![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/26/Map-Francophone_World.png/500px-Map-Francophone_World.png)
Plava: službeni jezik
Svijetloplava: drugi ili neslužbeni jezik
Zelena: frankofonske manjine
Poput španjolskog i talijanskog, francuski je jedan od romanskih jezika, a francuskim govori oko 130 milijuna ljudi širom svijeta, uključujući i mnoge zemlje Afrika, na mnogim otocima i u Francuska.
izgovor
Francuski jezik sadrži nekoliko zvukova koji se ne koriste u njemačkom jeziku. Najvažniji od njih su nazalni zvukovi. Često postoje i problemi s učenjem pisanog jezika, jer se font često ne poklapa s ispravnim izgovorom, a znakovi se često ne izgovaraju na kraju. Možete postaviti pravilo da se suglasnici (r, s, t, x i ne-nazalni n) i samoglasnik e na kraju riječi tako reći nikad ne izgovaraju. Treće lice množine "-ent "također ostaje nijem. Isto tako, može li se postaviti pravilo da se" h "na početku riječi nikada ne izgovara.
Međutim, tihi suglasnici na kraju riječi izgovaraju se ako sljedeća riječ započinje samoglasnikom ili tihi suglasnik samoglasnikom. Ovdje se zadnji suglasnik izgovara zajedno sa samoglasnikom u novom slogu.
Sada već gore spomenutim nazalnim zvukovima. Nosni se zvukovi uvijek pojavljuju u vezi s "n" ili "m". Ako se ispred „n“ nalazi samoglasnik, a dalje „n“ ili samoglasnik ne slijedi „n“, rezultat je nazalni zvuk. U tim se slučajevima "n" koristi za prepoznavanje prethodnog samoglasnika u pisanju kao nazalni zvuk.
Naglasak se također razlikuje od njemačkog: U francuskom su riječi s više slogova obično (ali ne uvijek) naglašene na posljednjem slogu.
Samoglasnici
- a
- poput 'a' u starini
- e
- poput 'e' u etici, poput 'ö' u le, kao posljednja nijema
- ja
- poput 'i' u tebi, poput 'j' u prvaku
- O
- poput 'o' uključeno i isključeno, vrlo nazalno
- u
- poput 'ü' u aigu
Suglasnici
- b
- poput 'b' u beauu
- c
- poput 'k' u kampu
- d
- poput 'd' u droit
- f
- poput 'f' za pet
- G
- poput "g" u cjelini, prije "e" i "i" kao u garaži
- H
- nijemi, ali povremeno nema veze
- j
- poput 'sh' u džungli
- k
- poput 'k' u znati
- l
- poput 'l' u fouleru
- m
- poput 'm' kod majke
- n
- poput 'n' u nosu
- str
- poput 'p' u paixu
- q
- poput "k" u konzervi, a sljedeće "u" uglavnom je tiho
- r
- poput 'r' u rendžeru
- s
- poput 's' u skotomu; između samoglasnika poput nosa
- t
- poput 't' u tablici
- v
- poput 'w' u vinu
- w
- samo u stranim riječima; poput njemačkog ili engleskog "w"
- x
- poput 'x' u vještici
- g
- poput 'j' u sada, kao polovični samoglasnik poput 'i'
- z
- poput 's' u sedam
Kombinacije likova
- ai
- poput jajeta ili slično
- boliti
- poput jajeta
- ais
- kao
- au, eau
- poput 'o' u uredu
- na
- poput "an" u narančastoj, nazalnoj;
- eu
- poput 'ö' u riječima
- on (na kraju riječi)
- 'eh' u glagolima, drugačije 'är'
- ez
- en, em
- nazalni;
- u
- nazalni;
- oi
- poput 'ua'
- oin
- poput 'uän', nazalni
- ou
- poput 'u' u sobi
- na
- oui
- poput 'ui'
- ui
- poput "üi"
- SAD
- CH
- kako 'sch' u prekrasnom
- gn
- poput 'ny' u Nyasi
- bolestan
- poput 'ij'
- ll
- ph
- poput 'f' u telefonu
- tch
- poput 'ch' u češkom
- th
- tr
Idiomi
Osnove
- Zdravo. (neformalno)
- Pozdrav. (Saluh.)
- Dobar dan.
- Dobar dan. (Bohn-schuhr)
- Kako si?
- Vaa va? (Sa wa)
- Komentirati ca va? (Ko-moha sa wa)
- Kako si?
- Komentar allez vous? (Svi se okupljaju?)
- Dobro hvala.
- Très bien, merci. (Treh bjän, merßi.)
- Kako se zoveš?
- Tu t'appelles komentar? (Tü tappell ko-moh)
- Quel est votre nom? (Kell e wotre nom ?.)
- Kako se zoveš?
- Komentar vous appelez-vous? ("Ko-man wu sappöleh wu?")
- Moje ime je ______ .
- Ponedjeljak _____. (Moh nom e ____.)
- Je m'appelle _______. (Schö mapell ____)
- Lijepo te je poznavati.
- Heureux de vous rencontrer. (Öröh de wuh ran-kontre.)
- Molim.
- S'il vous plaît. (= S.v.p.) (ßil wuh stan.)
- Hvala.
- Merci. (Märßih)
- Izvoli!
- Il n'y a pas de quoi. (Il nja pah de kwa.)
- Da
- Oui. (uie.)
- Ne
- Ne. (Ne.)
- Oprosti.
- Izvinite-moi. (Exkühseh mwah.)
- Žao mi je.
- Je suis désolé. (Schöh swih desoleh.)
- Doviđenja.
- AU Revoir. (O jeleni.)
- Ne znam francuski.
- Je ne parle pas français. (Schöh nö parl pah franßäh.)
- Govoriš li njemački ?
- Parlez-vous allemand? (Parlee wuh sall-mang?)
- Može li itko ovdje govoriti njemački?
- Ya-t-il quelqu'un qui parle allemand ici? (jatil kelkön ki parl almand issi?)
- Pomozite!
- À l'aide!
- Dobra večer.
- Bonsoir.
- Laku noć.
- Bonne nuit.
- Ne razumijem.
- Je ne comprends pas.
- Gdje je zahod?
- Où sont les toilettes?
Problemi
- Ostavi me na miru.
- Laissez-moi smiren. (Let-moa trankij)
- Ne diraj me.
- Ne me touchez pas. (Ne, pa)
- Zovem policiju.
- J'appelle la police. (Sch'apell la polis)
- Policija!
- Policija! (Polis)
- Zaustavite lopova!
- Arrêtez! Au voleur! (Arete o wolör)
- Trebam pomoć!
- Aidez-moi, s'il vous plaît! (Ede-moa sil wu plä!)
- Pomozite! (Usklik u slučaju nužde)
- Au secours! ("Oh ßekuhr!")
- Ovo je hitno!
- C'est une hitnost. (Postavite ün ürschons)
- Izgubljen sam.
- Je suis perdu. (lijepo süi perdü)
- Izgubila sam torbu.
- J'ai perdu mon sac. (Sche perdü mon sak)
- Izgubio sam novčanik.
- J'ai perdu mon porte-monnaie. (ona perdü mon novčanik)
- Bolestan sam.
- Je suis malade. (lijepa süi malade)
- Ozlijeđena sam.
- Je suis blessé. (lijepa blijeda)
- Trebam liječnika.
- J'ai besoin d'un médecin. (Sche besoin dön medsäng)
- Mogu li koristiti vaš telefon?
- Jeste li sigurni da koristite vaš telefon? (esökö schö purre ütilise wotr telefon)
brojevi
- 1
- un (na)
- 2
- deux (čini)
- 3
- trois (troa)
- 4
- četverokut (katr)
- 5
- cinq (sönk)
- 6
- šest (sis)
- 7
- rujna (postavljen)
- 8
- huit (duhovitost)
- 9
- neuf (nöf)
- 10
- dix (dis)
- 11
- naš (ons)
- 12
- tuširanje (vas)
- 13
- treize (träs)
- 14
- quatorze (katori)
- 15
- quinze (sposoban)
- 16
- zaplijeniti (säs)
- 17
- dix-sept (diset)
- 18
- dix-huit (ometati)
- 19
- dix-neuf (disnöf)
- 20
- vingt (osjeća)
- 21
- vingt-et-un (wönt-e-ön)
- 22
- vingt-deux (wön-dö)
- 30
- trente (tront)
- 40
- četvrtine (kockast)
- 50
- cinquante (sönkont)
- 60
- soixante (swasont)
- 70
- soixante-dix (swasondis)
- 80
- quatre-vingt (gatrewön)
- 90
- quatre-vingt-dix (gatrewöndis)
- 100
- cent (san)
- 101
- cent un / une (san-te-ön / ün)
- 110
- cent dix (san dis)
- 200
- deux centi ( dö san)
- 1000
- milja (mil)
- 1001
- mille un / une (mil ön / ün)
- 2000
- deux mille (dö mil)
- 1 000 000
- milion (ön milio)
- 1 000 000 000
- un milijarda (ön miliar)
vrijeme
- prošlost
- le passé (Lö pass)
- prošlost
- passé, e (proći)
- ranije
- autrefois (otrefoa)
- bivši, stari
- ancien, ne (onsie)
- prisutnost
- le présent (Lö preson)
- trenutno
- prisutan, e (preson)
- sada
- održavatelj (mäntnon)
- zasad
- jedan trenutak (o tako momoa)
- budućnost
- l'avenir (m) ()
- budućnost
- le futur (Lö za)
- budućnost
- futur, e (za)
- Sljedeći
- prochain, e (proschen)
- uskoro
- bientôt (biöntoh)
- nakon toga
- ensuite (oswith)
Vrijeme
- 9:00 (ujutro / navečer)
- 9 sati (du matin / du soir) (nöf ör dü matön / dü swar)
- pet devet
- neuf heures cinq (9 h 05) (nöf ör sönk)
- Devet i petnaest
- neuf heures et quart (9:15) (nöf ör e kar)
- devet i pol
- neuf heures et demie (9:30) (nöf ör e d (ö) mi)
- devet četrdeset i pet
- dix heures moins le quart (9:45) (dis ör mua lö kar)
- pet prije deset
- dix heures moins cinq (9 h 55) (dis ör mua sönk)
- Koliko je sati?
- Izvor heure est-il? / Il est source heure? (käl ör etil / il e käl ör)
- U koliko sati vlak kreće za Pariz?
- Izvor koji se vozio u Parizu? (a käl ör iatil ön trön čisti par)
- oko 8 sati
- u odnosu na 8 sati (bila bi pamet ör)
- skoro je osam sati
- c'est presque 8 sati (se preskö wit ör)
Trajanje
- Svaki dan
- quotidien, ne (kotidija)
- jedan tjedan
- une semaine (s (o) čovjek)
- tjedni
- hebdomadaire (hebdomadär)
- dva tjedna, dva tjedna
- quatorze jours (kators schur )
- oko dva tjedna
- une quatorzaine (de jours) (ün katorsän (dö schur))
- Trajanje
- la durée (la düre)
- posljednji
- durer (dure)
- trenutak
- trenutakön momoa)
- Dugo
- longtemps (loto)
Dana
- ponedjeljak
- lundi (Löndi)
- utorak
- mardi (mardi)
- srijeda
- mercredi (merkrödi)
- četvrtak
- jeudi (jödi)
- petak
- vendredi (vondredi)
- subota
- samedi (samdi)
- nedjelja
- dimanche (dimonski)
- Dani u tjednu
- les jours de la semaine (m) (le schur dö la smän)
- sljedeće subote
- samedi prochain (samdi proschen)
- zadnja / zadnja subota
- samedi dernier (samdi dernie)
- Koji je danas dan?
- Quel jour sommes-nous aujourd'hui? (Kel schur somm-nu oschurdui)
- Danas je ponedjeljak
- Aujourd'hui c'est lundi (Oschurdui se löndi)
- Utorak je
- C'est mardi (Se mardi)
- Koliko ih imamo?
- C'est izvorni datum? (Se kel dat)
- 26. svibnja je
- 26. svibnja (On-e lö wön-sis mä)
Mjeseci
- Siječnja
- Janvier (već vie)
- veljača
- février (fefrie)
- ožujak
- Mars( Mars)
- travanj
- Avril (awril)
- svibanj
- Svibanj(kositi)
- lipanj
- juin (schuö)
- srpanj
- juillet (škola)
- kolovoz
- août (ut)
- rujan
- rujna (septombre)
- listopad
- oktobar ( oktobar)
- studeni
- novembre (novombre)
- prosinac
- décembre (desombre)
- mjesec
- le mois (lo moa)
- na mjesec
- mensuel, le ()
Boje
- Bijela
- blanc, blanche (blong, blonsch)
- crno
- noir, e (noar)
- Siva
- siva, e (gri)
- plava
- bleu, e (glupo)
- žuta boja
- Jaune (lijep)
- Crvena
- rumen (žuriti)
- zeleno
- vert, e (vrijednost)
- naranča
- naranča (oronsch)
- ljubičasta
- ljubičica, te (viola)
- ružičasta
- ruža (ros)
- plavokosa
- plavuša, e (blon, d)
- smeđa
- brun, e (brün)
- zlatna
- doré, e (dore)
- srebro
- argenté, e (kundak)
- svijetao
- clair, e (čisto)
- tamno
- foncé, e (fonse)
- blijeda
- palet (prijatelju)
- blistavi
- sjajno, e (sjajan, t)
promet
- Prijevozna sredstva
- un moyen de transport (ön moiön de transport)
- automobil
- une voiture (ün wuatur)
- Automobil za iznajmljivanje
- un voiture de location (ün wuatur do locasion )
- kamion
- un camion (ön kamion)
- motocikl
- une moto (ün moto)
- bicikl
- un vélo (ön velo)
- Cesta
- nepromijenjena ruta (ün kolotečina)
- Autocesta
- une autoroute (ün otorut)
- ulaz
- une entrée (ün ontre)
- Izlaz
- une sortie (ün sorti)
- prijelaz
- un carrefour (na karfuru)
- Semafori
- des feux de signalizacija (m) (de fö dö sezona signala)
- prometna gužva
- un bouchon (ön bushon)
autobus i vlak
- prijevoz
- le transport (Lö transpor)
- putovati
- putnik (voiasche)
- putovati
- un voyage (ön voiasch)
- autobus
- un bus (Doviđenja)
- Autobusna stanica
- une gare routière (Un čak i nemilosrdan)
- vlak
- un vlak (ön drön)
- Metro, podzemna željeznica
- un métro (u metrou)
- željeznička stanica
- une gare (ün uopće)
- platforma
- un quai (ön kä )
- staza
- la voie (la wua)
- Vlak za Pariz polazi s perona 2
- Vlak za Pariz, dio voaje 2 (lö trön pur paris par dö la wua dö)
- ulaznica
- un karta (ön tike)
- Jednostavna vožnja
- sve jednostavno (ön ale sömpl)
- Povratna karta
- i sve natrag (ön ale e crvenilo)
- infopult
- les renseignements (m) (le ronsängiemon)
smjer
- Kako doći do željezničke stanice?
- Quel est le chemin pour la gare (käl e lö sch (ö) mön pur la gar)
- Kako doći do autobusne stanice?
- Quel est le chemin pour l'arrêt de bus (käl e lö sch (ö) mön pur larä dö büs)
- Lijevo
- gauche (gooš)
- pravo
- droite (druat)
- skrenite lijevo
- tourner à gauche (gimnastika gooš)
- skrenuti desno
- tourner à droite (gimnastika a druat)
- ići ravno
- nastavak tout droit ( contiüe tu drua)
taksi
- taksi
- un taksi ( taksi)
smještaj
- hotel
- un hôtel (ön otel)
- mirovina
- une mirovina (ün ponsion)
- omladinski hostel
- une auberge de jeunesse (ün obärsch de schönäs)
- Apartman
- un stan (ön apartemon)
- soba
- une chambre (ün schombr)
- Jednokrevetna soba
- une chambre jednostavan (ün schombr sönpl)
- Dvokrevetna soba
- dvokrevetna soba (ün schombr dubl)
- krevet
- le lit (lö li)
- Francuski (bračni) krevet
- un grand lit (ön gron li)
- najam
- louer (lue)
- besplatno
- libre (libr)
- rezervirano
- dovršiti, -ète (dovršiti, complät )
- kategorija
- la catégorie (la categori)
- Udobnost
- le confort (Lö confor)
- hotel s tri zvjezdice
- un hotel 3 étoiles (ön otel truas etual)
- kupaonica
- une salle de bains (ün sal dö bön )
- tuš
- une douche (u tuš)
- WC
- toalete (f) (le tualnost)
- terasa
- une terasa (ün teras)
- balkon
- un balcon (na balkonu)
- s doručkom i večerom
- en demi-mirovina (na dömi ponsion)
- s punim pansionom
- en mirovinska cjelina (na ponsion compät)
- doručak
- le petit déjeuner (lö pöti deschöne)
novac
- novac
- l'argent (m) (larschon)
- Kusur, kovanice
- la monnaie (la monä)
- Novčanica
- un billet de banque (ön bje dö bonk)
- novčanik
- un porte-monnaie (ön novčanik)
- (platiti
- platitelj (piškiti)
- uštedi
- ekonomist (ekonomizirati)
- kapital
- la fortune (la fortün)
- posuditi
- prêter (pohvala)
- Kredit, kredit
- un kredit (ön credi)
- otplatiti
- rembourser (romburzirati)
- Banka
- une bankque (ün bonk)
- brojač
- un guichet (ön kische)
- sklopka
- mjenjač (lijep)
- Razmijeniti novac
- mjenjač iz argentine (lijepi dö larschon)
- (Razmjena valute
- promjena (već izbriši)
- (Bankovni račun
- un compte (en banque) (ön comp na bonku)
- povući novac
- umirovljenik de l'argent (rötire dö larschon)
- ček
- un chèque (ön schek)
- bankovna kartica
- une carte bancaire (ün carte bonkiär)
- Kreditna kartica
- kreditna kartica (u kolicima do credi)
jesti
- restoran
- un restoran (ön resturon)
- bistro
- un bistro (ön bistro)
- Pub / kava
- un cafe (kafić)
- servis
- un, e serveur, -euse (ön servör (m) / ün servös (f))
- Šef)
- un, e pokrovitelj (ön / ün parton)
- Konobar, konobar
- un garçon (ön garson)
- Izbornik, karta izbornika
- le izbornik (Lö izbornik)
- Jelo, jelo, naravno
- un plat (ön pla)
- Jelo dana
- le plat du jour (lö pla dü schur)
- naručiti
- zapovjednik (comonde)
- Narudžba
- une Commande (ün comond)
- cijena
- le prix (Lö pri)
- dostavnica
- l'addition (f) (ladision )
- Savjet
- le pourboire (Lö purbuar)
- Aperitiv
- un apéritif (ön areritif)
- starter
- une entrée (ün ontre)
- glavno jelo
- le plat glavni (lö pla prönsipal)
- desert
- un desert (ön desär)
- jesti
- jasle (monsche)
- glad
- la faim (la sušilo za kosu)
- osjećati se kao da nešto radim
- avoir envie de qc (awuar onvi dö kälkschos)
- piće
- boire (buar)
- Hrana, obrok
- un repas (ön röpa)
- doručak
- le petit déjeuner (lö pöti deschöne)
- Ručati
- le déjeuner (izbriši lijepa)
- večera
- le dîner (Lö ručati)
Barovi
- pivo
- la bière (la medvjed)
- lagano pivo
- une bière plavuša (ün medvjed plavuša)
- tamno pivo
- une bière brune (ün bär brün)
- Vino
- le vin (Lö vön)
- bijelo vino
- un (vin) blanc (ön (vön) blang)
- crno vino
- le (vin) rouge (lö (vön) rusch)
- Ružičasto vino)
- le (vin) rosé (lö (vön) ruža)
- šampanjac
- le šampanjac (Lö schompan)
- Mineralna voda
- l'eau (minérale) (eto (mineralno))
- (Voćni sok
- un jus (de voće) (ön schü (dö frui))
- Živjeli! U korist
- a votre santé (a votr sonte)
dućan
- Kupuj, kupuj
- un magasin (ön magasön)
- tržište
- un marche (u ožujku)
- Supermarket
- un supermarché (ön süpermarsche)
- trgovački centar
- komercijala un centra (ön contr komercijalni)
- mesnica
- une boucherie (ün bushri)
- pekara
- une boulangerie (ün bulonscheri)
- Slastičarnica
- une pâtisserie (ün patiseri)
- Knjižara
- une librairie (ün libräri)
- (A) kupnja
- un ahat (ön ascha)
- kupiti
- aheter (jasen (ö) te)
- Kupujte
- tečajevi (za le curs)
- Prodavačica)
- un, e vendeur, -euse (ön vondör (m) / ün vondös (f))
- diska
- une tranša (ün tonsch)
- komad
- un morceau (ön morso)
- litra
- un litra (ön litr)
- kilo
- un kilo (ön kilo)
Voziti
- voziti
- provodnik (provodnik)
- dati gas
- akceler (aselere)
- kočnica
- slobodnije (frän)
- skretanje
- poštena demi turneja (za dömi tur)
- voziti s desne strane
- tenir sa droite (tönir sa druat)
- baciti
- deper (derape)
- brojilo za parkiranje
- un parcmètre (ön parcmetr)
- Stroj za parkiranje ulaznica
- un horodateur (ön orodatör)
- Zabranjeno parkiranje
- Stationnement interdit (stasionemon önterdi)
- Cestovna mreža
- le réseau routier (Lö reso rutie)
- Autocesta
- une voie express (ün vua expres)
- Naplata, naplata na autocesti
- le péage (Lö grašak)
- Kružni tok
- un sens giratoire (ön sin schiratuar)
- slijepa ulica
- izdanje une voie sans (ün vua son isü)
- biciklistička staza
- neu piste ciklabilno (ün pist sikable)
- prometna gužva
- uncombrement (ön oncombrömon)
Vlasti
- lokalna zajednica
- une commune (ün comün)
- Gradonačelnik
- un maire (u ožujku)
- Gradska vijećnica
- l'hôtel de ville (lotel dö vil)
- Vlasti
- les autorités (f) (les otorise)
- uprava
- uprava (administraciju)
- Zahtjev
- une demande (ün dömond)
- oblik
- un formulaire (ön formalno)
- upitnik
- upitnik un (ön kestionär)
- potvrda
- certifikat un (ön sertifika)
- dopuštenje
- un permis (ön dozvola)