Ruski rječnik - Rozmówki rosyjskie

ruski - istočnoslavenski jezik, kojim govori oko četvrt milijarde ljudi. To je službeni jezik u Ruske Federacije, Kirgistan, Kazahstan i dalje Bjelorusijakao i jedan od pet službenih jezika Ujedinjenih naroda. Ruski je vrlo rasprostranjen jezik u srednjoj i istočnoj Europi, Srednja Azija, u Kavkaz i na temelju Daleki istok.

Abeceda

Pisano pismo ruskog jezika je ćirilica. Sastoji se od 30 slova i 2 posebna znaka (omekšivač "ʹ" " - tzv miahkij znak i tvrdi znak "ʺ" " - tzv tword znak). Većina slova je ista kao u poljskom, ali različitim redoslijedom (ruska abeceda ima redoslijed slova sličan grčkoj abecedi).

Karta zemalja s ruskim kao službenim jezikom (tamnoplava) i zemalja u kojima se govori više od 30% (svijetloplava)

Pravila izgovora

Određene značajke ruskog izgovora nisu uključene u transkripciju:

• O nenaglašeno se izgovara gotovo poput / a /, na primjer: vodá (voda) - / wa | da /, koróva (kortikalna) - / ka | rowə, pústo (pusto) - / | pustə /.
• Nenaglašeni e i â (i a po č, ŝ) neizravno se izgovaraju između / e / i / i / ( / ɪ /), npr. Vesná (wiesna) - / wi| sna /, pâtnó (piatno) - / stri| tno /, časí (puta) - / czisy /.
• Ruski soft s´, z´ manje su meki od poljskih ś, ź, zvuče pomalo kao sj, zj u jedan glas. Spojeve si, zi stoga treba izgovarati što je moguće čvršće, kao u sinus, našminkati.
• Č, ŝ su uvijek mekani. (Ž, š, c su uvijek tvrdi.) Zvuče kao poljski ć i ś. Щ se može izgovoriti i kao dvostruko meko sz.
• Ruski l je uvijek mekan. Zvuči posredno između l i j. Prilikom izgovora približite cijeli prednji i srednji dio jezika krovu usta. Ruski li izgovaramo kao poljski li.
• S druge strane, ruski ł odgovara poljskom ł scenskom (tj. Sličniji je l od kolokvijalnog poljskog ł, tj. U slučaju nesloženice). Prilikom izgovora gotovo cijeli jezik treba držati nisko i samo vrškom jezika dotaknuti zube. Omekšavanje l je stoga u osnovi regularno.
• Na ruskom se w za bezvučne riječi izgovara poput poljskog w (ne f). Tvoj stoga treba jasno izgovarati / voluOh /.
• Kombinacije -tsâ, -tʹsâ na završecima povratnih glagola izgovaraju se kao / -csa /.
• G u genitivnim završecima -ogo, -ego se izgovara poput poljskog w, npr. Dóbrogo (dobrogo) - / | dobrawa /, drévnogo (driewnego) - / | dr´ewniwə /
• Riječi čto, čtóby (czto, cztoby) izgovaraju se kao / szto /, / | sztoby /.

Pozdrav i doviđenja

Dobro jutro - zdravstvujte (zdrastwujcje)

Dobro jutro (jutro) - dobroe utro (Dobra utra)

Dobro jutro (popodne) - dobryj denʹ (ugodan dan)

Dobro veče - dobryj večer (dobryj wjejer)

Pozdrav - privet (privjet)

Vidimo se kasnije - do vstreči (dat će vam priliku)

Zbogom - do svidanija (dat će Svidaniya)

Zbogom - proŝaj (praśaj)

Pristojne fraze

Hvala - hvala (spasiba)

Hvala vam puno - veliko hvalaBoljše Spasiba)

Molim vas - molim vas (palausta)

Oprosti - prostite (prasticje)

Žao mi je - izvinite (iseljenja)

Poznanik

Ne znamo vaše ime? - Još ja ne znam, kako tebja zovut? (Nismo baš dobri, a ti?)

Moje ime je ... a vi? - Menâ zovut ..., a tebâ? (Mienja će pobijediti ... a ti?)

Jako sam zadovoljan - Očenʹ priyatno (Prijatna paša)

I ja - Mne tože (Puno toga)

Koliko si star? - Skolʹko tebe let? (Skolka cjebje ljet?)

Ja imam ... godina, a ti? - Mne ... let, a vam? (Mnje ... ljet, a ti?)

I ja - ja također (Ja isto)

Oprez: ako naše doba završava s 1 (npr. 1, 21, 31 ...) umjesto riječi let (lat - ljet) riječ god (bog). Međutim, kad dob završi s 2,3,4, pojavljuje se riječ godina (godine - dobro), npr. Imam 23 godine - Mne 23 godine (Više od trojke dobrote).

Jezik i narodnosti

Govorite ruski? - Govorite na ruskom? (Jeste li guaritas pa russkij?)

Ovako govorim ruski - Ja govorim na ruskom (I gawarju pa russkij)

Govorite li dobro ruski? - Dobro govorite na ruskom? (Vi haraszo gawaricje pa russkij?)

Da / Ne / Trocha - Da / Net / Nemnožko (Da / Niet / Niemnożka)

Odakle si? - Otkuda vy? (Jeste li vi Atkuda?)

Ja sam iz Poljske - Â iz Polʹši (Ja i Poljska)

Ja sam iz Rusije - Â iz Rossii (Ja i Rasija)

Koje si nacionalnosti? - Kto vy po nacionalʹnosti? (Tko si ti)

Ja sam Poljak - Â Polâk (Ja, Paljak)

Poljska, Poljak, Poljak - Poljska, Polâk, Poljka

Rusija, Ruska, Ruska - Rossiâ, Russkij, Rossiânka

Bjelorusija, Bjelorusija, Bjelorusija - Bjelorusija, Bjelorusija, Bjelorusija

Njemačka, njemački, njemački - Njemačka, Germanec, Germanka

England, English, English - Angliâ, angličanin, angličanka

Italija, talijanski, talijanski - Italija, Italiec, Italʹânka

Francuska, francuski, francuski - Francuska, Francuska, Francuska

Sweden, Swede, Swedish - Švedska, šved, švedka

Španjolska, španjolski, španjolski - Španjolska, španjolski, španjolska

Mađarska, mađarski, mađarski - Vengriâ, vengr, vengerka

Srbija, Srbin, Srpski - Srbija, Srb, Serbka

Grčka, grčka, grčka - Grčka, grek, grečanka

Kina, Kineskinja, Kineskinja - Kitaj, kitaec, kitaânka

Japan, japanski, japanski - japanski, Yaponets, Yaponka

USA, American, American - SŠA, amerikanec, amerikanka

Indija, indijski, indijski - Indija, indiec, indijanka

Osobne zamjenice

• ja - ja
• ty - ti
• on - on
• ona - ona (ana)
• ono - to (Dobro)
• mi - mi
• vy - ti
• oni - oni (ili)

Brojevi

U smislu semantike, brojevi na ruskom podijeljeni su u dvije grupe:

1. Kardinalni brojevi (količestvennye) - odgovorite na pitanje skolʹko? (koliko - skolka) Npr. Dva, desetʹt, sorok tri, sto.
2. Redni brojevi (redkovye) - odgovorite na pitanje kotoryj? (koji - teški rad) Npr. Drugi, desetij, sorok tretij, sotyj.

Dani u tjednu, doba dana i doba godine

Tjedan

Tjedan - nedjelja (nedjelja)

Ponedjeljak - ponedjeljak (ladyboy)

Utorak - petak (duplikat)

Srijeda - sreda (srieda)

Četvrtak - četvrtak (četvrtina)

Petak - petakfensi)

Subota - subota (subbot)

Nedjelja - subota (waskriesjenije)

Vrijeme dana

Dan - Denʹ (događajima)

Jutro - Utro (utra)

Jug - Poldenʹ (dođi)

Popodne - nakon poludnja (južni stup)

Večer - Večer (wjećer)

Noć - noć (noć)

Sjever - Polnočʹ (ulov)

Godišnja doba

Godišnja doba - Vremeni godine (injemieni goda)

Zima - Zima (zima)

Proljeće - Vesna (wjesna)

Ljeto - (ljeto)

Jesen - Osenʹ (ossień)

Sati

Koliko je sati? - kotóryj čas? (katorij chas?)

Puni sat

Za označavanje vremena u punim satima koriste se kardinalni brojevi, iza kojih slijedi promenljiva imenica čas.

• 1:00 - sat (adzin čas)
• 2:00 - 4:00 - dva, tri, četríče časá (dva, tri, cetyrje chasa)
• 5:00 - 12:00 - pâtʹ, šestʹ ... čaśv (pjac, šest ... chisow)

Nakon dvanaest, puna imena koristimo samo u službenim izjavama (na radiju, televiziji itd.), Dok se u svakodnevnom govoru vraćamo na ljestvicu od 1 do 12.

• 13:00 - sat
• 14:00 - 16:00 - dva, tri, četríre časá
• 17:00 - 24:00 - pâtʹ, šestʹ ... časóv

Pola sata

Da bismo definirali pola sata, moramo upotrijebiti imenicu polov́na (pola - različak)

• 12:30 - polov́na pérvogo (polpérvogo) - Pałavina Pjerwawa (Połpjerwawa)
• 13:30 - polov́na vtorógo (polvtorógo) - pjena (poluzubni kamen)
• 18:30 - polov́na sedʹmógo (polsedʹmógo) ...

Naravno, možete reći i isto, ali službeno, na primjer 12:30 - dvijenádcatʹ trídcatʹ ili dvijenádcatʹ čaśv trídkatʹ minút. Takvo određivanje vremena, međutim, u kolokvijalnom je govoru prilično rijetko.

Pola sata

Ako navedemo vrijeme za točno određivanje minuta od jednog sata do sredine sljedećeg sata, kažemo:

• 17:05 - pâtʹ minuśt šestógo (ispijajući šestu minutu)
• 17:10 - désâtʹ minuśt šestógo (dnevno šesta minuta)
• 17:15 - petkádcatʹ minút šestógo (čétvertʹ šestógo) (uzevši šestu minutu)
• 17:20 - dvádcatʹ minút šestógo (Dvadeset šest minuta)
• 17:25 - dvádcatʹ pâtʹ minút šestógo (pio piće šestu minutu)

• 17:35 - bez dvadcatí pâtí šéstʹ (bjez dwacaci pijte šest)
• 17:40 - bez dvadcatí šéstʹ (bjez dwacaci šest)
• 17:45 - bez petkádcati šést (bez čétverti šéstʹ)
• 17:50 - bez desetiné šéstʹ
• 17:55 - bez pâtí šéstʹ

Boje

Krasnyj - Crven (Krasnyj)

Sinij - tamnoplava (modrica)

Goluboj - Plava (krpena lutka)

Zelënyj - zelen (pojedeno)

Beli - bijeli (čudno)

Žëltyj - žuta (žuta boja)

Oranžev - narančasta (aranżew)

Siva - siva (gospodine)

Rozovyj - ružičasta (razgovor)

Koričnevyj - smeđi (karićniewyj)

Fioletovyj - ljubičasta (fijaljetout)

Čërnyj - crn (cornyj)

Svijetla - svijetla (swjetlyj)

Tëmnyj - Tamno (cjomnyj)

Ârkij - Svijetla (jarkij)

Tražeći upute i upute, putujte

Voziti

Žao mi je, gospođo / gospodine! - Izvinite, molim vas! (palausta vinarstvo)

Kako mogu doći do Moskve / centra / raskrižja? - Kako doći do Moskvy / centra / perekrestka? (Kak produkhac da Maskwy / centra / pjeriekrostka?)

Morate ići / ići ... - Vam nado ehatʹ / idti ... (Nada go / go ...)

Gdje mogu naći ...? - Gdje u ovom okrugu â pronaći ... (Tamo gdje sam u Rajon fazi najviše ...)

Morate skrenuti desno, a zatim ulijevo - Vam nado podvernut napravo, a zatim napravljeno (On će vam ga popraviti i izliti na patom)

Restoran je odmah iza ugla - Restoran odmah za uglom (Rjestaran srazu załaam)

Hoću li morati mijenjati vlakove? - Mne ćemo nado otsaživatʹsâ? (Probudi me?)

Morat ćete promijeniti vlakove u ...- Vam ćemo morati otsaživatʹsâ v ... (Probudit će vas astażywatsa u ...)

Upute

Ravno - prâmo (prjama)

Lijevo - nalevo (uliti)

Desno - napravljeno (popravak)

Sjever - sjever (sjewier)

Jug - jug (vrč)

Zapad - zapad (kolaps)

Istok - vostok (wastok)

Objekti u gradu

Željeznički kolodvor - vokzal (wakzał)

Pošta - pošta ((komad)

Kino - kino (kino)

Restoran - restoran (rjestaran)

Crkva - kostël (cassia)

Pravoslavna crkva - cerkovʹ (cerica)

Škola - škola (škola)

Bolnica - Bolnytsa (balnica)

Muzej - muzej (muza)

Park - park (Park)

Trg - ploŝadʹ (ražanj)

Prijevozna sredstva

Automobil - Mašina (mašina)

Autobus - autobus (awtobus)

Avion - samolut (avion)

Helikopter - vertolët (wjertaljot)

Łódź - lodka (čamac)

Kamion - gruzovik (ruševine)

Bicikl - bicikl (wjełasipjed)

Motocikl - motocikl (motocikl)

U banci

Banka - banka (banka)

Novac - denʹgi (događajima)

Bankomat - bankomat (bankamate)

Transakcija - prodavka (suditi)

Bankovni račun - bankovskij sčet (bankowskij sćot)

Kreditna kartica - kreditka (krieditka)

Prijenos novca - prijenos (odašiljač)

Želim znati stanje na svom računu - Možda bih htio saznati stanje svog računa

Želim položiti novac na svoj račun - Â by hotel vnesti depozit

Želim izvaditi nešto novca sa svog štednog računa - Ja bih htio snâtʹ denarʹ s soberegatelʹnogo sčeta

U hotelu

Hotel / Hostel / Pensjonat - hotel / hostel / pansion (acjel, chostjel, pajsyon)

Imate li slobodnih soba - Jeste li ostavili slobodne sobe? (kod vas ostalis swabodnyje odaje?)

Koliko košta ... krevetna soba? - Skolʹko stoit nomer na ... čelovek / čelovek? (skolka stoit nomjer na ... ćeławiek / ćeławieka?)

Htio bih rezervirati ... - Â by hotel / a zabronirovatʹ ... (Ja bih chacjeł / chacjeła zaranirawac ...)

Jednokrevetna soba - odgovarajući smještaj (adnomiestnyj nomjer)

Dvokrevetna soba - dvuhmestnyj nomer (dwuchmiestnyj nomjer)

Soba ... krevet - soba na ... čovjek (komora na ... četvrtini)

Soba za nepušače - soba za nekurâŝih (odaja za ne-ubojice)

Želim rezervirati sobu za ... noć / noći / noći / tjedan / tjedan - Ja bih htio / i zabranio sobu na ... _noč / noć (i / ej) / nedelju / nedjelju (ja by chacjeł / a zabranirawac komnatu na ... noć (jedn noc) / noći (2,3,4) / noćej (5,6 ...) / niedzjelju (1) / njedzjelje (2,3) / njedzjel ' (4.5 ...))

Je li u cijenu uključen doručak? - Vklûčën li zavtrak? (wklljućon li zawtrak?)

Oprostite, gdje je broj sobe ...? - Gdje mogu pronaći sobe broj ...? (gdje ja magu posjećujem nomjerovu odaju ...?)

U restoranu

Je li ovo mjesto zauzeto? - Ovo mjesto slobodno? (swabodna grad)

Nažalost ne - K sožaleniû net (ksażaljeniu niez)

Slobodno vrijeme. Molim vas sjednite - Slobodno. Možete sestʹ (swabodna. mogućnost jela)

Molim vas, recite mi što savjetujete za doručak? - Skažite, molim vas, što savjetujete na doručku? (pażałusta pjeva, szto you sawieścietje k żwraku?)

Preporučujem palačinke s džemom i sirom - Rekomenduû blinčiki s varenʹem i sirom (rjekomienduju blinićiki s lakom i syramom)

Palačinke i kakao, molim - Dajte, požaluj blinčiki o kakao (daj mi pastozni blini i kakao)

Molim. Dobar tek! - Molimo vas. Priâtnogo apetita! (palausta. prijatnawo apetit!)

Ruska jela

• Juha od salamure - losos (saljanka)
• Szczi juha - ŝi (si)
• Okroszka juha - okroška (akroshka)
• Knedle pielmieni - pelʹmeni (pelmieni)
• Okruglice (lepinje) - rasstegaj (rasstjećaj)
• Bliny - Bliny (Ruska palačinka)
• Palačinke - Oládʹi (aładi)

U dućanu

Imate li ...? - Imate li ...? (Imaš ...?)

Gdje mogu naći ...? - Gdje mogu pronaći ...? (Gdje sam najviše ...?)

Koliko košta? - Skolʹko éto stoit? (skolka eta stait?)

Imate li nešto po nižoj cijeni? - U vas estʹ čto-nibudʹ podeševle? (imate szto-nibud podjesiewlje?)

Mogu li platiti kreditnom karticom? - Mogu li platiti kreditnu karticu? (magu ja raspłatitsa krieditnoj kartoj / krieditku?)

Mogu li dobiti mrežu? - Možno mne paket, molim vas? (možete li mi spakirati palaustu?)

Proizvodi u trgovini

Kruh - tromi proizvodi (chljebobułoćnyje izdzienija)

kruh - hljeb (proklet)

kiflice - lepinje (kiflice)

krafne - lepinje (ponćiki)

Mliječni proizvodi - moločnyj otdel (mali atdznyj attjeł)

mlijeko - moloko (mali)

sir - sir (syr)

jogurt - jogurt (jogurt)

svježi sir - tvorog (svježi sir)

krema - smetana (krema)

krema - slívki (šljive)

Odjel za ribe - rybnyj otdel (hrana za ribe)

Dimljena riba - hopping Ryba (ronilačka riba)

haringa - poljoprivreda (jesti)

omul - omulʹ (omul)

amur - amur (amura)

losos - lososʹ (lasica)

kavijar - ikra (srna)

Mesno -hladni narezci - mesnati odvojen (mjasnoj attjeł)

slanina - bekon (kopile)

šunka - vetchina (wjetćina)

kobasice - soski (sasiski)

kobasica - kolbas (kolbasa)

svinjetina - svinina (svinjetina)

govedina - govâdina (gavyadina)

Slatkiši - konditorskij otdel (Kandzicjerskij attjeł)

kolači - crveni (pirozhnai)

kolač - torta

medenjaciprjaniki)

slatkiši - kafe (kanibali)

čokolada - čokolada (šakala)

Povrće i voće - ovoŝi i frukty (owaśi i frukti)

luk - luk (nakloniti se)

mrkva - morkovʹ (Ocjena)

krastavac - gurec (ogurjec)

krumpir - kartoška (kartica)

rajčica - pomidor (pamidor)

papar - perec (probušiti)

kupus - kapusta

jabuka - âbloko (jabuka)

kruška - gruša (stablo kruške)

šljiva - sliva (drvo šljive)

naranča - apelsin (apjelsin)

limun - limun (limon)

banana - banan

lubenica - arbuz

Državni praznici

Ovaj članak već ima minimalne podatke za izradu koristan . Međutim, još je dug put do toga da postanete vodič. Možete pomoći ispunjavanjem praznina i proširivanjem već započetih odjeljaka.