| grčki (Ελληνικά) | |
 | |
| Informacija | |
| Službeni jezik |  Grčka,  Cipar,  Europska unija |
|---|---|
| Govorni jezik | Grčka, Cipar,  Albanija |
| Broj zvučnika | 15 milijuna |
| Institucija za standardizaciju | centar za grčki jezik |
| ISO 639-1 | el |
| ISO 639-2 | gre |
| ISO 639-3 | Lakat |
| Baze | |
| zdravo | Γεια σας |
| Hvala vam | Ευχαριστω |
| Zbogom | Τα λεμε |
| Da | Ναι |
| Ne | Οχι |
| Mjesto | |
 | |
the grčki je bez sumnje jedan od najstarijih indoeuropskih jezika. Sadašnju abecedu izumio je Feničanin Qadmu (Κάδμος) oko 800. pne i od tada se koristi s nekim izmjenama, poput dodanih ili uklonjenih slova. Abeceda od 24 slova koja se koristi u klasičnom grčkom ista je i danas.
Mnogo grčkih riječi posuđeno je iz drugih jezika, pa ćete zasigurno pronaći riječi koje će vam zvučati poznato kao npr εβδομάδα "tjedan i ιατρός "liječnik". Oni su posuđeni iz latinskog, koji je postao francuski i drugi rimski jezici. Promjene na grčkim riječima razlikuju se od promjena na istim riječima na latinskom. Na primjer, κίνημα (pokret) posuđeno je iz latinskog kino, koji je na francuskom dobio značenje filma, a vratio se na grčkom kao σινεμά.
Grčki se tijekom posljednjih dvije tisuće godina promijenio manje nego engleski u posljednjih pet stoljeća. Jezik još uvijek ima tri roda, pet padeža i ν eufoničan. Čak i ako je dativ nestao na grčkom prije nego što je bio asimiliran s akuzativom na engleskom, dativ od μπαγλαμάς i dalje se koristi, čak i ako je dostupan na modelu nove verzije. Dakle, ako ste inicirani u atički jezik (jezik kojim se u Ateni govorilo u 5. stoljeću prije Krista) ili Koin (jedinstveni grčki jezik aleksandrijskog razdoblja) i izgovorite ga kao u modernom grčkom, iako ćete zvučati pomalo arhaično, vjerojatno ćete biti shvaćen.
Vodič za izgovor
Moderni grčki jezik lako se izgovara; jedini su teški zvukovi γ i χ, koje možete izgovoriti kao g Gdje g i h, i θ i δ, koji postoje na engleskom jeziku. Postoje sandhi pravila (npr. Τον πατερα izgovara se "otac" tom ba-TÈ-ra, ne tona pa-TÈ-ra), ali ih nije potrebno učiti.
Riječ koja slijedi veliko slovo naziv je slova koje započinje tim slovom malim slovom. Pismo ς je konačni oblik σ.
Samoglasnici
Naglasak je, ako je napisan, na jednom samoglasniku ili na drugom samoglasniku diftonga. Ako se diereza (dvije točke gore (Ϊ ϊ, Ϋ, ϋ)) stavi na drugu ili je naglasak na prvoj, to nije diftong. Na primjer, ρολοϊ (demotski oblik ωρολογιον, odakle dolazi riječ sat) izgovara se ro-LO-i.
| Pismo | Prezime | Izgovor | |
|---|---|---|---|
| Α | α | άλφα | Kao Dortemon (αρτεμων) |
| Ε | ε | έψιλον | poput hebdomade (εβδομαδα) |
| Η | η | ήτα | kao krajtj |
| Ι | ι | ιώτα | Kaoisyphe (Σισυφος) |
| Ο | ο | όμικρον | poput Dose (δοσις) |
| Υ | υ | ύψιλον | poput mg(μυθος) |
| Ω | ω | ωμέγα | Kaoomatic (σωματικος) |
Suglasnik
| Pismo | Prezime | Izgovor | |
|---|---|---|---|
| Β | β | βήτα | Kao vert |
| Γ | γ | γάμμα | inačica χ glasom. Prije ε Gdje ι, kao gaourt. Prije γ, κ, Gdje χ, kao ovoneq. |
| Δ | δ | δέλτα | poput engleskog thusuditi se. Prepisano dh. |
| Ζ | ζ | ζήτα | Kao zjedan (ζωνη) |
| Θ | θ | θήτα | poput engleskog thu. Prepisano th. |
| Κ | κ | κάπα | Kao nasuprotrapule (κραιπαλη) |
| Λ | λ | λάμβδα | Kao lu (λινον) |
| Μ | μ | μυ | Kao msmjesa (μιγμα), [ɱ] sprijeda β i φ |
| Ν | ν | νυ | Kao neew (νεος) |
| Ξ | ξ | ξι | kaoxe (αξων) |
| Π | π | πι | Kao strlasme (πλασμα) |
| Ρ | ρ | ρω | poput španjolskog reloj |
| Σ | σ, ς | σίγμα | Kao sac (σακκος), [z] prije β, γ, δ i μ |
| Τ | τ | ταυ | Kao type (τυπος) |
| Φ | φ | φι | Kao phjedan (φωνη) |
| Χ | χ | χι | poput ich-Laut u njemačkom |
| Ψ | ψ | ψι | poput synep.se (συναψις) |
Uobičajeni diftonzi
| Pravopis | Izgovor |
|---|---|
| αι | poput frimatis |
| αυ | [af] prije bezvučnih suglasnika (π τ κ θ χ σ ξ ψ) ili na kraju riječi; [av] prije samoglasnika ili zvučnih suglasnika (δ γ ζ λ ρ μ ν) |
| ει | čak i to η |
| ευ | [εf] prije bezvučnih suglasnika (π τ κ θ χ σ ξ ψ) ili na kraju riječi; [ɛv] ispred samoglasnika ili zvučnih suglasnika (δ γ ζ λ ρ μ ν); [ɛ] ispred β, φ |
| ηυ | [ako] prije bezvučnih suglasnika (π τ κ θ χ σ ξ ψ); [iv] ispred samoglasnika ili zvučnih suglasnika (δ γ ζ λ ρ μ ν) |
| οι | čak i to η |
| ου | poput fGdjeslanina |
| υι | čak i to η |
| γγ | onakongvezati |
| γκ | onakongveži, ovdjenq, Gdje gjedan |
| γχ | kaonkh |
| μπ | Kao bombard |
| ντ | Kao dendobred |
Gramatika
Grčki upitnik (ερωτηματικό) zabilježen je kao točka-zarez (;), ekvivalent zarezom u grčkom (άνω τελεία) označen je visokom točkom (•).
Na temelju
Za ovaj vodič koristimo pristojnu formu za sve izraze, pod pretpostavkom da ćete većinu vremena razgovarati s ljudima koje ne poznajete.
Zdravo. : Γεια σας. (doslovno znači "vaše zdravlje") (pron.: YA sass)
Pozdrav. (Neformalno) : Γεια σου. (pron.: YA sou)
Kako ide? : Τι κανετε (pron.: ti kA-nè-tè?)
Vrlo dobro, hvala. (A ti?) : Πολύ καλά, ευχαριστώ. (Και εσείς;) (pron.: Po-LI ka-LA ef-kha-rîs-TO (ke e-SÎS?))
Kako se zoveš? : Πως σε λενε (pron.: pos se LE-ne?)
Moje ime je ______ . : Με λενε ______. (pron.: ja LE-ne _____.)
Drago mi je. : Χαρηκα. (pron.: HA-ri-ka)
Molim. : Παρακαλω. (pron.: pa-ra-ka-LÔ)
Hvala vam. : Ευχαριστω. (pron.: ef-kha-risse-TÔ)
Molim. : Παρακαλω. (pron.: pa-ra-ka-LÔ)
Da. : Ναι. (pron.: nai)
Ne. : Οχι. (pron.: O-khi)
Ispričajte me. : Συγνωμη. (pron.: sîn-GNO-mi)
Oprosti. : Λυπαμαι. (pron.: li-PA-mai)
Zbogom. : Τα λεμε. (pron.: vaš LE-ja)
Doviđenja. : Αντιο. (pron.: Ane-DI-o)
Ne govorim grčki [dobro]. : Δεν μιλω [καλα] ελληνικα. (pron.: dhèn mi-LÔ ka-lA e-li-ni-kA)
Govoriš li francuski? : Μιλατε γαλλικα (pron.: mi-LA-tè gha-li-kA?)
Govori li itko ovdje francuski : Μιλαει κανεις εδω γαλλικα (pron.: mi-LA-i ka-NICE e-DHÔ gha-li-kA?)
Pomozite ! : Βοήθεια! (pron.: vo-I-thi-a!)
zdravo : Καλημερα. (pron.: ka-li-ME-ra)
Dobra večer. : Καλησπερα. (pron.: ka-li-SPÈ-ra)
Laku noć. : Καληνυκτα. (pron.: ka-li-NIK-ta)
Ne razumijem. : Δεν καταλαβαινω. (pron.: dhèn ka-ta-la-VAI-nô)
Gdje su toaleti ? : Που ειναι η τουαλετα? (pron.: pou I-ne i tou-a-LE-ta?)
Problemi
Ne gnjavi me. : Αφήστε με ήσυχο (muško) / ήσυχη (žensko). (pron.: a-FIS-te me EE-si-kho / EE-si-khee)
Ne diraj me ! : Μην με αγγιζεις! (pron.: meen meh ang-GEEH-zees)
Nazvat ću policiju. : Θα καλεσω την αστυνομια. (pron.: Tha kah-LEH-soh tinejdžerka ah-stih-noh-MIH-ah)
Policija! : Αστυνομια! (pron.: ah-stih-noh-MIH-ah)
Stop! Lopov! : Σταματηστε τον κλεφτη! (pron.: Stah-mah-TIH-steh tvoj KLEH-ftee!)
Pomozi mi molim te! : Χρειαζωμαι την βοηθεια σας. (pron.: hreeh-AH-zoh-meh tinejdžer voh-EEH-thih-ah sas)
Hitno je. : Ειναι επειγον. (pron.: EEH-neh eh-PEEH-ghon)
Izgubljen sam. : Εχω χαθει. (pron.: EH-hoh hah-THEEH)
Izgubila sam torbu. : Εχασα την τσαντα μου. (pron.: EH-hah-sah tinejdžer TSAHN-dah mooh)
Izgubio sam novčanik. : Εχασα το πορτοφολι μου. (pron.: EH-hah-sah toh por-toh-FOH-leeh mooh)
Boli me. : Ειμαι αρρωστος / τη. (pron.: EE-me hah-ROHS-tos / tee)
Ja sam povrijeđen. : Ειμαι τραυματισμενος / νη. (pron.: EEH-meh trav-mah-tees-MEH-nos / nee)
Trebam liječnika. : Χρειαζομαι γιατρο. (pron.: hree-AH-zoh-meh yiah-TROH)
Mogu li koristiti vaš telefon? : Μπορω να χρησιμοποιησω το τηλεφωνο σας (pron.: mboh-ROH nah khree-see-moh-pee-EEH-soh toh tee-LEH-foh-NOH sahs?)
Brojevi
Brojevi 1 do 4 imaju tri različita oblika, ovisno o spolu imena.
1 : ενας / μια / ενα (pron.: EH-nahs / MEE-ah / EH-nah)
2 : δυο (pron.: DHEE-oh)
3 : τρεις / τρια (pron.: drveće / DRVO-ah)
4 : τεσσαρες / τεσσαρα (pron.: TESS-a-ress / TESS-a-rah)
5 : πεντε (pron.: PEN-deh)
6 : εξ (pron.: pr)
7 : εφτα (pron.: ef-TAH)
8 : οχτω (pron.: ok-TOH)
9 : εννεα (pron.: en-eh-AH)
10 : δεκα (pron.: DHEH-kah)
11 : ενδεκα (pron.: EN-dheh-kah)
12 : δωδεκα (pron.: DHOH-dheh-kah)
13 : δεκατρεις (pron.: dheh-kah-STABLO)
14 : δεκατεσσαρες (pron.: dheh-kah-TESS-ah-ress)
15 : δεκαπεντε (pron.: dheh-kah-PEN-deh)
16 : δεκαεξ (pron.: dheh-kah-EX)
17 : δεκαεφτα (pron.: dheh-kah-ef-TAH)
18 : δεκαοχτω (pron.: dheh-kah-okh-TOH)
19 : δεκαεννεα (pron.: dheh-kah-en-eh-AH)
20 : εικοσι (pron.: ee-KOSS-ee)
21 : εικοσι ενας (pron.: ee-KOSS-ee EN-ahs)
22 : εικοσι δυο (pron.: ee-KOSS-ee DHEE-oh)
23 : εικοσι τρεις (pron.: ee-KOSS-ee DREVE)
30 : τριαντα (pron.: stablo-AHN-dah)
40 : σαραντα (pron.: sah-RAHN-dah)
50 : πενηντα (pron.: peh-NEEN-dah)
60 : εξηντα (pron.: ex-EEN-dah)
70 : εβδομηντα (pron.: ev-dhoh-MEEN-dah)
80 : ογδοντα (pron.: ogh-DHON-dah)
90 : ενενηντα (pron.: en-en-EEN-dah)
100 : εκατον (pron.: EH-kah-tona)
200 : δικοσια (pron.: dhee-KOH-vidi-ah)
300 : τρικοσια (pron.: stablo-KOH-vidi-ah)
1000 : χιλιος (pron.: KHEE-lee-ohs)
2000 : δισχιλιοι (pron.: dhees-KHEE-lee-ee)
10,000 : μυριος (pron.: MEE-ree-ohs)
1,000,000 : εκατομμυριος (pron.: eh-kah-tom-MEE-ree-ohs)
pola : ημισυ (pron.: ee-MEES-ee)
manje : ελασσον (pron.: EH-lahss-on)
više : πλειον (pron.: PLEE-on)
Vrijeme
sada : τωρα (pron.: tô-ra)
kasnije : αργότερα
prije : πριν
poslijepodne : απόγευμα
večer : βραδυ (pron.: true-dhi)
noć : νυχτα (pron.: ny-kta)
Vrijeme
podnevni : μισημερη (pron.: missi-meri)
četvrt do sedam, 18:45 : εφτά παρά τέταρτο (pron.: ef-TA pa-RA TE-tar-to)
četvrt sedam, 19:15 : εφτά και τέταρτο (pron.: ef-TA kè TE-tar-to )
pola osam, 19:30 : εφτά και μισή (pron.: ef-TA kè mi-SSI )
Trajanje
_____ minuta) : _____ λεπτο / λεπτα (pron.: LÈP-to / ta)
_____ vrijeme) : _____ ωρα / ωρες (pron.: Ô-ra / rès)
_____ dana) : _____ μερα / μερες (pron.: MÈ-ra / rès)
_____ tjedni) : _____ εβδομαδα / δες (pron.: ev-dho-MA-dha / dhès)
_____ mjesec : _____ μην / μηνες (pron.: MÎNE / MÎ-nès)
_____ godine) : _____ ετος / ετη (pron.: È-tosse / tî)
Dana
danas : σημερα (pron.: Sî-mè-ra)
jučer : χτες (pron.: khtès)
sutra : αυριο (pron.: AV-rî-o)
ovaj tjedan : εβδομάδα
prošli tjedan : περασμένη εβδομάδα
sljedeći tjedan : επόμενη εβδομάδα
ponedjeljak : Δευτερα (pron.: DHÈF-tè-ra)
utorak : Τριτη (pron.: TRÎ-tî)
srijeda : Τεταρτη (pron.: tè-TAR-tî)
četvrtak : Πεμπτη (pron.: PÈMP-tî)
petak : Παρασκευη (pron.: pa-ra-skè-VÎ)
subota : Σαββατο (pron.: SA-va-to)
nedjelja : Κυριακη (pron.: ki-ri-A-kî)
Mjesec
Siječnja : Ιανουάριος
veljača : Φεβρουάριος
ožujak : Μάρτιος
travanj : Απρίλιος
svibanj : Μάιος
lipanj : Ιούνιος
srpanj : Ιούλιος
kolovoz : Αύγουστος
rujan : Σεπτέμβριος
listopad : Οκτώβριος
studeni : Νοέμβριος
prosinac : Δεκέμβριος
Napišite vrijeme i datum
Navedite primjere kako napisati vrijeme i datum ako se razlikuju od francuskog.
Boje
crno : μαυρος / α / ο (pron.: MAV-rosse / ra / ro)
Bijela : ασπρος (pron.: ASS-prosse)
Crvena : κοκκινος
plava : μπλε
žuta boja : κίτρινος
zeleno : πρασινο
naranča : πορτοκαλι
Prijevoz
Autobus i vlak
Upute
Skrenite lijevo. : Στρεψατε στην αριστερα. (pron.: STRÈP-sa-tè stîne a-riss-tè-RA)
Skrenuti desno. : Στρεψατε στη δεξια. (pron.: STRÈP-sa-tè stî dhè-xi-A)
lijevo : αριστερα (pron.: a-riss-tè-RA)
pravo : δεξια (pron.: dhè-xi-A)
Sjeverno : βορρας (pron.: vor-RAHS)
Jug : νοτος (pron.: NOH-bacanje)
je : ανατολη (pron.: ah-nah-TOH-lee)
Gdje je : δυση (pron.: DHEE-vidi)
na vrhu : πάνω
ispod : κάτω
Taksi
Smještaj
Srebro
Hrana
Barovi
Kupnje
Voziti
zaustaviti se (na znaku) : stani
