Izgovor
Izgovor švedskih riječi nije težak jer se obično slaže s pravopisom. Dovoljno je naučiti nekoliko općih pravila i savladati specifične švedske zvukove za komunikaciju sa Šveđanima bez većih problema.
Najlakši način da naučite ispravan izgovor je često slušati govorni jezik. Švedski radijski programi i filmovi - ako nisu sinkronizirani - mogu biti od velike pomoći u učenju. Švedski radijski programi emitiraju se posvuda na kratkim valovima, a u gotovo cijeloj Europi mogu se primati na nekoliko frekvencija, na primjer na prosječnom valu od 1179 kHz 254 m. Kvaliteta prijema ovih programa je, nažalost, loša.
Prilikom izgovaranja riječi zapamtite da svi zvukovi moraju biti vrlo jasno artikulirani, čak i nenaglašeni završni samoglasnici te samoglasnici i suglasnici na kraju riječi, npr .: tajna(dječak), före(prije), trädet(stablo).
Švedska abeceda sastoji se od 29 slova:
- Aa (u švedskom izgovoru i)
- Bb (biti)
- Cc (se)
- Dd (de)
- Ee (e)
- Ff (eff)
- Gg (ge)
- Hh (Ha)
- II (i)
- Jj (ji)
- Kaznenog zakona (kå)
- Ll (lakat)
- Mm (em)
- Nn (hr)
- Ooh (na)
- Str (pe)
- Qq (do)
- Rr (ärr)
- Sv (ess)
- Tt (ovi)
- Uu (na)
- Sv (ve)
- Iznad (dubbel ve)
- Xx (ex)
- YY (y)
- Zz (säta)
- Åå (i)
- Ää (i)
- Öö (oko)
Posljednja tri slova označavaju samoglasnike - dakle švedski jezik ima ukupno devet samoglasnika: i, e, i, oko, na, y, i, i, oko.
Samoglasnici
Švedski samoglasnici mogu biti dugi ili kratki - duljina samoglasnika povezana je s naglaskom. Naglašeni samoglasnik izgovaramo snažnije od ostalih.
Naglašeni je samoglasnik dug:
- kao završni samoglasnik u jednosložnim riječima: Ja, vi, nu, se, två;
- ispred jednog suglasnika u istom slogu: kuga, daleko, vara, heta, hlače, Srpnja.
Naglašeni je samoglasnik kratak:
- ispred dva ili više suglasnika: flicka, gubbe, jabuka, kall, kopp (osim kad je suglasnik r: staja, mast);
- u nekim jednosložnim riječima, osobito u zamjenicama: han, hon, jazbina, min, din, grijeh;
- često u jednosložnim riječima koje završavaju na suglasnik m ili n: vem, rub, com, som, čovjek, u, muškarci, mun, än.
Nenaglašeni samoglasnik uvijek je kratak: i na kraju riječi - tala, resa; e u posljednjem slogu - Pojken, åkeritd.
Samoglasnici se dijele u dvije grupe:
- i, oko, na, i - tvrdi samoglasnici;
- e, i, y, i, oko - meki samoglasnici.
Ova podjela postaje važna kada objasnimo razlike u izgovoru suglasnika g i k te izgovor kombinacija suglasnika sk prije skupina samoglasnika.
| Švedski telefon | Izgovor | Primjer |
|---|---|---|
| dugo a | izgovara se poput i na engleskom otac, s velikim otvorom usta i spuštanjem čeljusti | daleko(otac) |
| kratki a | izgovara se kratko, poput poljskog i u ali, kava | katt(mačka) |
| dugo e | samoglasnik blizak njemačkom e u riječi Leben, slično poljskom e u riječi ljepilo; međutim, izražen s više rastegnutih i napetih usana | med(S) |
| kratki e | slično poljskom e iza mekih suglasnika, npr. v uzima | penna(olovka, olovka) |
| dugo i | nalikuje poljskom i u riječima pogoditi, štapmeđutim dulje | liv(život) |
| kratki i | izgovara se poput poljskog i u riječi pismo | šištanje(lift) |
| dugačka sv | zaobljeni samoglasnik, artikuliran poput poljskog na u riječi koliba - iako napetije | strana(knjiga) |
| kratka sv | zvuči kao poljski na u riječi juha | blomma(cvijet) |
| dugo u | uski samoglasnik, usne su zaobljene i povučene prema zubima | muž(Kuća) |
| kratki u | zaobljeni samoglasnik, sličan poljskom na u riječi juhaali nešto kraće | hund(pas) |
| dugo y | snažan samoglasnik nalik njemačkom na u riječima lügen, über; usne su naprijed i zaobljene | ny(novi) |
| kratko y | izgovara se manje -više poput poljskog y u riječi uživo, međutim, s naprijed i zaobljenim usnama | syster(sestra) |
| dugi å i dugi sts | slično poljskom oko u riječi Volgaali napetiji i zaobljeniji | gore(ići), sin(sin) |
| kratki å i kratki sts | nalikuje poljskom oko u riječi Orao | åtta(osam), tajna(dječak) |
| dugo ä | izgovor sličan poljskom e u riječi Predvečerje | äta(jesti) |
| kratki ä i kratki e | kratka verzija prethodnog zvuka | lätt(lagano, jednostavno), fem(peći) |
| dugo ö | jako napeti samoglasnik, usne su raspoređene u obliku elipse, slično njemačkom oko u riječi schön | söt(slatko) |
| kratko ö | slabije zaokruživanje usana nego u dugim oko | böcker(knjige) |
Kad je u švedskom po i ili oko slijedi suglasnik rti samoglasnici postaju još otvoreniji.
| Dugi samoglasnici | Kratki samoglasnici |
| här(ovdje) | härja(uništiti) |
| lära(poučavati) | lärde(učio -a, -o) |
| hör(čuje) | horda(čuo -a, -o) |
| dör(umire) | balegar(vrata) |
Suglasnici
| Švedski telefon | Izgovor | Primjer |
|---|---|---|
| b | na početku riječi izgovara se kao poljski b u biti; ne gubi zvučnost na kraju riječi | jer(živjeti), SAAB |
| c | ovaj se zvuk obično pojavljuje u riječima stranog podrijetla; prije mekih samoglasnika (e, i, y, i, oko) izgovara se poput poljskog NS, prije tvrdih samoglasnika (i, oko, na, i) i u naglašenim slogovima te ispred suglasnika k izgovara se poput poljskog k | ciklus(bicikl), Rak(rak, tumor), flicka(djevojka) |
| d | na početku riječi izgovara se kao poljski d u Kuća; ne gubi zvučnost na kraju riječi | ja ću dati(dama), uzgojen(širok) |
| f | izgovara se poput poljskog f u film | fem(peći) |
| g | u naglašenom slogu ispred tvrdih samoglasnika i, oko, na, i a suglasnici zvuče poput poljskog g u Golub; ne gubi zvučnost na kraju riječi | bog(dobro), Gud(Bog), gore(ići), gris(svinja) |
| g | prije mekih samoglasnika e, i, y, i, oko u naglašenom slogu izgovara se poput j | ge(dati), gissa(pogoditi), gyttja(blato), gäss(guska), Planina(napraviti) |
| g | artikulira kako j na kraju riječi poslije NS i r | älg(Los), berg(Planina) |
| h | izgovara se poput engleskog imati - slično poljskom h u Bohdan | het(vruće) |
| j | izgovara se poput poljskog j u jabuku | Ja(Da) |
| k | u slogu s naglaskom ispred tvrdih samoglasnika i, oko, na, i a prije suglasničke artikulacije slične poljskoj k; međutim, ne zaboravite disati, osobito na početku riječi | kasta(bacanje), komma(dođi), kunna(vlast), izmet(kupus), klo(kandža) |
| k | u naglašenom slogu prije mekih samoglasnika e, i, y, i, oko izgovara se poput poljskog NS | kedja(lanac), ljubazan(obraz), slava(poljubac), kär(zaljubljen), köpa(kupiti) |
| NS | izgovara se poput poljskog NS u riječi ljeto | liv(život) |
| m | poput poljskog m u riječi čekić | kuga(majka) |
| n | poput poljskog n u riječi noga | ny(novi) |
| str | slično poljskom str u riječi kasnije, međutim, s više daha | ploče(mjesto) |
| q | izgovara se poput poljskog k | kvisling(izdajica, suradnik) |
| r | izgovara se poput poljskog r u riječi rosa; u južnoj Švedskoj postoji i jezična varijanta r | resa(putovanje) |
| NS | poput poljskog NS u riječi Sunce | se(vidjeti) |
| vol | nalikuje poljskom volobično s jakim disanjem | tand(zub) |
| v | zvuči kao poljski u u riječi jednakost | vem(tko) |
| u | poput poljskog u; pojavljuje se u riječima stranog porijekla | Toaleti |
| x | se izgovara (e) Fr. | herc X(G. X) |
| S | artikulira poput poljskog NS; javlja se u riječima stranog porijekla | zoološki vrt |
| ng | dugi, nazalni suglasnik - zvuk sličan poljskom livade u riječi brašno | många(Puno) |
| gn | se izgovara ngn (Vrlo mekano!) | regn(kiša) |
| sk | zvuči sk u poljskoj riječi koža prije tvrdih samoglasnika (i, oko, na, i) ili suglasnici u naglašenim slogovima | skam(sram), sko(cipela), skulle(treba), skål(živjeli!), skriva(pisati) |
| sk | izgovara se na način sličan poljskom CH prije mekih samoglasnika (e, i, y, i, oko) u naglašenim slogovima | sked(žlica), kimne(sjaj), skygg(stidljiv), skär(ružičasta), skön(lijepo, ugodno) |
| sch, sj, skj, stj, si (on), ti (on) | poput poljskog CH | marš(ožujak), sjö(Jezero), skjuta(pucati), stjärna(zvijezda), strast(strast), stanica(stanica) |
| kj, tj. | kako NS u sedmi, smijeh | kjol(suknja), tjock(mast) |
Oprez:
- d, g, h ne izgovara se prije j na početku riječi djup(duboko), gjort(napravljeno), ljud(zvuk) i u složenicama kad ti suglasnici pripadaju jednom i istom slogu: bakhjul(stražnji kotač);
- q, w, x, z pojavljuju se samo u imenima i posuđenicama: q izgovara se poput ki veza qu kako sq, npr. Katar, Quist, quinnan (u starijim tekstovima ili u šali - žena): x artikulira kako Fr., npr .: ekstra(dodatno, dodatno);
- u narod(narod) i pokret(vježbe kretanja)ti izgovara se poput tsz;
- rs zvuči kao poljski u središnjoj i sjevernoj Švedskoj CH u riječi miš. U južnom dijelu zemlje suglasnici g / s izgovaraju se zasebno, npr .: osoba(osoba),
- u vezama rd, rt, rl, rn suglasnik r asimilira se u središnjoj i sjevernoj Švedskoj sa suglasnicima koji slijede d, vol, NS, n. U južnom dijelu zemlje suglasnici se izgovaraju odvojeno, npr .: hård(teško), svårt(teško), härlig(Izvrsno), staja(dijete),
- NS ne izgovara se w karl(čovjek) i värld(svijet).
Švedski naglasak
Švedski jezik ima izražajnu i rečeničnu intonaciju (glasu dajemo odgovarajuću melodiju) i dinamički naglasak (jedan od slogova riječi ističemo povećanjem snage izdisaja).
Dinamički naglasak
Dinamički naglasak najčešće pada na prvi slog - s iznimkom riječi posuđenih iz stranih jezika, koje se, međutim, često izgovaraju poput švedskog. Ovdje je teško vladati, jer mnoge posuđenice zadržavaju izvorni naglasak. To se najčešće događa s riječima francuskog ili latinskog podrijetla, na pr. restaurang(restoran), novela(pripovijetka), muzej(Muzej), studera(studija).
Ako na početku riječi postoje prefiksi biti-, za-, ge-, naglasak je na sljedećem slogu, npr .: betala(platiti), förstå(razumjeti), gedigen(pouzdan).
Intonacija
Švedski jezik, za razliku od poljskog jezika, ima tonički naglasak, ili izražajna intonacija. Otuda dolazi karakteristično pjevanje jezika. Postoje dvije vrste toničnog naglaska: pojedinačni naglasak (naziva se i akcent 1 ili akcenat) i složeni naglasak (također se naziva naglaskom 2 ili teškim naglaskom).
Pojedinačni naglasak nalikuje engleskom naglasku i javlja se u jednosložnim riječima: ton pada na kraju riječi. Imajte na umu da čak i ako jednosložna riječ dobije završetak, ona uvijek zadržava jedan naglasak, npr .: boll(lopta) - bollen (loptadefinirani oblik).
Jednostruki naglasak javlja se i u mnogim dvosložnim riječima koje završavaju na -el, -en, -er, npr .: ciklus (bicikl), vatten (voda), vinter (zima) i u sadašnjim oblicima glagola koji završavaju na -er, npr. rezerv (putovanja).
Složeni naglasak nastaje zato što se na kraju prvog sloga glas spušta da bi se vrlo jasno digao u posljednjem slogu. Javlja se u riječima s više od jednog sloga, a u većini složenica, npr .: flicka (djevojka), trädgård (vrt). Također se pojavljuje u glagolskim oblicima koji završavaju sa -i, -ar, -ade, -na, -oglas, npr .: tala, talir, talada, talat/talad (pričati, pričati, pričati).
Kolokvijalni izgovor
Pismeni jezik švedskog jezika značajno se razlikuje od govornog jezika. Sjetimo se dakle sljedećih oblika često korištenih riječi:
- Posljednji suglasnik ne izgovara se u mnogo riječi: i / g(Ja), va / d(Što), ja / d(S), de / vol(ovaj), mycke / vol(Puno).
- Oh(ja, a) najčešće se izgovara kao i.
- Povratne zamjenice treptati(mi), kopati(vas), sig(sebe) izgovaraju se moj, moj, moj, moja ponekad čak i tako napisano. zamjenice de(oni) i dem(njihov) izgovara se poput dåmm. Någon, något, några(neko, nešto, neko) - kako nån, nåt, nåra. Sådan(takav) zvuči sån, dok limuzina(kasnije) - kako san.
- Pridjevi koji završavaju na -ig obično gube u završnom govornom jeziku g, npr. uloga / g(smiješno), tråki / g(dosadno).
- Glagoli u prošlom vremenu saga(pričati) i lägga(mjesto) je pravopis sade i bilo koji, ali je izražen tamo su i la. Pomoćni glagol skala zvukovi ska a najčešće je i napisana u ovom obliku. Imperativni oblici označiti(uzeti) i pol(Vuci) se izgovara Da i dr, a är(je) - kako e.
Izrazi
Osnovni, temeljni
- Dobar dan. (rano jutro)
- Bože morgon.
- Dobar dan. (u podne)
- Bog sredinom dana.
- Dobar dan. (popodne i opći pozdrav)
- Bože dag.
- Dobra večer
- Bog afton./Bog kväll.
- Bok! Bok!
- Bok! Hejsan!
- Bok!
- Tjänare!
- Dobrodošli!
- Välkommen.
- Dobrodošli!
- Välkomna.
- Kako si? Što ima?
- Hur står det till?
- Kako si? Kako si?
- Hur mår du?
- Pa hvala ti i ti?
- Tack, grudnjak, oh hur står det till själv?
- Hvala, jako dobro.
- Tack, grudnjak bara.
- Drago mi je. (kada koristite riječi g., gospođa, gospođica morate dodati ime ili naslov)
- Så trevligt att få träffa dig
- Doviđenja!
- Adjö!
- Laku noć!
- Bože natt!
- Doviđenja! Doviđenja!
- Farväl!
- Bok!
- Bok!
- Onda bok! Vidimo se!
- Hej då! Hej så länge!
- Vidimo se!
- På återseende! Vi ses!
- Kad se opet sretnemo?
- När träffas vi igen?
- Nadam se da se uskoro opet vidimo.
- Jag hoppas att vi snart ses igen.
- Žao mi je, ali moram otići. (službeno)
- Jag beklagar, men jag måste bryta upp nu.
- Žao mi je, ali moram ići sada.
- Jag beklagar, men jag måste gå.
- Došao sam
oprostiti se s vama, gospodine ..., . - Jag har kommit för att säga adjö till er, herr ...,
. - Gospo (i) dopustite mi da se predstavim.
- Tillåter ni, herr ...,
att jag presenterar mig. - Moje ime je... (unesite ime, zatim prezime)
- Jag heter ... Mitt namn är ...
- Ja sam iz Poljske.
- Jag är från iz Poljske.
- Kako se zoveš?
- Vad heter ni?
- Kako se zoveš?
- Vad heter du?
- Ime?
- Hur var namnet?
- Stalno živim u ...
- Jag är bosatt i ...
- Želite li upoznati moje prijatelje?
- Skulle ni
vilja lära känna mina vänner? - Bit ću jako zadovoljan.
- Det skulle glädja mig.
- Imam čast predstaviti gospodina ... gospođu ...
- Får jag lov att presentera her ..., för fru ...
- Mogu li
razgovarati s gospodinom ...? - Skulle jag kunna få tala med herr ...
? - Sačekajte malo, molim vas.
- Var god och dröj ett ögonblick.
- Gospodin ...
iz Varšave zamolio me da vam prenesem svoj srdačan pozdrav. - Her ...
från Warsaw bad mig framföra sina hjärtligaste hälsningar. - Hvala vam puno. Možemo li se naći?
- Tack så mycket. Skulle vi kanske kunna träffas?
- Rado!
- Ja tack, vrh.
- Oprostite, htio bih vas nešto pitati.
- Förlåt, får jag fråga?
- Molim te, reci mi kada ...?
- Kan ni säga mig, när ...?
- Hoćete li mi molim vas reći gdje ste ...?
- Kan ni säga mig, var herr ... är?
- Oprostite, možete li mi reći gdje je pošta?
- Ursäkta! Kan nije säga mig var postkontoret ligger?
- Gdje je telegraf?
- Želite li pristupiti telestaciji?
- Smijem li vas zamoliti
- Kan jag be er
om en tjänst? - Oprostite, gosp.
- Förlåt, ett ögonblick.
- Zamolio bih gospodina
- Får jag be er
om ... - Hvala vam.
- Tack!
- Hvala vam puno.
- Tack så mycket!
- Hvala, veoma ste ljubazni.
- Tack, det var mycket vänligt av er
. - Nema na čemu, nema na čemu.
- Za sve deg var ingenting.
- To je jako ljubazno od tebe. Ne znam kako da vam zahvalim
>. - Det var mycket vänligt. Jag vet verkligen inte hur jag skall kunna tray er
. - Sitnica. Nema se o čemu pričati.
- Za sve del. Ingenting att tala om.
- Želio bih vam zahvaliti na ...
- Jag ska be att få tacka för ...
- Tako sam zahvalan na ljubaznosti koju ste mi ukazali.
- Jag är så tacksam för all visad vänliget.
- Hvala vam na pomoći.
- Tack för hjälpen.
- Dugo niste pisali.
- Det var länge sedan jag hörde något ifrån dig.
Izuzeci
Brojevi
1 - ett 2 - tva 3 - tre 4 - fyra5 - fem 6 - sex 7 - sju 8 - atta9 - nio 10 - tio 11 - elva 12 - tolv 13 - tretton14 - fjorton15 - femton 16 - sexton 17 - sjutton18 - arton 19 - nitton20 - tjugo21
Vrijeme
- Sada
- Nu
- Jučer
- Igår
- Danas
- Idag
- Sutra
- Imorgon
Sati
- 7.00 sati
- Klockan sju
- 18.00 sati
- Klockan arton
Kiseljenje
Dani u tjednu
- ponedjeljak
- Ponedjeljak
- utorak
- Tisdag
- srijeda
- Ponedjeljak
- četvrtak
- Četvrtak
- petak
- Fredag
- subota
- Lördag
- nedjelja
- Söndag
Mjeseci
- Januari
- Veljače
- Mars
- travanj
- svibanj
- Juni
- Juli
- Augusti
- rujan
- Listopada
- studeni
- prosinac
Zapišite datum i vrijeme
Prijevoz
Vlak i autobus
Upute
Taksi
Smještaj
Novac
Hrana
Barovi
Kupovanje
Voziti auto
Vlasti
Više o švedskom jeziku
 | Ovo je obris članak. Za sada uključuje shemu članka i ne mnogo više. Možete pomoći tako što ćete članak nadopuniti barem osnovnim podacima, čineći ga korisnim. |