Grčki - Greco

Uvod

Širenje grčkog jezika

Grčki je jedan od najstarijih i najbolje dokumentiranih indoeuropskih jezika.

Novogrčki se naseljava na srednjovjekovnom ili bizantskom grčkom. Prvi književni dokument sastoji se od pjesme Erotokritos, koju je napisao Vincenzo Cornaro, helenizirani Mlečanin koji je živio na Kreti tijekom 17. stoljeća. Neki, međutim, žele prepoznati prvi narativni tekst na novogrčkom u "Digenìs Akrìtas", anonimnoj pjesmi iz 11. stoljeća koja veliča podvige bizantskih junaka protiv arapske prijetnje. Činjenica je da je osmansko osvajanje Carigrada 1453. ugasilo sve vrste literature tijekom gotovo četiri stoljeća tijekom kojih se grčki jezik prenosio s koljena na koljeno samo u usmenom obliku. Da bi zaštitili kršćanski jezik i tradiciju bili su klèftes, populacije grčkog podrijetla koje su se sklonile u planinska područja zemlje da bi izbjegle osmansko uznemiravanje. Nakon uspostave grčkog kraljevstva 1832. godine, vlasti su pokušale očistiti jezik od bilo kojeg stranog utjecaja, posebno turskog. Tako je rođen umjetni jezik zvan čist (katharevousa). Čisti jezik učio se u školama, a koristili su ga tisak, ali ljudi su i dalje govorili dimotikì. Tako je stvorena diglosija koja je optužena da stvara jaz između više klase i siromašnih. Katharevousa je ukinuta 1976. Od te godine demotski jezik preuzima rang službenog jezika. Ostaje deklarirana vezanost grčkog naroda za svoj vlastiti jezik koji se, poput pravoslavne religije, vidi kao element nacionalnog identiteta.

Moderni grčki, čak i u svojoj demotičnoj verziji, ostaje vjerniji klasičnom grčkom, nego talijanski latinskom. Ipak, verbalni oblik pretrpio je znatno pojednostavljenje. Infinitivno raspoloženje je nestalo, a glagoli su u rječnicima označeni s 1^do osoba jednina prezenta indikativno. Perifrastični oblici koriste se za oblikovanje budućeg vremena. Činjenica ostaje da se srednje-pasivni oblik javlja bez pomoći glagola biti i monoleptičan je kao u starogrčkom i latinskom. Imenice, pridjevi, zamjenice se odbijaju, što može biti prepreka učenju jezika. Međutim, čak je i na ovom polju bio zapažen primjer. Ablativ više ne postoji, dativni padež opstaje samo u stereotipnim oblicima, a genitiv se često izbjegava. Ukinuti su i duhovi koji su na početnom samoglasniku označavali prisutnost suglasnika koji je propao. Nestala je i razlika između akutnih, ozbiljnih i perispomenskih akcenata i složenih pravila koja su određivala njihov izbor. Jedini naglasak koji je ostao u upotrebi je onaj akutni.

Malo gramatike

Točka "." i zarez "," imaju istu funkciju kao talijanski
Upitnik na grčkom izražen je zarezom ";"
Gornja točka odgovara našem zarezu

Vodič za transkripciju

Postoji nekoliko službenih sustava transliteracije grčkog jezika u latinične znakove. Neki od njih su ELOT 743 razrađen 1987. i ISO 843 iz 1997., a sve se ovdje mogu naći adresa web stranice u PDF formatu.

Vodič za izgovor

Samoglasnici

Nema zatvorenih i otvorenih zvukova samoglasnika; svi samoglasnici imaju pretjerano otvoren zvuk, a to se odnosi i na diftonge. Otvoreni izgovor samoglasnika može biti poteškoća za nas Talijane. Na primjer, promatrajte kako Grci izgovaraju samoglasnik "a" i pokušajte ih oponašati. Moderni grčki jezik karakterizira jotacizam, što znači da se izgovaraju mnogi samoglasnici i diftonzi / i /.

α / A (Άλφα, Alfa; prepisano "a"): vrlo otvoreno zvučanje "a".
ε / Ε (Έψιλον, Èpsilon; prepisano "e"): ima vrlo otvoren zvuk kao u talijanskoj riječi "è" (3^do osoba jednina glagola biti).
η / Η (Ήτα, Ita; prepisano "i"): poput odgovarajućeg talijanskog samoglasnika "i".
ι / Ι (Ιώτα, Iota, prepisano "i"): poput odgovarajućeg talijanskog samoglasnika "i".
ο / Ο (Όμικρον, Òmicron; transkribirano "o"): vrlo otvoren zvuk čak i više nego u talijanskoj riječi "uòvo".
υ / Υ (Ύψιλον, Ipsilon; prepisano "y"): poput talijanskog samoglasnika "i".
ω / Ω (Ωμέγα, Òmega; transkribirano "o"): otvoreni zvuk kao u talijanskoj riječi "igra".

Dvoglasnici

Akcenat je, ako je označen, uvijek na drugom samoglasniku diftonga. Ako se umjesto naglaska pojavi umlaut (dvije točke iznad drugog od dva samoglasnika), to ukazuje na to da se samoglasnici moraju izgovarati odvojeno i da ne predstavljaju diftong; na primjer, λαϊκός ("popularan, svjetovan") izgovara se /la.i.còs.

αι: izgovara se "i" otvoren (npr.: λαιμός (vrat) izgovara se: lemòs. αίμα (krv) izgovara se èma).
ει: izgovara se "i".
οι: izgovara se "i" (npr .: το πλοίο [plìo] brod).
υι: izgovara se "i".
ου: izgovara se "u".
αυ: izgovara se "af" ako prethodi suglasniku (npr. unatrag); umjesto toga izgovara se "av" ako prethodi samoglasniku (npr. zora).
ευ: izgovara se "ef" ako prethodi suglasniku (npr .: èfkolo); umjesto toga izgovara se "ev" ako prethodi samoglasniku (npr. evritmia).

Suglasnici

β / Β (Βήτα, Vita; prepisano "v"): izgovara se kao u talijanskoj riječi "veo". Primjer: η βάρκα (i vàrka) čamac.
γ / Γ (Γάμμα, Ghama; transkribirano "gh"): izgovara se u grlu i bez pomicanja usana ako slijedi samoglasnik "a", "o", "u"; izgovara se kao u talijanskoj riječi jučer ako je slijedi samoglasnik "i", "e" (npr .: o γέρος (oièros) stari).
δ / Δ (Δέλτα, Dhelta; transkribirano "dh"): uvijek se izgovara kao u engleskoj riječi "that".
ζ / Z (Ζήτα, Zita; prepisano "z"): "z" na grčkom uvijek ima zvučni (ili slatki) zvuk kao u talijanskim riječima "zona", "azaleja", ali produženiji kao u rimskom dijalektu ili kao u talijanska partola "rosa". Primjer: ζώνη (cinta) zòni.
θ / Θ (Θήτα, Thita; prepisano "th"): kao u engleskoj riječi "thing".
κ / Κ (Κάππα, Kapa; prepisano "k"): ako prethodi samoglasnicima "a", "o", "u", Kapa se izgovara kao u talijanskim riječima "casa", "costa", "cuore" (ex .: καλαμιές (trska): kalamiès; κουμπιά (gumbi): kubià); nakon čega slijedi glas "e" ili "i" izgovara se kao u talijanskoj riječi "klerik" (npr.: κέρδος (dobitak): kièrdhos).
λ / Λ (Λάμδα, Lamdha; transkribirano "l"): ima nepčani zvuk kao u talijanskom jeziku samo ako ga slijedi samoglasnik [i]. U svim ostalim slučajevima klasificiran je kao alveolarni ateralni suglasnik i izgovara se otprilike kao u talijanskoj riječi "krevet".
μ / Μ (Μι, Mi; prepisano "m"): klasificirano kao labiodentalni nazalni suglasnik.
ν / N (Νι, Ni; prepisano "n"): alveolarni nazalni suglasnik.
ξ / Ξ (Ξι, Csi; prepisano "x"): kao u talijanskoj riječi "ksenofobija".
π / Π (Πι, Pi; transk. "P")
ρ / Ρ (Ρω, Ro; transkribirano "r"): klasificirano kao vibrirajući alveolarni poluzvuk.
σ, ς / Σ (Σίγμα, Sigma; prepisano "s", "z"): sigma odgovara gluhom (ili grubom) talijanskom suglasniku "s" kao u riječi "sunce". Poprima zvuk slatkog z kao u talijanskoj riječi "zona" kada prethodi zvučnom suglasniku (β, γ, δ, μ, ν). Primjeri: σβήνω, σγουρός, κόσμος, Ισραήλ. Ako je riječ konačna, sigma piše "ς" i izgovara se kao z slatko. Ako se intervokalno izgovara dvostruko.
τ / Τ (Ταυ, Taf; transk. "T")
φ / Φ (Φι, Fi; prepisano "f")
χ / Χ (Χι, Chi; prepisano "ch", "h"): ima ushićeni zvuk poput riječi "dom" na jeziku Firence ili poput njemačkog "ich".
ψ / Ψ (Ψι, Psi; prepisano "ps"): izgovara se kao u talijanskoj riječi "psihologija".

Grupe suglasnika

Za razliku od talijanskog, dvostruki se suglasnici izgovaraju kao da su jedno (Grcima je vrlo teško izgovoriti riječ "mama", na primjer, a oni kažu "mama").

μπ: izgovara se "b" kao u talijanskoj riječi "balla", ako je početno slovo riječi (npr .: μπελάς (belàs), jao); izgovara se "mb" ako je skupina u sredini riječi (npr .: αμπέλι (ambèli), pergola).
ντ: izgovara se kao talijanski "d" ako je skupina početno slovo riječi (npr .: νταλίκα (dalìka), van); izgovara se kao "na" "silaziti" ako je usred riječi.
γκ: izgovara se kao tvrdo "g" talijanske riječi "mačka" (npr. Παγκόσμια ημέρα εθελοντισμού, Svjetski dan volontera).
γγ: izgovara se, ponekad, "ng" na sličan način kao talijanska riječ "kut"; u drugim se vremenima izgovara kao normalna gama.
τσ (transkribirano "ʦ"): izgovara se manje-više kao u talijanskoj riječi "pizza". Točnije, skupina "τσ" klasificirana je kao bezvučni alveolarni afrikatni suglasnik (npr: κορίτσι, djevojka).
τζ: ima srednji zvuk između "g" od "žute" i "z" od plave (npr: Τζαμί (džamija) se izgovara "tzamì").

Ostale napomene o izgovoru

Dobro obratite pažnju na mjesto pada naglaska, koji je uvijek označen, osim jednosložnih slojeva i enklitika. Za razliku od talijanske, postoji mnogo riječi s naglaskom na trećem posljednjem, a ako se izgovara s naglaskom na pogrešnom slogu, naš sugovornik neće razumjeti. Na primjer, riječ "Χάρισμα" izgovara se "Chdoream "a ne" Carthesma "kao na talijanskom. Isto tako, talijanska riječ charismàtico izgovara se u grčkom charismatikòs, s naglaskom na posljednjem. U ovom rječniku grčki slog koji ima naglasak uvijek je istaknut podebljanim slovima.

Jednosložne riječi napisane su bez naglaska.

Proklitičke su one riječi koje nemaju odgovarajući naglasak i oslanjaju se na riječ koja prethodi. Klasičan primjer čine pronominalne čestice, slično onome što se događa u talijanskom. Primjer: Daj mi = δώστο μου (izgovor: dòstomu)

Enklitike su one riječi koje nemaju odgovarajući naglasak i oslanjaju se na riječ koja slijedi. Klasičan primjer su oblici određenog člana u nominativu.

Osnovni, temeljni

Osnovne riječi

Da : Ναι (pron.: Ni jedno ni drugo)
Ne : Όχι (pron.:Òchi)
Pomozite : Βοήθεια (zamjenica: Voìthia)
Pažnja : Προσοχή (zamjenica.: Prosochí)
Nema na čemu : Παρακαλώ (zamjenica: parakaló)
Hvala vam : Ευχαριστώ (zamjenica: Efcharistó)
Nema na čemu : Να 'σαι καλά (zam.: na 'se kalá)
Nema problema : Κανένα πρόβλημα (zam. :kanéna próvlima)
Nažalost : Δυστυχώς (pron.:Dhistichós)
Ovdje : Εδώ (zamjenica: Edhó)
Tamo / tamo : Εκεί (zamjenica: Ekí)
Kada? : Πότε; (pron.:póte)
Stvar? : Τί; (pron.:ti)
Gdje je? : Πού (zamjenik: pú)
Zašto? : Γιατί; (zamjenica: Yiatí)

Znakovi

Dobrodošli : Καλώς ορίσατε (pron.:kalòs orìssate)
Otvorena : Ανοιχτό (zamjenica: Anichtó)
Zatvoreno : Κλειστό (zamjenik: klistó)
Ulazak : είσοδος (zamjenik.: „somodhos)
Izlaz : έξοδος (pron.:èxodhos)
Gurati : ΩΘΗΣΑΤΕ (zamjenik: osizati)
Vuci : ΕΛΞΑΤΕ (pron.: elxate)
WC : τουαλέτα (pron.:tualèta)
Besplatno : ελεύθερο (zamjenica: eléfthero)
Zaposlen : πιασμένο (zamjenik: piasmèno)
Muškarci : άνδρες (pron.:ándres)
Žene : γυναίκες (pron.:yínékes)
Zabranjeno : Απαγορεύεται (zamjenica: Apagorèvete)
Pušenje zabranjeno : Απαγορεύεται το κάπνισμα (zamjenik: Apagorèvete do kàpnisma)

zdravo : Γειά σας / σου (zamjenik: Yásas/Yásu)
Dobro jutro : Καλημέρα (zamjenica: Kalimèra)
Dobra večer : Καλησπέρα (zamjenica: Kalispèra)
Laku noć : Καληνύχτα (zamjenica: Kaliníchta)
Kako si? : Τι κάνετε; (zamjenik: Ti kánete?)
Dobro hvala : Καλά, ευχαριστώ (zamjenica: Kalá, efharistija)
A ti? : Και εσείς; (pron.:Kesís?)
Kako se zoveš? : Πως σε λένε; (pron.:Pos se lène?)
Moje ime je _____ : Με λένε _____ (zamjenica: Me léne _____)
Drago mi je : ( )
Gdje živiš? : Που μένετε / μένεις; (zamjenik: Pu mènete / mènis?)
Živim u _____ : Μένω στη (ν) _____ (zamjenica: Méno sti (n) _____)
Od kuda dolaziš? : Από που είστε / είσαι; (zamjenik: Apo pu íste / íse?)
Koliko imaš godina? : Πόσο χρονών είστε / είσαι; (zamjenik: póso chronón íste / íse)
Oprostite (dopuštenje) : Συγ (γ) νώμη (pron.:Sygnòmi)
Ispričajte me! (molba za oprost) : Με συγχωρείτε (pron.:Me sichoríte)
Kao što je rekao? : Πώς είπατε; (pron.:Pos ípate)
žao mi je : Λυπάμαι πολύ (zamjenik: Lypáme polí)
Vidimo se kasnije : Αντιο (zamjenica: Adío)
Vidimo se uskoro : ( )
Osjećamo! : ( )
Ne govorim dobro tvoj jezik : Δεν μιλώ καλά ελληνικά (zamjenik: Dhen miló kalá eliniká)
Ja govorim _____ : Μιλώ _____ (pron.miló)
Govori li netko _____? : Μιλά κανείς εδώ _____; (zamjenica: Milá kanís edhó _____?)
- ...Talijanski : ... ιταλικά (pron.:italiká)
- ...Engleski : ... αγγλικά (pron.:aggliká)
- ... španjolski : ... ισπανικά (zamjenik: ispaniká)
- ...Francuski : ... γαλλικά (zamjenica.: ghaliká)
- ...Njemački : ... γερμανικά (zamjenik: ghermaniká)
Možete li govoriti sporije? : Μπορείτε να μιλήσετε πιο αργά; (zamjenik: boríte na milísete piò argá)
Možete li to ponoviti? : ( )
Što to znači? : Τι σημαίνει; (zamjenica.: tí siméni)
Ne znam : Δεν ξέρω (zamjenik: Dhen xèro)
ne razumijem : Δεν καταλαβαίνω (zamjenik: Dhen katalavèno)
Kako se kaže _____? : Πως λέγεται _____; (zamjenica.: pos léghete)
Možete li mi to napisati? : ( )
Gdje je toalet? : Που είναι η τουαλέτα; (pron.: Pu íne i tualéta?)

Hitno

Autoritet

Izgubila sam torbicu : ( )
Izgubio sam novčanik : ( )
Opljačkali su me : ( )
Auto je bio parkiran na ulici ... : ( )
Nisam učinila ništa loše : ( )
Bio je to nesporazum : ( )
Kamo me vodiš? : ( )
Jesam li uhićen? : ( )
Ja sam talijanski državljanin : ( )
Želim razgovarati s odvjetnikom : ( )
Mogu li sada platiti kaznu? : ( )

Na telefonu

Spreman : ( )
Trenutak : Ενα λεπτό (pron. :Èna leptò)
Nazvala sam pogrešan broj : ( )
Ostanite na mreži : ( )
Oprostite ako smetam, ali : ( )
Nazvat ću te : ( )

Sigurnost

ostavi me na miru : ( )
Ne diraj me! : ( )
Nazvat ću policiju : Θα φωνάξω την Αστυνομία (zamjenik.: fonáxo limena astynomía)
Gdje je policijska postaja? : Που είναι το αστυνομικό τμήμα; (zamjenik: pu íne to astynomikó tmíma)
Policija! : αστυνομία! (pron.:astynomía!)
Stop! Lopov! : ( )
trebam tvoju pomoć : ( )
izgubljen sam : χάθηκα (zamjenik: cháthika)

Zdravlje

Hitno je : ( )
osjećam se loše : Αισθάνομαι άσχημα ()
ja sam povrijeđen : ( )
Zovite hitnu pomoć : φωνάξτε ασθενοφόρο (pron.:fonáxte asthenofóro)
Boli me ovdje : ( )
imam temperaturu : ( )
Da ostanem u krevetu? : ( )
trebam liječnika : χρειάζομαι γιατρό ()
Mogu li koristiti telefon? : ( )
Alergična sam na antibiotike : ( )

Prijevoz

U zračnoj luci

Mogu li dobiti kartu za _____? : ( )
Kada avion kreće za _____? : Τι ωρα φεύγει το αεροπλάνο γιά _____; ()
Gdje se zaustavlja? : ( )
Staje u _____ : ( )
Odakle polazi autobus za / iz zračne luke? : ( )
Koliko imam vremena za prijavu? : ( )
Mogu li uzeti ovu torbu kao ručnu prtljagu? : ( )
Je li ova torba preteška? : ( )
Koja je najveća dopuštena težina? : ( )
Idite na izlaz broj _____ : ( )

Autobus i vlak

Koliko košta karta za _____? : ( )
Ulaznicu za ..., molim : ενα εισητήριο γιά _____ ()
Želio bih promijeniti / otkazati ovu kartu : ( )
Kamo ide ovaj vlak / autobus? : ( )
Odakle polazi vlak za _____? : ( )
Koja platforma / stanica? : ( )
Staje li ovaj vlak u _____? : ( )
Kada vlak polazi za _____? : Τι ώρα φεύγει το τραίνο γιά _____; ()
Kada autobus dolazi u _____? : ( )
Možete li mi reći kada da siđem? : ( )
Žao mi je, rezervirao sam ovo mjesto : ( )
Je li ovo sjedalo slobodno? : ( )

Taksi

Taksi : ( )
Vodi me do _____, molim te : ( )
Koliko košta do _____? : ( )
Vodi me tamo, molim te : ( )
Taksimetar : ( )
Uključite brojilo, molim vas! : ( )
Stanite ovdje, molim vas! : ( )
Pričekajte trenutak, molim vas! : Περιμένετε λίγο (zamjenik: Perimènete ligho)

Voziti

Htio bih unajmiti automobil : ( )
Jednosmjerna ulica : ( )
Zabranjeno parkiranje : ( )
Ograničenje brzine : ( )
Benzinska postaja : ( )
Benzin : ( )
Dizel : ( )
Semafor : ( )
Ulica : ( )
Kvadrat : ( )
Pločnici : ( )
Vozač : ( )
Pješak : ( )
Pješački prijelaz : ( )
Pretjecanje : ( )
Fino : ( )
Odstupanje : ( )
Cestarina : ( )
Granični prijelaz : ( )
Granica : ( )
Carina : ( )
Proglasiti : ( )
Osobna iskaznica : ( )
Vozačka dozvola : ( )

Orijentirajte se

Kako dođem do _____? : ( )
Koliko daleko ... : ( )
- ...Željeznička stanica? : ... ο σιδηροδρομικός σταθμός; ()
- ... autobusni kolodvor? : ( )
- ...Zračna luka? : ... το αεροδρόμιο; (pron.:...a aerodhròmio?)
- ...centar? : ( )
- ... hostel? : ( )
- ... hotel _____? : ( )
- ... talijanski konzulat? : ... το ιταλικό προξενείο; (pron. :...taliklik proxenìo?)
- ... bolnica? : ... το νοσοκομείο; (zamjenik :: do nosokomìo?)
Tamo gdje ih ima mnogo ... : ( )
- ... hotel? : ( )
- ... restorani? : ( )
- ...Kafić? : ( )
- ...mjesta za posjetiti? : ( )
Možete li me uputiti na kartu? : ( )
Skrenite lijevo : ( )
Skrenuti desno : ( )
Ravno naprijed : ( )
Do _____ : ( )
Prolaziti kroz _____ : ( )
Prednji _____ : ( )
Obrati pozornost na _____ : ( )
Raskrsnica : ( )
Sjeverno : ( )
Jug : ( )
Istočno : ( )
Zapad : ( )
Naviše : ( )
Tamo : ( )

Hotel

Imate slobodnu sobu? : Εχετε δωμάτιο; (zamjenik: Echete dhomàtio?)
Koja je cijena jednokrevetne / dvokrevetne sobe? : ( )
Soba ima ... : ( )
- ... plahte? : ( )
- ...kupaonica? : ... η τουαλέτα; (pron.:...i tualèta?)
- ...tuš? : ( )
- ...telefon? : ( )
- ...TELEVIZOR? : ( )
- Mogu li vidjeti sobu? : ( )
- Imate sobu ... : ( )
- ...manji? : ( )
- ... mirnije? : ( )
- ... veći? : ( )
- ...čistač? : ( )
- ... jeftinije? : ( )
- ... s pogledom na (more) : ( )
U redu, uzet ću : ( )
Ostat ću _____ noći : ( )
Možete li mi preporučiti drugi hotel? : ( )
Imate li sef? : ( )
Imate li ormariće za ključeve? : ( )
Je li uključen doručak / ručak / večera? : ( )
U koliko sati je doručak / ručak / večera? : ( )
Molim te, očisti moju sobu : ( )
Možete li me probuditi u _____? : ( )
Želim se odjaviti : ( )
Zajednička spavaonica : ( )
Zajednička kupaonica : ( )
Vruća / kipuća voda : ζεστό νερό / (zamjenica: zestò nero /)

Jesti

Rječnik

Trattoria : ( )
Restoran : ( )
Zalogajnica : ( )
Doručak : πρωινό (zamjenica.: proinò)
Snack : ( )
Starter : ( )
Ručak : δείπνο (pron.:dìpno)
Večera : ( )
Snack : ( )
Obrok : ( )
Juha : ( )
Glavni obrok : ( )
Slatko : Γλυκά (zamjenik: glykà)
Predjelo : ( )
Probavni : ( )
Vruće : ( )
Hladno : ( )
Slatko (pridjev) : ( )
Slano : ( )
Gorak : ( )
Kiselo : ( )
Začinjeno : ( )
Sirovo : ( )
Dimljeni : ( )
Pržena : ( )

Bar

Služite li alkoholna pića? : ( )
Služite li za stolom? : ( )
Jedno / dva piva, molim : ( )
Čašu crno / bijelog vina, molim : ( )
Veliko pivo, molim : ( )
Bocu, molim : ( )
voda : ( )
Tonik voda : ( )
sok od naranče : ( )
koka kola : ( )
soda : ( )
Još jedan Molim : ( )
Kada zatvarate? : ( )

U restoranu

Stol za jednu / dvije osobe, molim : ( )
Možete li mi donijeti jelovnik? : ( )
Možemo li naručiti, molim? : ( )
Imate li kakvih specijaliteta od kuće? : ( )
Postoji li lokalni specijalitet? : ( )
Postoji li dnevni meni? : ( )
Ja sam vegetarijanac / vegan : ( )
Ne jedem svinjetinu : ( )
Jedem samo košer hranu : ( )
Samo želim nešto lagano : ( )
Htio bih _____ : ( )
- Meso : κρέατα (zamjenica: Krèata)
  - Dobro napravljeno : ( )
  - Do krvi : ( )
- Zec : ( )
- Piletina : κοτόπουλο (pron.:kotòpulo)
- purica : ( )
- Volovski : βοδινό κρέας (zamjenik: vodinò crèas)
- Tele : μοσχαρίσιο κρέας (pron.:moscharìssio crèas)
- Svinja : χοιρινό (zamjenica.: chirinò)
- šunka : ( )
- Kobasica : Λουκάνικο (zamjenik: loukàniko)
- Riba : ψάρια (pron.:psària)
- Tuna : ( )
- Sir : ( )
- Jaja : ( )
- Salata : ( )
- Povrće : λαχανικά (zamjenik: lachanikà)
- Voće : Φρούτα (pron.:Frùta)
- Kruh : ( )
- Tost : ( )
- Kroasan : ( )
- Krapfen : ( )
- Tjestenina : πάστα (zamjenik: pàsta)
- Riža : ( )
- Grah : ( )
- Šparoga : ( )
- Repa : ( )
- Mrkva : ( )
- Karfiol : ( )
- Lubenica : καρπούζι (zamjenica: karpùzi)
- Komorač : ( )
- Gljive : Μανιτάρια (zamjenica: čovječanstvo)
- Ananas : ( )
- naranča : πορτοκάλι (zamjenik: portokàli)
- Marelica : βερύκοκο (zamjenica.: verìkoko)
- Trešnja : κεράσι (pron.:keràsi)
- Bobice : ( )
- Kivi : ακτινίδιο (pron.:aktinìdhio)
- Mango : ( )
- Jabuka : μήλο (zamjenik: mìlo)
- Patlidžan : μελιτζάνες ()
- Dinja : πεπόνι (pron.:pepòni)
- Krumpir : πατάτες (pron.:patàtes)
- Čips : ( )
- Kruška : αχλάδι (pron.:achlàdhi)
- Ribarstvo : ροδάκινο (zamjenik: rodhakino)
- Grašak : ( )
- Rajčica : Ντομάτες (zamjenica.: Domàdhes)
- Šljiva : ( )
- Torta : τούρτα (zamjenik: tùrta)
- Sendvič : ( )
- Grožđe : σταφύλι (pron.:stafìli)
Mogu li dobiti čašu / šalicu / bocu _____? : ( )
- Kava : ( )
- Vas : ( )
- Sok : ( )
- Mineralna voda : ( )
- Pivo : μπίρα (pron.: pivo)
Crveno / bijelo vino : κρασί ... (pron.:krasì ...)
Mogu li dobiti _____? : ( )
- Začini : ( )
- Ulje : λάδι (zamjenik: làdhi)
- Senf : ( )
- Ocat : ( )
- Češnjak : ( )
- Limun : λεμόνι (zamjenica.: lemòni)
- sol : ( )
- papar : ( )
- Maslac : ( )
Konobar! : ( )
završio sam : ( )
Bilo je odlično : ( )
Račun molim : ( )
Svakog plaćamo za sebe (rimski stil) : ( )
Zadrži ostatak : ( )

Novac

Rječnik

Kreditna kartica : πιστωτική κάρτα (zamjenik: pistotikì kàrta)
Novac : ( )
Ček : ( )
Putni čekovi : ( )
Valuta : ( )
Promijeniti : ( )

Prihvaćate li ovu valutu? : ( )
Primate li kreditne kartice? : ( )
Možete li mi promijeniti novac? : ( )
Gdje mogu zamijeniti novac? : ( )
Koji je devizni tečaj? : ( )
Gdje je banka / bankomat / mjenjačnica? : ( )

Kupovina

Korisne riječi

Kupiti : ( )
Obaviti kupovinu : κάνω ψώνια ()
Kupovina : ( )
Dućan : ( )
Knjižnica : ( )
Prodavač ribe : ( )
Trgovina cipelama : ( )
Ljekarna : φαρμακείο (zamjenik: farmakìo)
Pekara : ( )
mesnica : ( )
Poštanski ured : ( )
Turistička agencija : ( )
Cijena : ( )
Skup : ( )
Povoljno : ( )
Priznanica : ( )

Kada se trgovine otvaraju? : ( )
Imate li ovo u mojoj veličini? : ( )
Ima li ga u drugim bojama? : ( )
Koju boju preferirate? : ( )
- Crno : Μαύρο ()
- Bijela : λευκό ()
- Siva : ( )
- Crvena : Κόκκινο ()
- Plava : Μπλε ()
- Žuta boja : Κίτρινο ()
- Zelena : Πράσινο ()
- naranča : Πορτοκαλί ()
- Ljubičasta : Μωβ ()
- Smeđa : ( )
Koliko? : ( )
Preskupo : ( )
Ne mogu si priuštiti : ( )
Ne želim ovo : ( )
Mogu li ga isprobati (odjenuti)? : ( )
Želiš me prevariti : ( )
Nisam zainteresiran : ( )
Šaljete li i u inozemstvo? : ( )
U redu, uzet ću ovo : ( )
Gdje plaćam? : ( )
Mogu li dobiti torbu? : ( )

Trebam... : ( )
- ...pasta za zube : ( )
- ...četkica za zube : ( )
- ... tamponi : ( )
- ...sapun : ( )
- ...šampon : ( )
- ...analgetik : ( )
- ... lijek protiv prehlade : ( )
- ...oštrica : ( )
- ...kišobran : ( )
- ... krema za sunčanje / mlijeko : ( )
- ...razglednica : ( )
- ...pečat : ( )
- ... baterije : ( )
- ... knjige / časopisi / novine na talijanskom jeziku : ( )
- ... talijanski rječnik : ( )
- ... olovka : ( )

Brojevi

Brojevi
N.	Pisanje	Izgovor	N.	Pisanje	Izgovor
1	ενας / μια / ενα	(EH-nahs / MEE-ah / EH-nah)	21	εικοσι ενας	(ee-KOSS-ee EN-ahs)
2	δυο	(DHEE-oh)	22	εικοσι δυο	(ee-KOSS-ee DHEE-oh)
3	τρεις / τρια	(drveće / DRVO-ah)	30	τριαντα	(triànda)
4	τεσσαρες / τεσσαρα	(TESS-a-ress / TESS-a-rah)	40	σαραντα	(Willnda)
5	πεντε	(PEN-deh)	50	πενηντα	(penìnda)
6	εξ	(prijašnji)	60	εξηντα	(exìnda)
7	εφτα	(ef-TAH)	70	εβδομηντα	(ebdhomìnda)
8	οχτω	(ok-TOH)	80	ογδοντα	(oghdhònda)
9	εννεα	(en-eh-AH)	90	ενενηντα	(enenìnda)
10	δεκα	(DHEH-kah)	100	εκατον	(enenìnda)
11	ενδεκα	(EN-dheh-kah)	101
12	δωδεκα	(DHOH-dheh-kah)	200	δικοσια	(dhee-KOH-vidi-ah)
13	δεκατρεις	(dheh-kah-STABLO)	300	τρικοσια	(stablo-KOH-vidi-ah)
14	δεκατεσσαρες	(dheh-kah-TESS-ah-ress)	1.000	χιλιος	(KHEE-lee-ohs)
15	δεκαπεντε	(dheh-kah-PEN-deh)	1.001
16	δεκαεξ	(dheh-kah-EX)	1.002
17	δεκαεφτα	(dheh-kah-ef-TAH)	2.000	δισχιλιοι	(dhees-KHEE-lee-ee)
18	δεκαοχτω	(dheh-kah-okh-TOH)	10.000	μυριος	(MEE-ree-oh)
19	δεκαεννεα	(dheh-kah-en-eh-AH)	20.000
20	εικοσι	(ee-KOSS-ee)	1.000.000	εκατομμυριος	(eh-kah-tom-MEE-ree-ohs)

Korisne riječi

nula : ( )
broj : ( )
pola : ( )
dvostruko : ( )
manje od : ( )
više od : ( )
isti : ( )
zarez : ( )
točka : ( )
više : ( )
za : ( )
manje : ( )
podijeljena : ( )

Vrijeme

Vrijeme i datum

Koliko je sati? : ( )
Točno je jedan sat : ( )
Četvrt do _____ : ( )
U koje vrijeme se nalazimo? : ( )
U dva sata : ( )
Kad ćemo te vidjeti? : ( )
Vidimo se u ponedjeljak : ( )
Kada odlaziš? : ( )
Odlazim / odlazim sutra ujutro : ( )

Trajanje

_____ minuta / minuta (prije) : ( )
_____ sat / sat (prije) : ( )
_____ dan (a) : ( )
_____ prije nekoliko tjedana) : ( )
_____ mjesec / mjeseci (prije) : ( )
_____ godina / godina (prije) : ( )
tri puta dnevno : ( )
za sat vremena / za sat vremena : ( )
često : ( )
nikada : ( )
stalno : ( )
rijetko : ( )

Uobičajeni izrazi

Sada : ( )
Kasnije : ( )
Prije : ( )
Dan : ( )
Poslijepodne : ( )
Večer : ( )
Noć : ( )
Ponoć : ( )
Danas : σήμερα (pron.: da)
Sutra : αύριο (pron.:àvrio)
Večeras : ( )
Jučer : χτες / χθες (pron.:chtès/chthès)
Jučer navečer : ( )
Prekjučer : προχθές / προχtές ()
Prekosutra : ( )
Ovaj tjedan : ( )
Prošli tjedan : ( )
Sljedeći tjedan : ( )
Minuta / I. : λεπτό (zamjenik: leptò)
sati) : ώρα (pron.:òra)
dana : ήμερα (zamjenica: imèra)
tjedni) : εβδομάδας (zamjenik: evdhomàdha)
mjesec (i) : μήνας (zamjenik: mìnas)
godine : έτος (pron.:ètos)

Dana

Dani u tjednu
	ponedjeljak	utorak	srijeda	četvrtak	petak	subota	nedjelja
Pisanje	Δευτέρα	Τρίτη	Τετάρτη	Πέμπτη	Παρασκευή	Σάββατο	Κυριακή
Izgovor	(Dheftèra)	(Trìti)	(Tareti)	(Pèmbti)	(Paraskevì)	(Sàvato)	(Kiriakì)

Mjeseci i godišnja doba

	zima Χειμώνας (chimònas)			Proljeće άνοιξη (anicsi)
	prosinac	Siječnja	veljača	ožujak	travanj	svibanj
Pisanje	Δεκέμβριος	Ιανουάριος	Φεβρουάριος	Μάρτιος	Απρίλιος	Μάιος
Izgovor	(Dhekèmvrios)	(Ianuàrios)	(Fevruàrios)	(Martios)	(Travnja)	(Màios)
	ljeto καλοκαίρι (kalokèri)			Jesen φθινόπορο (fthinòporo)
	lipanj	srpanj	kolovoz	rujan	listopad	studeni
Pisanje	Ιούνιος	Ιούλιος	Αύγουστος	Σεπτέμβριος	Οκτώβριος	Νοέμβριος
Izgovor	(Iùnios)	(Iùlios)	(Àvgustos)	(Septèmvrios)	(Oktòvrios)	(Noèmvrios)

Gramatički dodatak

Osnovni oblici
talijanski	Pisanje	Izgovor
Ja
vas
on ona ono
mi
vas
oni

Flektirani oblici
talijanski	Pisanje	Izgovor
mi
vas
lo / la-gli / le-ne-si
tamo
vas
njih / ne

znati više

Riječ koju ćete vrlo često čuti u Grčkoj je oρίστε (orìste). To je drugo lice množine imperativa glagola orizomai i znači "sjednite", ali i "nema na čemu", "To je to", "Želite li?", "Naredbe!". Tako, na primjer, ako sjedite za restoranskim stolom, prva riječ koju će konobar izgovoriti kad vam priđe bit će "Oriste" što možemo prevesti kao "Naredbe" ili čak "Samo naprijed". Isto tako, ako ikad pokucate na bilo koja vrata, osoba koja ih otvori reći će "Oriste?" što u ovom slučaju možemo prevesti kao "Želite?" ali i s uobičajenim "samo naprijed". Opet kad vam recepcionar vrati putovnice nakon što ih registrira, reći će vam "Oriste", što u ovom slučaju znači "ovdje se servira" ili jednostavnije, "molim". To nije sve. Tijekom razgovora, ako vaš sugovornik iznenada izgovori riječ "oriste" upitnim i prilično iznenađenim tonom, to znači da neku riječ nije dobro razumio i želi da je ponovite, često kako bi se izbjegao nesporazum. U ovom slučaju to odgovara našem "Što ste rekli, oprostite?"

Ostali projekti

Wikipedija sadrži unos koji se odnosi na grčki
Zajedničko sadrži slike ili druge datoteke na grčki
Wikiquote sadrži citate iz ili o grčki

Nacrt : članak poštuje standardni predložak i ima barem jedan odjeljak s korisnim informacijama (iako nekoliko redaka). Zaglavlje i podnožje ispravno su popunjeni.