?)
- Možete li zamijeniti putničke čekove?
- Koliko mislite o Češkoj?
- Gdje mogu zamijeniti putničke čekove?
- Želiš li otići u Češku?
- Koliki je tečaj?
- Kakoj obmennyj tečaj? (Kakoj abmenni kurs?)
- Gdje je
- Gdje
Jelo
- Molim stol za jedno / dvoje.
- Stol za jednog / dva, hvala.
- Jelovnik, molim?
- Možno menû?
- Mogu li vidjeti kuhinju?
- Želite li pogledati kuhinju?
- Imate li domaćih specijaliteta?
- Želite li imati posebnu znanost?
- Ja sam vegetarijanac.
- Ja vegetarijanec / vegetarijanka.
- Ne jedem svinjetinu.
- Nemam dar.
- Ne jedem govedinu.
- Ja ne em govâdinu.
- Možete li učiniti svjetlo?
- obrok dana
- biznis-lanč
- a la carte
- porcionnye
- doručak
- doručak (zaftrak)
- ručak
- obed
- večera
- užin
- Mogu li dobiti _____.
- Možno ____
- Mogu li dobiti nešto s _____.
- Možno ____ s ____ (instrumentalno)?
- piletina
- kurica (zločinac)
- govedina
- govâdina
- sob
- olenʹ
- riba
- riba (riba)
- losos
- forelʹ, lososʹ
- haringa
- selʹdʹ
- Baltička haringa
- seledka
- šunka
- vetčina
- kobasica
- kolbasa
- sir
- syr (gospodine)
- nositi jaja
- jajca
- salata
- salata (salata)
- sendvič s kobasicom
- buterbrod s kolbasoj
- sendvič sa sirom
- buterbrod s syrom
- kruh
- hleb (hleb)
- tost
- Tost
- rezanci
- lapša
- riža
- riža (riža)
- grah
- fasolʹ
- Mogu li dobiti čašu _____?
- Možno stakan ___
- Mogu li dobiti šalicu _____?
- Možno čašečku ___
- Mogu li dobiti bocu _____?
- Možno butylku ___
- kava
- kava (kava)
- čaj
- čaû (chaju); u osnovnom obliku čaj (chaj)
- sok
- soka (soka)
- mineralna voda
- mineralnoj vodi (mineral Voj); u osnovnom obliku mineralna voda (mineralna Vada)
- voda
- vode (vady); u osnovnom obliku voda (Vada)
Konobar uvijek pita želi li kupac vodu (bez gaze, bez Gaze "bez plina") ili mjehuriće (s gazom, z gazom "bez plina").
- pivo
- piva (piva); u osnovnom obliku pivo (piva)
- crno / bijelo vino
- krasnog / bijelog vina (krasnava / belava vina); u osnovnom obliku krasnoe / beloe vino (Krasnoe / Beloe vino)
BILJEŠKA. Riječi je potrebno savijati ako tražite određenu količinu proizvoda, npr. stakla sok. Ako jednostavno zatražite sok, nema potrebe kriviti riječ. Dakle, kada se nešto traži ili naručuje, može se reći i samo Možno (možno) u osnovnom obliku proizvoda, kao što je dolje.
- Mogu li dobiti _____?
- Možno ____?
- sol
- solʹ
- papar
- perec
- maslac
- maslo
- Oprostite, konobarica?
- Izvinite, oficiant?
- Spreman sam.
- Ja gotov / gotova.
- Ukusno.
- Vkusno.
- Možete li počistiti stol?
- Želite li u dućan?
- Racun molim.
- Sčet, molim vas.
Konobari se obično nazivaju djevojkama (djevojka, devushka) ili mladom gospodom (molodoj čovjek, maladoj chilavek) službenim riječima konobarica (oficiant, oficiantka; [muško] konobarica, [ženska] konobarica).
Barovi
- Prodajete li alkohol?
- Jeste li alkoholičar?
- Imate li stolnu uslugu?
- Želite li u dućan?
- Molim jedno pivo / dva piva.
- Odlično pivo / dva piva, molim vas.
- Čašu crnog / bijelog vina, molim.
- Bokal krasnog / bijelog vina, molim vas.
- Molim vas jednu pintu.
- Odna kružka, molim vas.
- Molim jednu bocu.
- Odna butylka, molim vas.
- _____-_____, Hvala vam.
- ____-____, uvjeren.
- viski
- viski
- votka
- vodki
- rum
- roma
- voda
- vody
- soda voda
- sodovoj
- tonik voda
- tonika
- sok od naranče
- apelʹsinovog soka
- kola
- koly
- Imate li grickalice?
- Znate li što učiniti?
- Još jedan Molim.
- Još jedan / odnu, molim vas.
- Drugi krug, molim.
- Povlastite, molim vas.
- U koje vrijeme zatvarate?
- Kako vrijeme vy zakryvaetsâ?
Kupovanje
- Imate li ovo u mojoj veličini?
- Hoćete li dobiti veliku sliku?
- Koliko ovo košta?
- Želite li se zaposliti?
- Preskupo je.
- Éto slišno dorogo.
- Što kažeš na _____?
- Što je _____?
- skup
- dorogoj
- jeftino
- deševyj
- Ne mogu si to priuštiti.
- Ako ga ne želite promijeniti.
- Ja to ne želim.
- Ne želim ga.
- Varaš me.
- Bit će prodani.
- Nisam zainteresiran.
- Mne éto ne interesno
- Dobro, prihvatit ću.
- Horošo, â beru éto.
- Mogu li dobiti plastičnu vrećicu?
- Želite li imati jastuk?
- Šaljete li i robu (u inozemstvo)
- Želite li u dućan?
- Trebam...
- Nne nužna.
- ... pasta za zube.
- zubnaâ pasta
- ... četkica za zube.
- zubnaâ ŝetka
- ... tamponi.
- tamponi
- ... sapun.
- mylo
- ... šampon.
- šampunʹ
- ... lijek protiv bolova.
- boleutolâûŝaâ sredstva
- ... lijek protiv gripe.
- lijekovi od gripa
- ... lijekovi za želudac.
- lijekovi od želudka
- ... britva.
- Lezvie britvy
- ... kišobran.
- zontik
- ... krema za sunčanje.
- krema od zagara
- ... razglednica.
- Otkrytka
- ... marke.
- poštanska marka
- ... baterije.
- batarejki
- ... dopisnica.
- bumaga za pisma
- ... kemijska olovka.
- avtoručka
- ... knjige na finskom.
- knjige na finskom jeziku
- ... časopisi na finskom jeziku.
- žurnali na finskom jeziku
- ... novine na finskom jeziku.
- gazety na finskom âzyke
- ... englesko-finski rječnik.
- englesko-finskij slovarʹ
Vožnja
- Htio bih unajmiti auto.
- Ja sam htio iznajmiti mašinu.
- Mogu li dobiti osiguranje?
- Mogu li dobiti strahovku?
- Stop
- stop
- jedan način
- odnostoronnij
- popustiti / 'trokut'
- pristupiti dorogu / "treugolʹnik"
- Zabranjeno parkiranje
- zaustavljanje spriječena
- ograničenje brzine
- ograničenje skorosti
- benzinska postaja
- zapravnaâ stanciâ
- benzin
- benzin
- Dizel
- dizelʹ
Birokratija
- Nisam učinio ništa loše.
- Ja ništa plohogo ne djelal (a) (Ja nitšego plohogo ne delal (a)
- Bio je to nesporazum.
- Gdje me trošiš?
- Kako si? (Kuda vi mijenja vedete)
- Jesam li uhićen?
- Ja orestovan? (A orestovan?)
- Ja sam finski državljanin.
Ja građanin Finlândiiii. (Ja grazdanin 'Finljandii)
- Želim razgovarati o Finskoj / EU
- s veleposlanstvom:
- Želim razgovarati s odvjetnikom.
- Mogu li sada samo platiti kazne?
Saznajte više
ovo je stub članak. Ima malo miješanih informacija, ali nešto bitno nedostaje cjelini. Uronite i pomozite da bude upotrebljiv! |