Opće informacije
Ruski jezik (ruski: russkij âzyk, [ˈru.skʲɪj jɪˈzɨk] / transkripcija russki jazyk) pripada zajedno s ukrajinski, Bjeloruski a ruski na istočnoslavenske jezike. Zajedno s govornicima drugog jezika, postoji oko 255 milijuna govornika ruskog jezika. Ruski je jedan od svjetskih jezika.
Ruski jezik govori oko 145 milijuna ljudi kao svoj maternji jezik i službeni je jezik u Rusiji i Bjelorusiji (zajedno s bjeloruskim). Službeni jezik je Kazahstan (s kazahstanskim službenim jezikom) i Kirgistan (s kirgiskim kao službenim jezikom). Brojne su ruske manjine u državama ZND-a i u bivšim sovjetskim republikama, a gotovo svi barem barem osnovno vladaju tim jezikom. Osim toga, njime još uvijek govore mnogi u zemljama bivšeg Istočnog bloka, jer je to bio jezik Varšavskog pakta. Ukupno ruskim jezikom govori oko 270 milijuna ljudi.
Pisani jezik je na ćirilici, koja se također koristi ukrajinski, Bjeloruski i Bugarski Primjenjuje se.
izgovor
Samoglasnici
- a a
- kratko ili dugo a kao u Mann ili aber
- ikad
- ikad ili nenaglašeno e kao u Antikad odnosno plijene
- ë jo
- kao u JojCH
- i i
- dugo i kao u Btjr
- o o
- kao u V.Ogel
- nenaglašeni o često se govori kao a, npr. odno (adno)
- u u
- kratko ili dugo u kao u Butter ili Schule
- y i
- tvrdo "i" kao u Tjasch
- é a
- kao u Äčuti
- û ju
- kao u Juzlo
- â da
- kratko ili dugo da kao u Danuar ili DaGosp
Suglasnici
Molimo provjerite u sljedećem z i zh u nedostatku drugih prikladnih slova u njemačkoj abecedi koriste se za izraženi s ili sch. Zato nikad ne govorite kao ts!
- b b
- b na početku i u sredini riječi poput B.au ili na kraju riječi poput p u Kastr
- v w
- w na početku riječi i u sredini riječi poput W.ater ili f na kraju riječi kao u Kauf
- g g
- g na početku i u sredini riječi poput Gast ili k na kraju riječi poput kabinetak
- d d
- d na početku riječi i u sredini riječi poput dunkel ili t na kraju riječi poput punđat
- ž zh
- glasno sh kao u GaraGe
- z z
- glasovnim s like sagen
- j j
- kratki ij kao u Haja
- k k
- kao u Kgnijezdo
- l l
- kao u L.ampe
- m m
- kao u M.izustiti
- n n
- kao u Nosam
- p p
- kao u P.up
- r r
- kotrljanje (jezik) -R kao u R.ušica
- s s
- bezvučni s kao kod gripess
- t t
- kako Tante
- f f
- kako F.ish
- h pogl
- kao u aCH
- c ts
- kao u Katze
- č ch
- kao u QuaCH
- š sch
- kao u Schule
- ŝ shch
- poput Gishchot
poseban karakter
Sljedeći posebni znakovi uglavnom su tihi. Oznaka tvrdoće jedva se koristi od reforme pravopisa oko 1920.
- ʹ
- Meki znak, uglavnom nijemi, prethodni suglasnik se govori tiho. Na kraju riječi, npr. U slučaju infinitiva, govori se tihi ch kao u iCH.
- ʺ
- Znak poteškoće, nijem je.
Fonetske veze
U slučaju nekih fonetskih veza, izgovor nekih suglasnika se mijenja:
- -tʹsâ, -tsâ tsa
- tc, dc ts
- sš, zš sch
- sž, zž zh
- sč, zč sch
- tč, dč Tsch
- -ogo, -ego -owo, -jewo
- gk chk
- kao u Leichtijugkvrijeme
- gč chch
- ch kao u iCH
- čn lijepo
- čt scht
- npr. čto schto (što)
Neki zemljopisni nazivi koji će vam pomoći da brzo naučite abecedu
ruski | transkripcija | njemački |
---|---|---|
Australija | Afstralija | Australija |
Austrija | Afstrija | Austrija |
Azija | Azija | Azija |
Alžir | Alžir | Alžir |
Amerika | Amerika | Amerika |
Araviâ | Aravija | Arabija |
Afganistan | Awganistan | Afganistana |
Afrika | Afrika | Afrika |
Bavariâ | Bawarija | Bavarska |
Belgija | Belgija | Belgija |
Birma | Burma | Burma |
Brandenburg | Brandenburg | Brandenburg |
Njemačka | Germanija | Njemačka |
Danska | Danija | Danska |
Dunaj | Dunaj | Dunav |
Europa | Židropa | Europa |
Eneva | Zhenewa | Ženeva |
Zambija | Zambija | Zambija |
Italija | Italija | Italija |
Iran | Iran | Iran |
Kanada | Kanada | Kanada |
Lûksemburg | Ljuksimburg | Luksemburg |
Meklenburg | Meklenburg | Mecklenburg |
Moskva | Maskwa | Moskva |
New York | Nju-Jork | New York |
Pekin | Pekin | Pekingu |
Poljska | Polscha | Poljska |
Rossiâ | Rossiya | Rusija |
Sankt-Peterburg | Saint-Peterburg | St. Petersburg |
Tajvanʹ | Tajvan | Tajvan |
Ukraina | Ukrajina (Ukrajina) | Ukrajina |
Finska | Finljandija | Finska |
Francuska | Francija | Francuska |
Čehiâ | Češka | Češka Republika |
Švicarska | Svejtsarija | Švicarska |
Švedska | Schwetsiya | Švedska |
Ékvador | Ekwador | Ekvador |
gramatika
Izjave (nominalne rečenice)
Izjava i upitne rečenice
Obje se vrste rečenica razlikuju - pod uvjetom da se upitna rečenica ne uvodi s upitnom riječju - ne u formulaciji, već samo u intonaciji (pitanja koja donose odluke): u ovom je slučaju visina prve riječi u upitnoj rečenici jasno podignuta.
Idiomi
Osnove
- Dobar dan.
- Dobryj denʹ! (dobryj den ')
- zdravstvuj (jednina) ili zdravstvujte (množina i uljudnost) (sdrastwui / -tje) - češći, neovisno o dobu dana
- zdravo ("neformalno") .
- Privet! (privatni)
- Kako si?
- Kako ti / Vy? (kak ty / Wy); Kako u tebja / Vac dela? (kak u tebja / Was dela)
- Dobro hvala.
- Horošo, spasibo. (Choroscho, spasibo.)
- Kako se zoveš?
- Kako tebâ zovut? (Kak tebja savut?)
- Kako se zoveš?
- Kako vas zovut? (Kakvo tooooo)
- Moje ime je ______ .
- Meni zovut ... (Menja zawut ...)
- Drago mi je.
- Priâtno poznakomitʹsâ (Prijatno paznakomitsa)
- Molim.
- molim vas (poschalusta)
- Hvala.
- Cpacibo (spasibo)
- Molim te, nema na čemu.
- molim vas, ne stoit (poschalusta, ne stoit)
- Da.
- Da (tamo)
- Ne.
- net (njet)
- Oprosti.
- Izvinjete! (izvinit)
- Doviđenja
- Do cvidaniâ! (do swidanija)
- zbogom ("Neformalno") .
- Poka! (poka)
- Ne govorim ruski.
- Ja ne govorim po-ruski. (Da ne gavarju po-ruski.)
- Gotovo da ne govorim nijedan ruski.
- Ja govorim po-ruski sasvim malo. (Da gavarju pa-ruski sowsjem malo.)
- Govorite li njemački / engleski?
- Govorite li Vama po njemački / po engleski? (Gavarite li Wy po-nemetski / po-angliski?)
- Govori li itko ovdje njemački?
- Zde li tko-nibudʹ govori po njemački? (Sdes knonibutj gavarit po nemetski?)
- Pomozite!
- Pomogite! (Pamagit!)
- Pažnja!
- Ostorožno (Astorozhno!)
- Dobro jutro.
- Dobroe utro! (dobroje utro!)
- Dobra večer.
- dobryj večer! (dobryj vetscher!)
- Laku noć.
- Spokojnoj noči! (Spokoinoi notschi)
- Lijepo spavaj.
- Spite dobro (Spitje choroscho)
- Ne razumijem to.
- Éto â ne razumem (Eto ja ne ponimaju.)
- Gdje je zahod?
- Gdje se nalazi tualet? (Gde nachóditsa tualet?)
Problemi
- Pusti me- / pusti me na miru.
- Otstanʹ / te. (Otstan / -tje.)
- Dodirni me- / Ne diraj me!
- Ne trogaj / -te menâ! (Nje trogaj / -tje menja!)
- Zovem policiju.
- Ja vyzovu policiju. (Da wyzawu politsiu.)
- Policija!
- Policiâ! (Policija!)
- Zaustavite lopova!
- Deržite vora! (Derschitje wora!)
- Pomozi mi!
- Pomogite mne! (Pamagite mne!)
- Ovo je hitno.
- To je preko neobičnog slučaja! (Eto Tschresvytschainyj slutschai!)
- Izgubljen sam.
- Â zabludilsâ / zabludilasʹ. (Da sabludilsja / sabludilas.Muško Žensko)
- Izgubila sam torbu.
- Poterâl (a) svoju sumku. (Da poterjal (a) swaju sumku.)
- Izgubio sam novčanik / novčanik.
- Poterâl (a) svoj košelëk / bumažnik. (Da poterjal (a) swoj kaschelok / bumaschnik.)
- Bolestan sam.
- Â bolen (m.) / Â bolna (w.) (Ja bolen / Ja bolna)
- Ozlijeđena sam.
- Ja ranen (a) (Da ranen (a))
- Trebam liječnika.
- Mne nužen vrač. (Mnie nuschen wratsch.)
- Mogu li koristiti vaš telefon?
- Želite li koristiti svoj telefon? (Rasreschitje polzowatj telefon za pranje rublja.)
brojevi
Brojevi se stavljaju ispred predmeta ili ljudi koji se broje.
Broj jedan (jedan / jedan / jedan) odgovara odgovarajućoj imenici u rodu, broju i padežu. Brojevi dva (dva), tri (tri) i četiri (četiri) ili svi brojevi koji imaju ove znamenke na kraju riječi slijede imenicu u genitivu jednine. Sve ostale brojke slijedi imenica u genitivu množine.
Ona slijedi stalno desetke - osim brojeva za jedanaest do devetnaest.
- 0
- novembar (nol ')
- 1
- jedan / jedan / jedan (adin / adna / adno)
- 2
- dva / dvije (dwa / dwe)
- 3
- tri (tri)
- 4
- četiri (chetyre)
- 5
- pet (pjat ')
- 6
- šestʹ (sranje)
- 7
- sedam (sjem ')
- 8
- vosemʹ (Who ')
- 9
- devâtʹ (dewjjat ')
- 10
- desetdesjat ')
- 11
- jedannadcatʹ (odinatsat ')
- 12
- dvijenadcatʹ (dwenatsat ')
- 13
- trinadcatʹ (trinatsat ')
- 14
- četrinacdatʹ (chetyrnatsat ')
- 15
- pâtnadcatʹ (pjatnatsat ')
- 16
- šestnadcatʹ (schestnatsat ')
- 17
- semnadcatʹ (semnatsat ')
- 18
- vosemnadcatʹ (wosemnatsat ')
- 19
- devâtnatcatʹ (dewjatnatsat ')
- 20
- dvadcatʹ (dwatsat ')
- 21
- dvadcatʹ odin (dwatsat 'adin)
- 22
- dvadcatʹ dva (dwatsat 'dwa)
- 30
- tridcatʹ (tridsat ')
- 40
- sorok (sorok)
- 50
- petdeset sedmica (pjat'desjat)
- 60
- šestʹdesât (schest'desjat)
- 70
- sedamdeset sedmica (sem'desjat)
- 80
- vosemʹdesât (wosem'desjat)
- 90
- devânosto (dewjanosto)
- 100
- sto (sto)
- 200
- dvesti (dwesti)
- 300
- trista (trista)
- 400
- četverista (chetyesta)
- 500
- petsot (pjatsot)
- 600
- šestsot (schest'sot)
- 700
- sedamsot (sjem'sot)
- 800
- vosemʹso (wosjem'sot)
- 900
- devâtʹsot (dewjat'sot)
- 1.000
- tisuće (tysyacha)
- 2.000
- dvije tisuće (dwe tysjachi)
- 10.000
- deset deset hiljada (desjat 'tysjach)
- 100.000
- sto hiljada (sto tysjatsch)
- 1.000.000
- milion (milion)
- 1/2
- odna vtoraâ (adna wtorraja)
- 1/4
- odna četvertaâ (adna chetvyortaya)
Dimenzije
- litra
- litr (-y) - litr (-y)
- decilitra
- decilitr (-y) - decilitr (-y)
- kilogram
- kilogramm (-y) - kilogrami (-y)
- Dekagram
- dekagramm (-y) - dekagramm (-y)
- Gram
- gramm (-y) - gram (-y)
- kilometar
- kilometar (-y) - kilometar (-y)
- metar
- metr (-y) - metr (-y)
- centimetar
- antimetr (-y) - santimetr (-y)
- milimetar
- milimetar (-y) - milimetar (-y)
vrijeme
- sada
- trenutno (sejtschás)
- kasnije
- pozdnee (posdneje)
- prije
- ranʹše (ránsche)
- danas
- danas (sewodnja)
- jučer
- včera (wtschera)
- sutra
- doručak (sawtra)
- (jutro
- utro (utro)
- Podne
- ponedjeljak (poldjen)
- Predvečerje
- večer (wetscher)
- noć
- nočʹ (notsch)
- poslijepodne
- dan (djen)
- ovaj tjedan
- na étoj nedeli (na etoj tjedna)
- prošli tjedan
- u posljednjoj nedjelji (na posljednjoj sedmici)
- sljedeći tjedan
- na slijedećoj nedjelji (na sledujuschtschei tjedna)
Vrijeme
- sat
- vrijeme (chas)
- dva sata
- dva sata (dwa Tschasa)
- Podne
- ponedjeljak (poldjen)
- trinaest sati
- trinadcatʹ satova (trinadtsat 'chazov)
- četrnaest O `sat
- četvrtinci sati (chetyrnatsat 'chazov)
- poslijepodne
- dan (djen)
Trajanje
- _____ sekundi
- sekunde / sekunde / sekunde (sekundarni / sekundarni / sekundarni)
- _____ minuta
- _____ minuta / minuta / minut (minuta / minuty / minut)
- _____ sati)
- _____ sat / sat / sat (chas / chasa / chasov)
- _____ dana
- _____ dan / dan / dan (djen / dnja / dnjej)
- _____ tjedni)
- _____ nedelja / nedelja / nedelja (nedjelja / nedjelja / nedjel)
- _____ mjeseci
- mjesec / mjesec / mjeseci (mesjats / mesjatsa / mesjatsef)
- _____ godine)
- god / godina / ljeto (bog / goda / neka)
Dana
- nedjelja
- subota (waskresenje)
- ponedjeljak
- ponedjeljak (ponedjelnik)
- utorak
- vtornik (wtornik)
- srijeda
- sreda (sreda)
- četvrtak
- četvrtak (chetwerk)
- petak
- petak (pjatnica)
- subota
- subota (subbota)
Mjeseci
- Siječnja
- januar (Janwar ')
- veljača
- februar (nekoliko)
- ožujak
- mart (mart)
- travanj
- travnja (aprel ')
- svibanj
- maj (maj)
- lipanj
- lipanj (ijun ')
- srpanj
- jul (ijul ')
- kolovoz
- avgust (kolovoz)
- rujan
- septembar (sentjabr ')
- listopad
- oktobar (oktobar)
- studeni
- novembar (nojabr ')
- prosinac
- prosinac (dekabr ')
Boje
- crno
- crni (Čorni )
- Bijela
- bijeli (Bely )
- Siva
- sivi (Cery )
- Crvena
- crveni (Krasny )
- plava
- plavi (Goluboja )
- žuta boja
- žëltyj (Scholty )
- zeleno
- zelënyj (Seljony )
- naranča
- oranževi (Oranschewy )
- ljubičasta
- fioletovyj (Fioletowy )
- smeđa
- kornevyj (Koričnevi )
- magenta
- madženta (Majenta )
promet
autobus i vlak
- Koliko košta karta do _____?
- Skolʹko stoit bilet v _____? ()
- Ulaznicu za _____, molim.
- Odin bilet u _____, molimo vas. ()
- Kamo ide ovaj vlak / autobus?
- Gdje je idët ovaj put / autobus? ()
- Gdje je vlak / autobus za _____?
- Gdje putujete / autobus do _____? ()
- Staje li ovaj vlak / autobus u _____?
- Ovaj se put / autobus zaustavlja u _____? ()
- Kada vlak / autobus ide do_____?
- Kada putuje autobusom u _____? ()
- Kada će ovaj vlak / autobus stići za _____?
- Vo skoko ovaj put / autobus dolazi u _____? ()
smjer
- Kako mogu dobiti _____?
- Kako doći do _____? ()
- ... do željezničke stanice?
- ... vokzala? ()
- ... do autobusne stanice?
- ... autokvockala? ()
- ...do aerodroma?
- ... aerodrom? ()
- ... do centra grada?
- ... središte grada? ()
- ... u hostel za mlade?
- ... molodëžnogo obŝežitiâ? ()
- ...u hotel?
- ... gostinice ______? ()
- ... u američki / kanadski / australski / britanski konzulat?
- ... američko / kanadsko / australijsko / englesko savjetovanje? ()
- ... u njemački / austrijski / švicarski konzulat?
- ... njemačko / austrijsko / švicarsko savjetovanje? ()
- Gdje je mnogo ...
- Gde estʹ mnogo ... ()
- ... hoteli?
- ... gostinic? ()
- ... restorani?
- ... restorani? ( ... )
- ... barovi?
- ... barov? (...)
- ...Turističke atrakcije?
- ... dostoprimečatelʹnostej? (...)
- Možete li mi pokazati na karti?
- Molim vas Možete li prikazati na karti? (...)
- ceste
- ulica (...)
- Da skrenemo lijevo.
- Povernite nalevo. (...)
- Skrenuti desno.
- Povernite napravljeno. (...)
- Lijevo
- nalevo (...)
- pravo
- napravljeno (...)
- ravno
- odmah (...)
- posljedice _____
- k _____ (...)
- nakon_____
- mimo _____ (...)
- prije _____
- pred _____ (...)
- Tražiti _____.
- Iŝite _____. (...)
- sjeverno
- sjever (...)
- jug
- jug (...)
- istočno
- vostok (...)
- Zapad
- zapad (...)
- iznad
- vverh (...)
- ispod
- dolje (...)
taksi
- Taksi!
- Taksi! (...)
- Vodi me do _____, molim te.
- Dovežite mene do _____, molimo vas. (...)
- Koliko košta odlazak na _____?
- Skolʹko stoit doehatʹ do _____? (...)
- Molim te, odvedi me tamo.
- Posjetite mene tuda, poželite. (...)
smještaj
- Imate li slobodnu sobu?
- Imate li slobodnih soba? ( ... )
- Koliko košta soba za jednu / dvije osobe?
- Skoko stojit komnata na odnogo čeloveka / dvuh čelovek? ( ... ')
- Ima li ga u sobi ...
- U ovoj sobi ima ... ()
- ... pokrivač
- ... pokriveno ()
- ... poplun
- ... odjeâlo? ()
- ... posteljina
- ... jednostavni? ()
- ... telefon
- ... telefon? ()
- ... TV
- ... televizor? ()
- Imate li nešto tiše?
- Imate li što-nibudʹ potiše? ()
- ... veći?
- ... pobolʹše? ()
- ... čistač?
- ... počíŝe? ()
- ... jeftinije?
- ... podeševle? ()
- Ok, uzet ću.
- Horošo, â beru ()
- Želim ostati _____ noći (a).
- Ja ostanem na _____ noći (noči / nočej). ()
- Možete li mi preporučiti drugi hotel?
- [Možete li predložiti drugi hotel?] ()
- Imate li sef?
- Jeste li sigurni? ()
- ... Ormarići s ormarićima?
- ... individualni sejfy? ()
- Je li uključen doručak / večera?
- Zavtrak / užin uključen? ()
- U koliko sati je doručak / večera?
- Vo skolʹko zavtrak / užin? ()
- Molim te, očisti moju sobu.
- Izaberite u mojim sobama, molimo vas. ()
- Možete li me probuditi u _____?
- Ne biste mogli da me razbudite u _____? ()
- Želim se odjaviti.
- Dajte sčët. ()
novac
- Prihvaćate li američke / australske / kanadske dolare?
- Prihvaćate li američke / australijske / kanadske dolare? (...)
- Prihvaćate li britansku funtu?
- Prihvaćate li engleske funte? (...)
- Prihvaćate li euro?
- Vi prihvaćate euro? (...)
- Primate li kreditne kartice?
- Primite li kreditne kartice? (...)
- Možete li mi promijeniti novac?
- Ne biste mogli zamijeniti svoje mišljenje? (...)
- Gdje mogu promijeniti novac?
- Gde â mogu obmenâtʹ denʹgi? (...)
- Možete li mi promijeniti putničke čekove?
- Možete li zamijeniti moj putni ček? (...)
- Gdje mogu promijeniti putničke čekove?
- Gde mogu zameniti putni ček? (...)
- Kolika je stopa?
- Kakoj tečaj obmena? (...)
- Gdje je bankomat?
- Gdje se nalazi bankomat? (...)
jesti
- Stol za jednu / dvije osobe, molim.
- Stolik na jednog čovjeka / dva čovjeka, molimo vas. ()
- Mogu li dobiti jelovnik?
- Možete li pogledati meni? ()
- Mogu li vidjeti kuhinju
- Mogu li pogledati kuhinju? ()
- Postoji li specijalitet kuće?
- To je vaše poduzeće? ()
- Postoji li lokalni specijalitet?
- Éto mestnoe firmennoe blûdo? ()
- Ja sam vegetarijanac.
- Â vegetarijanec / vegetarijanka. ( da vegetarianez / vegetarianka )
- Ne jedem svinjetinu.
- Â ne em svvininu. ()
- Ne jedem govedinu.
- Â ne em govâdinu. ( da ne som gowjadinu )
- jedem samo košer hranu
- Prihvaćam samo košernu pišu. ()
- Možete li ga kuhati s malo masnoće? (manje ulja / maslaca / slanine)
- Sdelajte, požalite, pomenʹše žira. ()
- Možete li danas predložiti poseban jelovnik?
- Imate li danas u osobnom izborniku ponuda? ()
- s kartice
- izbornik iz karte ()
- doručak
- doručak ( piljevina )
- Ručati
- obed ()
- Vrijeme za čaj
- polnik ()
- večera
- užin ()
- Volio bih _____
- Ja hoću _____ ... /. ()
- Želim jelo sa _____ / ...
- Ja hoću bludo s _____. ()
- piletina
- kuricu / kuricoj ()
- govedina
- govâdinu / govâdinoj ()
- šunka
- svininu / svininu ()
- riba
- rybu / ryboj ()
- kobasica
- kolbasu / kolbasoj ()
- sir
- sir / sir ()
- Jaja
- jajca / jajcami ()
- salata
- salata / salatom ()
- riža
- ris / risom ()
- (svježe povrće
- (svežie / imi) ovoŝi / ovoŝimi ()
- (svježe voće
- (svježi / imi) voće / voće ()
- vekna
- hljeb / hljebom ()
- tost
- tost / tostom ()
- Tjestenina
- lapsa / lapšoj ()
- Grah
- fašolʹ ()
- Mogu li dobiti čašu _____?
- Dajte, molim vas, stakan _____? ()
- Mogu li dobiti šalicu _____?
- Dajte, molim vas, čašku _____? ()
- Mogu li dobiti bocu _____?
- Dajte, požalite, butylku _____? ()
- ...Kava
- ... kava ()
- ...Čaj
- ... čaâ ()
- ...Sok
- ... soka ()
- ...Mineralna voda
- ... mineralnoj vody ()
- ...Voda
- ... vode ()
- ... crno vino / bijelo vino
- ... krasnog / bijelog vina ()
- ...Pivo
- ... piva ()
- Mogu li dobiti nešto _____?
- Dajte, molim vas _____. ()
- sol
- solʹ ()
- papar
- perec ()
- maslac
- maslo ()
- Molim konobara?
- Službenik! ()
- Gotov sam.
- Â zakončil (a). ()
- Bilo je ukusno.
- Éto bylo velikolepno. ()
- Molim, očistite stol.
- Možete ubrati so stola. ()
- Račun molim.
- Dajte, požalite, sčët. ()
Barovi
- Služite li alkohol?
- Jeste li prodali alkoholne piće? (...)
- Postoji li usluga stolova?
- Ovdje je službeno? (...)
- Molim jedno pivo / dva piva
- Pož, jedno pivo / dva piva. (...)
- Čašu crno / bijelog vina, molim.
- Molim vas, stavite krasno / belo vino. (...)
- Molim vas jednu čašu.
- Molim vas, stakan. (...)
- Pola litre, molim.
- Molim vas, odnu pint. (...)
- Bocu, molim.
- Molim vas, odnu butylku. (...)
- viski
- viski (...)
- votka
- vodka (...)
- rum
- pom (...)
- voda
- voda / vodoj (...)
- soda
- gazirovana / oj voda / oj (...)
- Tonik voda
- tonik / tonikom (...)
- sok od naranče
- apelsinovyj / ym sok / om (...)
- Koks
- kola / oj (...)
- Imate li kakvih međuobroka?
- Imate li što-nibudʹ perekutitʹsâ? (...)
- Još jedan Molim.
- Još jednu odnu, molimo vas. (...)
- Još jedan krug molim.
- Povtorite, poželite. (...)
- Kada zatvarate?
- Kad vy zakryvaetesʹ? (...)
dućan
- Imate li ovu moju veličinu?
- Imate li to mogo veličine? (...)
- Koliko je to?
- Skolʹko éto stoit? (...)
- Ovo je preskupo.
- Éto sly dorogo. (...)
- Želite li uzeti _____?
- Jeste li primijetili _____? (...)
- skup
- dorogo (...)
- jeftino
- dëševo (...)
- Ne mogu si priuštiti.
- Ja ne mogu sebe ovog pozvati. (...)
- Ne želim to.
- Ja to ne želim. (...)
- Varaš me.
- Vy menâ obmanyvaevate. (...)
- Nisam zainteresiran
- Mene to ne zanima. (..)
- Ok, uzet ću.
- Horošo, â vozʹmu. (...)
- Mogu li dobiti torbu
- Dajte, poželite, paket. (...)
- Dostavljate li (u inozemstvo)?
- Imate li dostavu (za granicu)? (...)
- Imate li preveliku / manju veličinu?
- U vama su nestandardni dimenzije, posebno veće / malene. (...)
- Trebam...
- Mene nužno / nužno / treba / nužno ... (...)
- ...Pasta za zube.
- ... zubna pasta. (...)
- ...četkica za zube.
- ... zubna šëtka. (...)
- ... tamponi.
- ... tampony. (...)
- ...Sapun.
- ... milo. (...)
- ...Šampon.
- ... šampunʹ. (...)
- ...Analgetik. (npr. aspirin ili ibuprofen)
- ... obezbolivaûŝee. (...)
- ... lijek protiv prehlade.
- ... ljekarstvo od studija. (...)
- ... lijek za želudac.
- ... ljekarstvo za život. (...)
- ... britva.
- ... brivta. (...)
- ...kišobran.
- ... zontik. (...)
- ...Krema za sunčanje.
- ... losion od zagara. (...)
- ...razglednica.
- ... otkrytka. (...)
- ... postanske marke.
- ... poštanske marke (...)
- ... baterije.
- ... batarejki (...)
- ... papir za pisanje.
- ... bumaga. (...)
- ...kemijska olovka.
- ... ručka. (...)
- ... njemačke knjige.
- ... knjige na njemačkom jeziku. (...)
- ... njemački časopis / ilustrirani časopis.
- ... časopisi na njemačkom jeziku. (...)
- ... njemačke novine.
- ... gazeta na njemačkom jeziku. (...)
- ... njemačko-ruski rječnik.
- ... rusko-njemački slovarʹ. (...)
Voziti
- Mogu li unajmiti automobil?
- Ja hoću uzeti stroj mašinu. (Da hot'shu wsjats 'maschinu na prokat)
- Mogu li se osigurati?
- Ja mogu uzeti vzâtʹ strahovku? (Da mogu wsats 'ßtrachowku?)
- STOP
- STOP (ßTOP)
- jednosmjerna ulica
- jednostoronije gibanje (Odno-storono-je 'dwi-she-ni-je)
- Ustupiti
- ustupite dorogu (us-tu-pit-je do-ro-gu)
- Zabranjeno parkiranje
- parkovki net (mreža parkowki)
- Najveća brzina
- ograničenje brzine (ogranitschnie ßkorosti)
- Benzinska postaja
- autozapravka (awto-saprawka)
- benzin
- benzin (bensin)
- dizel
- dizelʹnoe toplivo (dieselnoje 'topliwo)
Vlasti
- Nisam učinila ništa loše.
- Ja ništa nije loše (a). (Da nitschewo plochowo ne delel (a).)
- Bio je to nesporazum.
- Moja drugica druga ne znače. (Moja droga druga ne ponjali)
- Kamo me vodiš
- Kuda vy menâ vezëte? (Kuda wy menja wesjotje?)
- Jesam li uhićen?
- Ja arestovan (a)? (Da arestowan (a)?)
- Ja sam američki / australski / britanski / kanadski državljanin.
- Ja građanin Amerika / Australija / Velika Britanija / Kanada. (Da grazhdanin Ameriki / Awstralii / Velikobritanii / Kanady)
- Ja sam njemački / austrijski / švicarski državljanin.
- Ja građanin Njemačke / Austrije / Švicarske. (Da grazhdanin Germanii / Awstrii / Schwejtsarii.)
- Želim razgovarati s američkim / australskim / britanskim / kanadskim / njemačkim / švicarskim veleposlanstvom / konzulatom.
- Želim razgovarati s ambasadorstvom / savjetovanjem Amerika / Australije / Velika Britanija / Kianadi / Germranana /. (Da Khachu pogoworit's posolstvom / Konsulstvom Ameriki / Avstralii / Velikobritanii / Kanady / Germanii / Schwejtsarii.)
- Želim razgovarati s odvjetnikom.
- Ja želim razgovarati s advokatom. (Da khachu pagavaritov adwokatom.)
- Ne mogu li samo platiti kaznu?
- Mogu li zaplatitʹ kaznu sada? (Da magu saplatit 'schfef sejtschas?)
Web veze
- http://www.multitran.ru/c/m.exe?a=ShowTranslations&SP=ON&MatchCase=0&ShowLinks=ON&HL=1&L1=3&L2=2 Njemačko-ruski i rusko-njemački mrežni rječnik
- http://www.russian-online.net/index.php zanimljivo mjesto za učenje i vježbanje ruskog jezika