Żelazna - selo u Poljska u vojvodstvo Lodz, Županija Skierniewice, Komuna Skierniewice, 10 km južno od Skierniewice na rijeci Łupia.
Zemljopisne koordinate: 51 ° 52′02 ″ S 20 ° 08′10 ″ E
Selo je zasigurno postojalo u 18. stoljeću jer je barokna crkva sv. Svi sveti, obnovljeni u devetnaestom stoljeću u klasicističkom stilu. Uz crkvu se nalazi zvonik i groblje s kapelicom Łuszczewski iz 19. stoljeća te grobnicama obitelji Mazaraki i Strakacz.
Poznato je da je selo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće bilo u vlasništvu obitelji Mazaraki, grb Newlin, a na njihovim prostranim posjedima bilo je do 1944. Posljednji vlasnik posjeda bio je Aleksander Mazaraki mlađi (1887.-1986.), Posljednji predsjednik Zemljišnokreditnog društva u Kraljevini Poljskoj.
Na padini doline Łupia, vlastelinski krajobrazni park sa starim lipama i hrastovima, s jezercem i otokom na kojem stoji kip Djevice Marije, postavljen u spomen na siječanjski ustanak.
U parku se nalazi neorenesansna vila izgrađena za Aleksandra Mazarakija krajem 19. stoljeća, izrađena od opeke, ožbukana, nepravilnog tlocrta.
Prednja kota ima drveni trijem ukrašen rezbarenim ukrasima.
Unutra peć s pločicama s krunom i ukrasima od štukature.
Zanimljiva je i zgrada bivše tvornice škroba iz 19. stoljeća (koju je također podigao Aleksander Mazaraki).
Dugo godina u vlastelinstvu je postojala terenska pokusna stanica Varšavsko sveučilište znanosti o životu, centar za genetska istraživanja Poljska akademija znanosti i laboratorij za ispitivanje otpornosti biljaka na virusne bolesti. Trenutno vlastelinstvo Eksperimentalne stanice Varšavskog sveučilišta znanosti o životu, koje također posjeduje većinu okolnih polja i zgrade bivše tvornice škroba, i dalje ima sjedište.
Na popisu spomenika koje vodi Institut za nacionalnu baštinu unose se sljedeći objekti:
- kompleks župne crkve u Svi sveti, 18. stoljeće, 19. stoljeće:
- crkva, matični broj: 534-XII-19 od 29.04.1950. i 289 od 29.12.1967.
- zvonik, registarski broj: 534-XII-19 od 29. travnja 1950. i 919 od 29. prosinca 1967. godine
- crkveno groblje, matični broj: 918 od 21.12.1992
- Rimokatoličko groblje, 19. stoljeće, matični broj: 879 A od 10. travnja 1992. godine
- kurija, 19./20. stoljeće:
- vlastelinstvo, reg.broj: 596 od 28. srpnja 1983. godine
- park, reg. broj: 530 od 5. svibnja 1980.
Krajem Drugog svjetskog rata ondje je književnik umro Maria Rodziewiczówna (1863-1944) autor brojnih romana, uklj. Czahara, Dewajtis, Ljetni šumski ljudi, Strašni djed.
 |