Besarabija - Basarabia

Karte-Basarabia-Pos-01.png
Besarabija
Besarabija-Rumunjska-zemlja, -postava-s-trobojkom
Jubilarni pečat Unije Besarabije (1928)

Besarabija (Ukrajinski: Bessarabíâ, Ruski: Besarabija, Bugarski: Besarabija, Njemački: Bessarabien) je istočni dio (iza Pruta) a Povijesna kneževina Moldavija.


Regija Bessarabia (oblast) (na ruskom, Bessarabskaâ oblastʹ) bila je administrativna jedinica (u početku autonomna) unutar Ruskog Carstva, uspostavljen nakon pripajanje po Rusija od istočni dio srednjovjekovne rumunjske kneževine - Moldavija u 1812. Kroz 1871, ruski je car izdao a ucaz / zakon "O obustavi učenja rumunjskog jezika u školama u Bessarabiji" jer - u tom je zakonu to bilo motivirano - "u Ruskom se carstvu ne proučavaju lokalni jezici"[1]. Iste godine otkazane su posljednje, takozvane "privilegije", koje su Besarabiji i dalje ostavljene nakon aneksije.

Znati

Ime Besarabija je dobilo po Rusko Carstvo u 1812 teritorija vojvodstva Moldavije iz Prut i Nistru priložio Bukureški ugovor iz 1812, s RaiaHotinului i s povijesnom Besarabijom (u Turski jezikBugeac) ustupio Osmansko Carstvo nakon potpisivanja mirovnog ugovora od Bukurešt godine 1812 nakon završetka rusko-turskog rata (1806-1812). Činjenica da je dio teritorija vojvodstva Moldavije ustupljen Rusiji, unatoč rumunjsko-osmanskom ugovoru koji jamči cjelovitost Moldavije, posljedica je nepoštene vještine francuskog pregovarača Gaspara Louisa de Langerona koji je služio carevim interesima.[2].

Geografija

Površina Besarabije je 44.422 km², od čega trenutno pripada 33.843 km² Republika Moldavija, a pripada 10.579 km² ukrajina. Udaljenost od najsjevernije točke do najjužnije iznosi 350 km, a od najzapadnije do najistočnije 150 km.

  1. Heitmann, K., 1989., Moldavski. U Holtus, G., Metzeltin, M. i Schmitt, C. (ur.), Lexicon der Romanschinen Linguistik, Tübingen, vol. 3. 508-21.
  2. Constantin C. Giurescu i Dinu C. Giurescu, Povijest Rumuna, str.501