Ovaj članak navodi prakse navedene u Nematerijalna kulturna baština UNESCO-a do Filipini.
Shvati
Zemlja ima tri prakse na temu "reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine Iz UNESCO-a.
Nijedna dodatna praksa nije uključena u "registar najboljih praksi za zaštitu kulture "Ili na"popis za sigurnosne kopije ».
Popisi
Reprezentativni popis
| Prikladno | Godina | Domena | Opis | Crtanje |
|---|---|---|---|---|
| 1 Darangenska epika o Maranau jezera Lanao | Darangen je drevna pjevana epopeja koja skriva pravo bogatstvo znanja o Maranau, narodu nastanjenom na obali jezera Lanao, u Mindanao. Ovaj otok, smješten na krajnjem jugu arhipelaga Filipinije domovina Maranaa, jedne od tri glavne muslimanske skupine u zemlji. Sastojeći se od 17 ciklusa i gotovo 72 000 stihova, Darangen slavi epizode iz povijesti Maranaa i nevolja mitskih heroja. Uz zadivljujući narativni sadržaj, ep istražuje temeljne teme života i smrti, umijeće zavođenja, ljubavi i politike kroz simbole, metafore, ironiju i satiru. Darangen također prenosi kodeks običajnog prava, standarde socijalnog i etičkog ponašanja, principe estetske ljepote i društvene vrijednosti specifične za Maranao. I danas se, u vršenju običajnog prava, starješine pozivaju na ovaj tekst posvećen običajima. Darangen, što doslovno znači "pričati dok pjevaš", postojao je prije islamizacije Filipina u četrnaestom stoljeću. Dio je epske kulture povezane sa drevnim sanskrtskim tradicijama i raširen na gotovo cijelom otoku Mindanao. Iako se velik dio prenio usmeno, neki su odlomci zabilježeni u rukopisima koristeći drevni arapski sustav pisanja. Pjevaju ga na vjenčanjima, posebno obučeni muškarci i žene, a može trajati nekoliko noći. Izvođači moraju imati izvanredno pamćenje, improvizacijske vještine, poetsku maštu, dobro poznavanje običajnog prava i rodoslovlja, besprijekornu i elegantnu vokalnu tehniku, kao i određeni talent za dugotrajno osvajanje publike. Pojanje je ponekad popraćeno glazbom i plesom. U današnje vrijeme Darangen se izvodi rjeđe, dijelom i zbog njegovog izuzetno bogatog rječnika i arhaičnih jezičnih oblika koje razumiju samo praktičari, starješine i učenjaci. Uz to, standardizacija načina života mogla bi predstavljati prijetnju opstanku ovog drevnog epa. |  | ||
| Hudhud, pjevane priče o Ifugau | Hudhud je narativna pjesma tradicije zajednice Ifugao, poznate po svom sustavu terasastih rižinih polja u planinamasjeverni otok arhipelaga Filipini. Ova se tradicija prakticira u vrijeme sjetve i berbe riže, kao i tijekom bdijenja i sprovodnih rituala. Vjerojatno prije sedmog stoljeća, Hudhud ima preko 200 priča, svaka podijeljena u 40 epizoda. Njihova cjelovita recitacija trajala bi nekoliko dana. Kako su Ifugao matrilinealne kulture, supruga često preuzima glavnu ulogu u tim pjesmama, a njezin brat ima viši rang od supruga. Jezik priča, bogat figurativnim izrazima i ponavljanjima, poziva metonimije, metafore i onomatopeje, čineći njihovu transkripciju teškom. Stoga je vrlo malo pisanih tragova ove tradicije. Priče evociraju drevne heroje, običajno pravo, vjerska uvjerenja, tradicionalne prakse i odražavaju važnost uzgoja riže. Pripovjedačice, uglavnom starije žene, zauzimaju istaknuto mjesto u zajednici, kao povjesničari i svećenici. Ep o hudhudu izgovaraju redom prvi recitator i zbor, u jednoj melodiji za sve strofe. Prelazak ifugaa na katoličanstvo oslabio je njihovu tradicionalnu kulturu. Uz to, hudhud je povezan s ručnom berbom riže, koja je danas mehanizirana berba. Iako su rižine terase upisane na popis svjetske baštine, broj uzgajivača i dalje opada. Posljednje pripovjedače, već vrlo stare, treba podržati u njihovim naporima da prenesu svoja znanja i podignu svijest među mladima. |  | ||
| Rituali natezanja i igre Bilješka Filipini dijele ovu praksu s Kambodža, Južna Korea, Vijetnam. | društvene prakse, rituali i svečani događaji znanje i prakse koje se tiču prirode i svemira | Rituali nadvlačenja konopa i igre u usjevima riže istočne i jugoistočne Azije provode se u zajednicama kako bi se osigurala obilna žetva i prosperitet. Oni promiču socijalnu solidarnost, zabavu i označavaju početak novog poljoprivrednog ciklusa. Mnogi rituali i igre također imaju duboko vjersko značenje. Većina varijacija ima dvije momčadi, a svaka drži kraj užeta i pokušava ga povući na drugu stranu. Namjerno ne-natjecateljska priroda događaja uklanja fokus na pobjedu ili poraz, tvrdeći da se te tradicije provode radi promicanja dobrobiti zajednica i podsjećajući članove na važnost suradnje. Mnoge igre natezanja nose tragove poljoprivrednih rituala, simbolizirajući snagu prirodnih elemenata poput sunca i kiše, istovremeno povezujući mitološke elemente ili obrede pročišćenja. Rituli i igre natezanja često se organiziraju ispred gradske vijećnice ili seoskog svetišta, čemu prethode prigodni obredi u znak poštovanja lokalnim božanstvima. Seoske starješine igraju aktivnu ulogu u vođenju i organiziranju djece i u izvođenju pratećih rituala. Rituali potezanja konopa i igre također služe jačanju jedinstva i solidarnosti, kao i osjećaja pripadnosti i identiteta među članovima zajednice. |  |
Registar najboljih zaštitnih praksi
Filipini nemaju praksu navedenu u Registru najboljih zaštitnih praksi.
Popis za sigurnosne kopije
Filipini nemaju praksu na Popisu hitnih zaštitnih mjera.
