ruski - istočnoslavenski jezik, kojim govori oko četvrt milijarde ljudi. To je službeni jezik u Ruske Federacije, Kirgistan, Kazahstan i dalje Bjelorusijakao i jedan od pet službenih jezika Ujedinjenih naroda. Ruski je vrlo rasprostranjen jezik u srednjoj i istočnoj Europi, Srednja Azija, u Kavkaz i na temelju Daleki istok.
Abeceda
Pisano pismo ruskog jezika je ćirilica. Sastoji se od 30 slova i 2 posebna znaka (omekšivač "ʹ" " - tzv miahkij znak i tvrdi znak "ʺ" " - tzv tword znak). Većina slova je ista kao u poljskom, ali različitim redoslijedom (ruska abeceda ima redoslijed slova sličan grčkoj abecedi).
Jednostavno pisanje | Kurzivno pismo | Izgovor | Ime |
---|---|---|---|
A a | A a | i | i |
B b | B b | b | biti |
V v | V v | u | u |
G g | G g | g | ge |
D d | D d | d | de |
E e | E e | ih | ih |
Ë ë | Ë ë | jo | jo |
Ž ž | Ž ž | NS | NS |
Z z | Z z | S | S |
I i | I i | i | i |
J j | J j | j | i rešetke |
K k | K k | k | k |
L l | L l | NS | eł |
M m | M m | m | em |
N n | N n | n | en |
O o | O o | oko | oko |
P p | P p | str | pe |
R r | R r | r | er |
T t | T t | vol | ove |
U u | U u | na | na |
F f | F f | f | e |
H h | H h | CH | CH |
C c | C c | c | ce |
Č č | Č č | NS | NS |
Š š | Š š | CH | Šutnja |
Щ ŝ | Щ ŝ | Szcz | sijeno |
ʺ ʺ | ʺ ʺ | tvrdi znak | tword znak |
Y y | Y y | y | y |
ʹ ʹ | ʹ ʹ | meki znak | miahkij znak |
É é | É é | e | e |
Ю û | Ю û | već | već |
Ja â | Ja â | Ja | Ja |
Pravila izgovora
Određene značajke ruskog izgovora nisu uključene u transkripciju:
- O nenaglašeno se izgovara gotovo poput / a /, na primjer: vodá (voda) - / wa | da /, koróva (kortikalna) - / ka | rowə, pústo (pusto) - / | pustə /.
- Nenaglašeni e i â (i a po č, ŝ) neizravno se izgovaraju između / e / i / i / ( / ɪ /), npr. Vesná (wiesna) - / wi| sna /, pâtnó (piatno) - / stri| tno /, časí (puta) - / czisy /.
- Ruski soft s´, z´ manje su meki od poljskih ś, ź, zvuče pomalo kao sj, zj u jedan glas. Spojeve si, zi stoga treba izgovarati što je moguće čvršće, kao u sinus, našminkati.
- Č, ŝ su uvijek mekani. (Ž, š, c su uvijek tvrdi.) Zvuče kao poljski ć i ś. Щ se može izgovoriti i kao dvostruko meko sz.
- Ruski l je uvijek mekan. Zvuči posredno između l i j. Prilikom izgovora približite cijeli prednji i srednji dio jezika krovu usta. Ruski li izgovaramo kao poljski li.
- S druge strane, ruski ł odgovara poljskom ł scenskom (tj. Sličniji je l od kolokvijalnog poljskog ł, tj. U slučaju nesloženice). Prilikom izgovora gotovo cijeli jezik treba držati nisko i samo vrškom jezika dotaknuti zube. Omekšavanje l je stoga u osnovi regularno.
- Na ruskom se w za bezvučne riječi izgovara poput poljskog w (ne f). Tvoj stoga treba jasno izgovarati / voluOh /.
- Kombinacije -tsâ, -tʹsâ na završecima povratnih glagola izgovaraju se kao / -csa /.
- G u genitivnim završecima -ogo, -ego se izgovara poput poljskog w, npr. Dóbrogo (dobrogo) - / | dobrawa /, drévnogo (driewnego) - / | dr´ewniwə /
- Riječi čto, čtóby (czto, cztoby) izgovaraju se kao / szto /, / | sztoby /.
Pozdrav i doviđenja
Dobro jutro - zdravstvujte (zdrastwujcje)
Dobro jutro (jutro) - dobroe utro (Dobra utra)
Dobro jutro (popodne) - dobryj denʹ (ugodan dan)
Dobro veče - dobryj večer (dobryj wjejer)
Pozdrav - privet (privjet)
Vidimo se kasnije - do vstreči (dat će vam priliku)
Zbogom - do svidanija (dat će Svidaniya)
Zbogom - proŝaj (praśaj)
Pristojne fraze
Hvala - hvala (spasiba)
Hvala vam puno - veliko hvalaBoljše Spasiba)
Molim vas - molim vas (palausta)
Oprosti - prostite (prasticje)
Žao mi je - izvinite (iseljenja)
Poznanik
Ne znamo vaše ime? - Još ja ne znam, kako tebja zovut? (Nismo baš dobri, a ti?)
Moje ime je ... a vi? - Menâ zovut ..., a tebâ? (Mienja će pobijediti ... a ti?)
Jako sam zadovoljan - Očenʹ priyatno (Prijatna paša)
I ja - Mne tože (Puno toga)
Koliko si star? - Skolʹko tebe let? (Skolka cjebje ljet?)
Ja imam ... godina, a ti? - Mne ... let, a vam? (Mnje ... ljet, a ti?)
I ja - ja također (Ja isto)
Oprez: ako naše doba završava s 1 (npr. 1, 21, 31 ...) umjesto riječi let (lat - ljet) riječ god (bog). Međutim, kad dob završi s 2,3,4, pojavljuje se riječ godina (godine - dobro), npr. Imam 23 godine - Mne 23 godine (Više od trojke dobrote).
Jezik i narodnosti
Govorite ruski? - Govorite na ruskom? (Jeste li guaritas pa russkij?)
Ovako govorim ruski - Ja govorim na ruskom (I gawarju pa russkij)
Govorite li dobro ruski? - Dobro govorite na ruskom? (Vi haraszo gawaricje pa russkij?)
Da / Ne / Trocha - Da / Net / Nemnožko (Da / Niet / Niemnożka)
Odakle si? - Otkuda vy? (Jeste li vi Atkuda?)
Ja sam iz Poljske - Â iz Polʹši (Ja i Poljska)
Ja sam iz Rusije - Â iz Rossii (Ja i Rasija)
Koje si nacionalnosti? - Kto vy po nacionalʹnosti? (Tko si ti)
Ja sam Poljak - Â Polâk (Ja, Paljak)
Poljska, Poljak, Poljak - Poljska, Polâk, Poljka
Rusija, Ruska, Ruska - Rossiâ, Russkij, Rossiânka
Bjelorusija, Bjelorusija, Bjelorusija - Bjelorusija, Bjelorusija, Bjelorusija
Njemačka, njemački, njemački - Njemačka, Germanec, Germanka
England, English, English - Angliâ, angličanin, angličanka
Italija, talijanski, talijanski - Italija, Italiec, Italʹânka
Francuska, francuski, francuski - Francuska, Francuska, Francuska
Sweden, Swede, Swedish - Švedska, šved, švedka
Španjolska, španjolski, španjolski - Španjolska, španjolski, španjolska
Mađarska, mađarski, mađarski - Vengriâ, vengr, vengerka
Srbija, Srbin, Srpski - Srbija, Srb, Serbka
Grčka, grčka, grčka - Grčka, grek, grečanka
Kina, Kineskinja, Kineskinja - Kitaj, kitaec, kitaânka
Japan, japanski, japanski - japanski, Yaponets, Yaponka
USA, American, American - SŠA, amerikanec, amerikanka
Indija, indijski, indijski - Indija, indiec, indijanka
Osobne zamjenice
- ja - ja
- ty - ti
- on - on
- ona - ona (ana)
- ono - to (Dobro)
- mi - mi
- vy - ti
- oni - oni (ili)
Brojevi
U smislu semantike, brojevi na ruskom podijeljeni su u dvije grupe:
- Kardinalni brojevi (količestvennye) - odgovorite na pitanje skolʹko? (koliko - skolka) Npr. Dva, desetʹt, sorok tri, sto.
- Redni brojevi (redkovye) - odgovorite na pitanje kotoryj? (koji - teški rad) Npr. Drugi, desetij, sorok tretij, sotyj.
0 - nolʹ 1 - od́́n 2 - dva 3 - tri 4 - četríre 5 - pâtʹ 6 - šestʹ 7 - obitelji 8 - vósemʹ 9 - dévâtʹ 10 - désâtʹ 11 - od́́nnadcatʹ 12 - dvijenádcatʹ 13 - trinádcatʹ 14 - četrírnadkatʹ 15 - pâtnádcatʹ | 16 - šestnádcatʹ 17 - semnádcatʹ 18 - vosemnádcatʹ 19 - devâtnádcatʹ 20 - dvádcatʹ 21 - dvádcatʹ od́́n 22 - dvádcatʹ dva 23 - dvádcatʹ tri 24 - dvádcatʹ četríre 25 - dvádcatʹ pâtʹ 26 - dvádcatʹ šestʹ 27 - dvádcatʹ semʹ 28 - dvádcatʹ vósemʹ 29 - dvádcatʹ dévâtʹ 30 - trídcatʹ | 40 - sórok 50 - pâtʹdesất 60 - šestʹdesất 70 - sémʹdesât 80 - vósemʹdesât 90 - devânósto 100 - sto 200 - dvijésti 300 - trísta 400 - četríresta 500 - pâtʹsót 600 - šestʹsót 700 - semísót 800 - vosemʹsót 900 - devâtʹsót 1000 - týsâča | 10.000 - désâtʹ týsâč 100.000 - sto týsâč 1.000.000 - milijuńn 1.000.000.000 - milijuńrd |
Dani u tjednu, doba dana i doba godine
Tjedan
Tjedan - nedjelja (nedjelja)
Ponedjeljak - ponedjeljak (ladyboy)
Utorak - petak (duplikat)
Srijeda - sreda (srieda)
Četvrtak - četvrtak (četvrtina)
Petak - petakfensi)
Subota - subota (subbot)
Nedjelja - subota (waskriesjenije)
Vrijeme dana
Dan - Denʹ (događajima)
Jutro - Utro (utra)
Jug - Poldenʹ (dođi)
Popodne - nakon poludnja (južni stup)
Večer - Večer (wjećer)
Noć - noć (noć)
Sjever - Polnočʹ (ulov)
Godišnja doba
Godišnja doba - Vremeni godine (injemieni goda)
Zima - Zima (zima)
Proljeće - Vesna (wjesna)
Ljeto - (ljeto)
Jesen - Osenʹ (ossień)
Sati
Koliko je sati? - kotóryj čas? (katorij chas?)
Puni sat
Za označavanje vremena u punim satima koriste se kardinalni brojevi, iza kojih slijedi promenljiva imenica čas.
- 1:00 - sat (adzin čas)
- 2:00 - 4:00 - dva, tri, četríče časá (dva, tri, cetyrje chasa)
- 5:00 - 12:00 - pâtʹ, šestʹ ... čaśv (pjac, šest ... chisow)
Nakon dvanaest, puna imena koristimo samo u službenim izjavama (na radiju, televiziji itd.), Dok se u svakodnevnom govoru vraćamo na ljestvicu od 1 do 12.
- 13:00 - sat
- 14:00 - 16:00 - dva, tri, četríre časá
- 17:00 - 24:00 - pâtʹ, šestʹ ... časóv
Pola sata
Da bismo definirali pola sata, moramo upotrijebiti imenicu polov́na (pola - različak)
- 12:30 - polov́na pérvogo (polpérvogo) - Pałavina Pjerwawa (Połpjerwawa)
- 13:30 - polov́na vtorógo (polvtorógo) - pjena (poluzubni kamen)
- 18:30 - polov́na sedʹmógo (polsedʹmógo) ...
Naravno, možete reći i isto, ali službeno, na primjer 12:30 - dvijenádcatʹ trídcatʹ ili dvijenádcatʹ čaśv trídkatʹ minút. Takvo određivanje vremena, međutim, u kolokvijalnom je govoru prilično rijetko.
Pola sata
Ako navedemo vrijeme za točno određivanje minuta od jednog sata do sredine sljedećeg sata, kažemo:
- 17:05 - pâtʹ minuśt šestógo (ispijajući šestu minutu)
- 17:10 - désâtʹ minuśt šestógo (dnevno šesta minuta)
- 17:15 - petkádcatʹ minút šestógo (čétvertʹ šestógo) (uzevši šestu minutu)
- 17:20 - dvádcatʹ minút šestógo (Dvadeset šest minuta)
- 17:25 - dvádcatʹ pâtʹ minút šestógo (pio piće šestu minutu)
- 17:35 - bez dvadcatí pâtí šéstʹ (bjez dwacaci pijte šest)
- 17:40 - bez dvadcatí šéstʹ (bjez dwacaci šest)
- 17:45 - bez petkádcati šést (bez čétverti šéstʹ)
- 17:50 - bez desetiné šéstʹ
- 17:55 - bez pâtí šéstʹ
Boje
Krasnyj - Crven (Krasnyj)
Sinij - tamnoplava (modrica)
Goluboj - Plava (krpena lutka)
Zelënyj - zelen (pojedeno)
Beli - bijeli (čudno)
Žëltyj - žuta (žuta boja)
Oranžev - narančasta (aranżew)
Siva - siva (gospodine)
Rozovyj - ružičasta (razgovor)
Koričnevyj - smeđi (karićniewyj)
Fioletovyj - ljubičasta (fijaljetout)
Čërnyj - crn (cornyj)
Svijetla - svijetla (swjetlyj)
Tëmnyj - Tamno (cjomnyj)
Ârkij - Svijetla (jarkij)
Tražeći upute i upute, putujte
Voziti
Žao mi je, gospođo / gospodine! - Izvinite, molim vas! (palausta vinarstvo)
Kako mogu doći do Moskve / centra / raskrižja? - Kako doći do Moskvy / centra / perekrestka? (Kak produkhac da Maskwy / centra / pjeriekrostka?)
Morate ići / ići ... - Vam nado ehatʹ / idti ... (Nada go / go ...)
Gdje mogu naći ...? - Gdje u ovom okrugu â pronaći ... (Tamo gdje sam u Rajon fazi najviše ...)
Morate skrenuti desno, a zatim ulijevo - Vam nado podvernut napravo, a zatim napravljeno (On će vam ga popraviti i izliti na patom)
Restoran je odmah iza ugla - Restoran odmah za uglom (Rjestaran srazu załaam)
Hoću li morati mijenjati vlakove? - Mne ćemo nado otsaživatʹsâ? (Probudi me?)
Morat ćete promijeniti vlakove u ...- Vam ćemo morati otsaživatʹsâ v ... (Probudit će vas astażywatsa u ...)
Upute
Ravno - prâmo (prjama)
Lijevo - nalevo (uliti)
Desno - napravljeno (popravak)
Sjever - sjever (sjewier)
Jug - jug (vrč)
Zapad - zapad (kolaps)
Istok - vostok (wastok)
Objekti u gradu
Željeznički kolodvor - vokzal (wakzał)
Pošta - pošta ((komad)
Kino - kino (kino)
Restoran - restoran (rjestaran)
Crkva - kostël (cassia)
Pravoslavna crkva - cerkovʹ (cerica)
Škola - škola (škola)
Bolnica - Bolnytsa (balnica)
Muzej - muzej (muza)
Park - park (Park)
Trg - ploŝadʹ (ražanj)
Prijevozna sredstva
Automobil - Mašina (mašina)
Autobus - autobus (awtobus)
Avion - samolut (avion)
Helikopter - vertolët (wjertaljot)
Łódź - lodka (čamac)
Kamion - gruzovik (ruševine)
Bicikl - bicikl (wjełasipjed)
Motocikl - motocikl (motocikl)
U banci
Banka - banka (banka)
Novac - denʹgi (događajima)
Bankomat - bankomat (bankamate)
Transakcija - prodavka (suditi)
Bankovni račun - bankovskij sčet (bankowskij sćot)
Kreditna kartica - kreditka (krieditka)
Prijenos novca - prijenos (odašiljač)
Želim znati stanje na svom računu - Možda bih htio saznati stanje svog računa
Želim položiti novac na svoj račun - Â by hotel vnesti depozit
Želim izvaditi nešto novca sa svog štednog računa - Ja bih htio snâtʹ denarʹ s soberegatelʹnogo sčeta
U hotelu
Hotel / Hostel / Pensjonat - hotel / hostel / pansion (acjel, chostjel, pajsyon)
Imate li slobodnih soba - Jeste li ostavili slobodne sobe? (kod vas ostalis swabodnyje odaje?)
Koliko košta ... krevetna soba? - Skolʹko stoit nomer na ... čelovek / čelovek? (skolka stoit nomjer na ... ćeławiek / ćeławieka?)
Htio bih rezervirati ... - Â by hotel / a zabronirovatʹ ... (Ja bih chacjeł / chacjeła zaranirawac ...)
Jednokrevetna soba - odgovarajući smještaj (adnomiestnyj nomjer)
Dvokrevetna soba - dvuhmestnyj nomer (dwuchmiestnyj nomjer)
Soba ... krevet - soba na ... čovjek (komora na ... četvrtini)
Soba za nepušače - soba za nekurâŝih (odaja za ne-ubojice)
Želim rezervirati sobu za ... noć / noći / noći / tjedan / tjedan - Ja bih htio / i zabranio sobu na ... _noč / noć (i / ej) / nedelju / nedjelju (ja by chacjeł / a zabranirawac komnatu na ... noć (jedn noc) / noći (2,3,4) / noćej (5,6 ...) / niedzjelju (1) / njedzjelje (2,3) / njedzjel ' (4.5 ...))
Je li u cijenu uključen doručak? - Vklûčën li zavtrak? (wklljućon li zawtrak?)
Oprostite, gdje je broj sobe ...? - Gdje mogu pronaći sobe broj ...? (gdje ja magu posjećujem nomjerovu odaju ...?)
U restoranu
Je li ovo mjesto zauzeto? - Ovo mjesto slobodno? (swabodna grad)
Nažalost ne - K sožaleniû net (ksażaljeniu niez)
Slobodno vrijeme. Molim vas sjednite - Slobodno. Možete sestʹ (swabodna. mogućnost jela)
Molim vas, recite mi što savjetujete za doručak? - Skažite, molim vas, što savjetujete na doručku? (pażałusta pjeva, szto you sawieścietje k żwraku?)
Preporučujem palačinke s džemom i sirom - Rekomenduû blinčiki s varenʹem i sirom (rjekomienduju blinićiki s lakom i syramom)
Palačinke i kakao, molim - Dajte, požaluj blinčiki o kakao (daj mi pastozni blini i kakao)
Molim. Dobar tek! - Molimo vas. Priâtnogo apetita! (palausta. prijatnawo apetit!)
Ruska jela
- Juha od salamure - losos (saljanka)
- Szczi juha - ŝi (si)
- Okroszka juha - okroška (akroshka)
- Knedle pielmieni - pelʹmeni (pelmieni)
- Okruglice (lepinje) - rasstegaj (rasstjećaj)
- Bliny - Bliny (Ruska palačinka)
- Palačinke - Oládʹi (aładi)
U dućanu
Imate li ...? - Imate li ...? (Imaš ...?)
Gdje mogu naći ...? - Gdje mogu pronaći ...? (Gdje sam najviše ...?)
Koliko košta? - Skolʹko éto stoit? (skolka eta stait?)
Imate li nešto po nižoj cijeni? - U vas estʹ čto-nibudʹ podeševle? (imate szto-nibud podjesiewlje?)
Mogu li platiti kreditnom karticom? - Mogu li platiti kreditnu karticu? (magu ja raspłatitsa krieditnoj kartoj / krieditku?)
Mogu li dobiti mrežu? - Možno mne paket, molim vas? (možete li mi spakirati palaustu?)
Proizvodi u trgovini
Kruh - tromi proizvodi (chljebobułoćnyje izdzienija)
kruh - hljeb (proklet)
kiflice - lepinje (kiflice)
krafne - lepinje (ponćiki)
Mliječni proizvodi - moločnyj otdel (mali atdznyj attjeł)
mlijeko - moloko (mali)
sir - sir (syr)
jogurt - jogurt (jogurt)
svježi sir - tvorog (svježi sir)
krema - smetana (krema)
krema - slívki (šljive)
Odjel za ribe - rybnyj otdel (hrana za ribe)
Dimljena riba - hopping Ryba (ronilačka riba)
haringa - poljoprivreda (jesti)
omul - omulʹ (omul)
amur - amur (amura)
losos - lososʹ (lasica)
kavijar - ikra (srna)
Mesno -hladni narezci - mesnati odvojen (mjasnoj attjeł)
slanina - bekon (kopile)
šunka - vetchina (wjetćina)
kobasice - soski (sasiski)
kobasica - kolbas (kolbasa)
svinjetina - svinina (svinjetina)
govedina - govâdina (gavyadina)
Slatkiši - konditorskij otdel (Kandzicjerskij attjeł)
kolači - crveni (pirozhnai)
kolač - torta
medenjaciprjaniki)
slatkiši - kafe (kanibali)
čokolada - čokolada (šakala)
Povrće i voće - ovoŝi i frukty (owaśi i frukti)
luk - luk (nakloniti se)
mrkva - morkovʹ (Ocjena)
krastavac - gurec (ogurjec)
krumpir - kartoška (kartica)
rajčica - pomidor (pamidor)
papar - perec (probušiti)
kupus - kapusta
jabuka - âbloko (jabuka)
kruška - gruša (stablo kruške)
šljiva - sliva (drvo šljive)
naranča - apelsin (apjelsin)
limun - limun (limon)
banana - banan
lubenica - arbuz
Državni praznici
Datum | Poljski naziv | Originalni naziv |
---|---|---|
1. siječnja - 5. siječnja | Nova godina | Novyj god |
7. siječnja | Pravoslavni Božić | Roždestvo Hristovo |
23. veljače | Dan branitelja Domovine | Denʹ zaŝitnika Otečestva |
8. ožujka | Međunarodni Dan Žena | Meždunarodnyj ženskij denʹ |
1. svibnja | Festival proljeća i rada | Prazdnik vesny i truda |
9. svibnja | Dan pobjede | Denʹ Pobedy |
12. lipnja | Dan Rusije | Denʹ Rossii |
4. studenog | Dan nacionalnog jedinstva | Denʹ narodnog edinstva |
Ovaj članak već ima minimalne podatke za izradu koristan . Međutim, još je dug put do toga da postanete vodič. Možete pomoći ispunjavanjem praznina i proširivanjem već započetih odjeljaka. |