The Mandarinski kineski službeni je jezik Kina kontinentalne i Tajvan, i jedan je od službenih jezika na Singapur. Na engleskom se obično naziva "mandarinski" ili "kineski". U Kini se to zove Putonghua (普通话), što znači "zajednički govor", dok se na Tajvanu naziva kao Guoyu (國語), "nacionalni jezik". Bio je to "glavni jezik obrazovanja u Kini" (isključujući Hong Kong Y Makao) od 1950 -ih. Standardni mandarinski jezik blizak je mandarinskom dijalektu na području Peking.
Imajte na umu da, iako je mandarinski koji se govori na gornjim mjestima manje -više isti, napisani znakovi su različiti. Tajvan, Hong Kong i Makao još uvijek koriste tradicionalne znakove, dok se u kontinentalnoj Kini i Singapuru koristi pojednostavljena izvedenica. Međutim, obrazovana osoba koja živi u kontinentalnoj Kini ili Singapuru još uvijek može razumjeti tradicionalne likove, ali ne nužno i obrnuto (Tajvanci mogu imati poteškoća u prepoznavanju pojednostavljenih znakova).
Kako čitati
Slog na mandarinskom ima dva dijela, jedan početni (u primjeru plavo) i a konačan (u crveno). Zelena označava ton (Mandarin ima 4 tona i neutralni ton, koji nije napisan).
Prvi okvir ispod prikazuje početne dijelove, a drugi kako se čitaju samoglasnici i posebna čitanja nekih završnih dijelova:
Tonovi
The Mandarinski kineski to je tonski jezik. Tonovi se označavaju pomoću grafički akcenti preko jednog vokalna nije medijalan.
- Prvi ton predstavljen je makronom (ˉ) iznad samoglasnika:
- (ɑ̄) ā ō ē ī ū ǖ
- Drugi ton označen je akutnim naglaskom (ˊ):
- (ɑ́) á ó é í ú ǘ
- Treći ton predstavljen je karonom (ˇ), oznakom koja se malo razlikuje od kratak [(˘) koji nije žižak], iako je ta upotreba relativno česta na internetu.
- (ɑ̌) ǎ ǒ ě ǐ ǔ ǚ
- Četvrti ton simbolizira ozbiljan naglasak (ˋ):
- (ɑ̀) à ò è ì ù ǜ
- Peti ton ili neutralni ton predstavljen je normalnim samoglasnikom bez grafičkih naglasaka:
- (ɑ) a o i i u ü
- (ɑ) a o i i u ü
- (U nekim slučajevima ovo se također piše s točkom prije sloga; na primjer, · ma.)
Budući da mnogim slovima koja se koriste na računalu nedostaju akcenti, poput crtice ili obrnutog cirkumfleksa, uobičajena je konvencija da se iza svakog sloga navede broj koji odgovara tonu (na primjer, "tóng" (ton s rastućim tonom) biste napisali ") tong2 "). Znamenka je numerirana gore navedenim redoslijedom, s jednom iznimkom: "peti ton", osim što ima broj 5, ne smije biti označen niti označen s 0, kao u upitnoj čestici ma0 (吗 / 嗎).
Samoglasnici pinjina raspoređeni su sljedećim redoslijedom: a, o, e, i, u, ü. Općenito, tonska oznaka stavlja se na samoglasnik koji se pojavljuje prije u navedenom redoslijedu. Liú površna je iznimka čiji je pravi izgovor lióu, i kao ili prethodi i, u (koji se ugovori sa ili).
U kineskom morate biti oprezni s tonovima zbog homofonije svakog od njih: 妈 mā (mama), 麻 má (konoplja), 马 mǎ (konj), 骂 mà (prokletstvo) i 吗 ma (upitnik)[?](
čuti).
Fraze
Svi izrazi prikazani ovdje koriste pojednostavljene znakove koji se koriste u Kina kontinentalne i Singapur. Pogledaj je tradicionalni kineski vodič za verziju koja koristi tradicionalne znakove koji se još uvijek koriste u Tajvan, Hong Kong Y Makao.
Osnovni izrazi
- zdravo
- 你好. Nǐ hǎo.
- Kako si?
- 好吗？ Nǐ hǎo ma?身体 好吗? Shēntǐ hǎo ma?
- Dobro hvala.
- 很好, 谢谢。 Hěn hǎo, xièxie.
- Mogu li vas pitati kako se zovete?
- 你 叫 什么 名? Qǐngwèn nǐjiào shěnme ming?
- Kako se zoveš?
- 你 叫 什么 名字？ Nǐ jiào shénme minagzi?
- Moje ime je _____.
- 我 叫 _____。 Wǒ jiào ______.
- Drago mi je.
- 很 高兴 认识 你。 Hěn gāoxìng rènshì nǐ.
- Molim.
- Q .ng.
- Hvala.
- I。 Xièxiè.
- Nema problema.
- Ú。 Bú kèqi.
- Oprosti. (prima pažnju)
- Qǐng wèn
- Oprosti. (traži oproštaj)
- 打扰 一下。 Dǎrǎo yixià;麻烦 您 了, Máfán nín le.
- Oprosti.
- 。。 Duìbùqǐ.
- U redu je. (ljubazan odgovor na "Žao mi je")
- 没关系. Méiguānxi.
- Doviđenja.
- À。 Zàijiàn
- Doviđenja. (neformalno)
- I。 Bai-bai
- Ne mogu govoriti kineski.
- 我 不会 说 中文。 Wǒ bu huì shuō zhōngwén.
- Govoriti engleski?
- 你 会 说 英语 吗？ Nǐ huì shuō Yīngyǔ ma?
- Ima li ovdje nekoga tko govori engleski?
- 这里 有人 会 说 英语 吗？ Zhèlĭ yǒu rén hùi shuō Yīngyǔ ma?
- Pomozite! (u hitnim slučajevima)
- Ù！ Jiùmìng!
- Dobro jutro.
- 早安。 Zǎo'ān.
- Laku noć. (pozdrav)
- 晚上 好。 Wǎnshàng hǎo.
- Laku noć. (pucanje)
- 晚安。 Wǎn'ān.
- Ne razumijem.
- 我 听 不懂。 Wǒ tīng bù dǒng.
- Gdje je kupaonica?
- 厕所 在 哪里？ Cèsuǒ zài nǎli?
- Gdje je kupaonica? (pristojno)
- 洗手间 在 哪里？ Xǐshǒujiān zài nǎli?
Problemi
- Ostavi me na miru.
- 不要 打扰 我。 (buyào dǎrǎo wǒ)
- Ne želim to! (korisno za ljude koji vam pokušaju nešto prodati)
- 我 不要 (wǒ buyào!)
- Ne diraj me!
- 不要 碰 我！ (owào pèng wǒ!)
- Pozvat ću policiju.
- 我 要 叫 警察 了 ǒ (wǒ yào jiào jǐngchá le)
- Policajac!
- 警察！ (jǐngchá!)
- Visok! Lopov!
- 住手！ 小偷！ (zhùshǒu! Xiǎotōu!)
- Trebam tvoju pomoć.
- 我 需要 你 的 帮助 ǒ (wǒ xūyào nǐde bāngzhù)
- Je li hitan slučaj.
- 这 是 紧急 情况。 (zhèshì jǐnjí qíngkuàng)
- Izgubljen sam.
- 我 迷路 了。 (wǒmlù le)
- Izgubio sam ruksak.
- 我 丟 了 手提包。 (wǒ diūle shǒutíbāo)
- Izgubio sam novčanik.
- 我 丟 了 钱包。 (wǒ diūle qiánbāo)
- Bolestan sam.
- 我 生病 了。 (wǒ shēngbìng le)
- Ozlijedio sam se.
- 我 受伤 了。 (wǒ shòushāng le)
- Trebam liječnika.
- 我 需要 医生。 (wǒ xūyào yīshēng)
- Mogu li koristiti vaš telefon?
- 我 可以 打 个 电话 ǒ ǒ (wǒ kěyǐ dǎ ge diànhuà ma?)
Brojevi
Kineski brojevi su vrlo redovni. Dok su zapadni brojevi postali sve češći, dolje prikazani kineski brojevi se i dalje koriste, osobito u neformalnim kontekstima poput tržišta. Znakovi u zagradama općenito se koriste u financijskim kontekstima, kao što su pisanje čekova ili tiskanje novčanica.
- 0 〇 (零)
- vrijesak
- 1 一 (壹)
- yī
- 2 二 (贰)
- èr (两 liǎng koristi se pri određivanju količine)
- 3 三 (叁)
- svetac
- 4 四 (肆)
- Da
- 5 五 (伍)
- wǔ
- 6 六 (陆)
- liù
- 7 七 (柒)
- što
- 8 八 (捌)
- bā
- 9 九 (玖)
- hi
- 10 十 (拾)
- shí
- 11 十一
- shí-yī
- 12 十二
- shí-èr
- 13 十三
- ší-sān
- 14 十四
- shí-sì
- 15 十五
- shí-wǔ
- 16 十六
- shí-liù
- 17 十七
- ší-qī
- 18 十八
- shí-bā
- 19 十九
- ši-hi
- 20 二十
- èr-shí
- 21 二十 一
- èr-shí-yī
- 22 二 十二
- èr-shí-èr
- 23 sata
- èr-shí-sān
- 30 三十
- sān-shí
- 40 四十
- da-shí
- 50 五十
- wǔ-shí
- 60 六十
- liù-shí
- 70 七十
- qī-shí
- 80 八十
- bā-shí
- 90 九十
- hi-ši
Za brojeve iznad 100, bilo koji se može ispuniti znakom 〇 vrijesak, kao primjer 一百 一 yībǎiyī inače bi se uzela kao kratica za "110". Jedna jedinica od deset može se napisati i izgovoriti 一 十 yīshí ili samo 十 shí, bilo koja.
- 100 一百 (壹佰)
- yī-bǎi
- 101 一百 〇 一
- yī-bǎi-ling-yī
- 110 一百 一 十
- yī-bǎi-yī-shí
- 111 一百 一 十一
- yī-bǎi-yī-shí-yī
- 200 二百
- èr-bǎi ili 两百 ： liǎng-bǎi
- 300 三百
- sān-bǎi
- 500 五百
- wǔ-bǎi
- 1000 一千 (壹仟)
- yī-qiān
- 2000 二千
- èr-qiān ili 两千: liǎng-qiān
Brojevi koji počinju od 10.000 grupirani su u četveroznamenkaste jedinice koje počinju s 万 wàn (deset tisuća). "Jedan milijun" na kineskom znači "stotinu tisuća" (一 百万).
- 10.000 一 万 (壹萬)
- yī-wàn
- 10.001 一 万 〇 一
- yī-wàn-ling-yī
- 10.002 一 万 〇 二 二
- yī-wàn-ling-èr
- 20.000 二万
- èr-wàn
- 50.000 五万
- wǔ-wàn
- 100.000 十万
- shí-wàn
- 200.000 kuna
- èr-shí-wàn
- 1.000.000 一 百万
- yī-bǎi-wàn
- 10.000.000 一 千万
- yī-qiān-wàn
- 100.000.000 一 亿 (壹 億)
- yī-yì
- 1.000.000.000.000 一 兆
- yī-zhào
- broj _____ (vlak, autobus itd.)
- broj mjeriti riječ (路 lù, 号 hào, ...) _____ (huǒ chē, gōng gòng qì chē itd.)
Riječi mjerenja koriste se u kombinaciji s brojem za označavanje velikog broja masovnih imenica, slično kao što engleski zahtijeva "dvije komada papira "umjesto samo" dva papira ". Ako niste sigurni, upotrijebite 个 (ge), iako možda nije točno, vjerojatno ćete biti razumljivi jer je to najčešća mjerna riječ. (Jedna osoba: 一个 人 yīgè rén; dvije jabuke: 两个 苹果 liǎnggè pintguǒ; imajte na umu da dvije od nečega uvijek koriste 两 liǎng umjesto 二 èr).
- pola
- 半 bàn
- manje od
- 少於 shǎoyú
- više od
- 多於 duōyú
- više
- 更 gèng
Vrijeme
- sada
- 现在 xiànzài
- nakon
- 以后 ， yǐhòu ili shāohòu
- prije
- 以前, yǐqián
- jutro
- 早上, zǎoshàng
- podnevni
- 中午, zhōngwǔ
- poslijepodne
- 下午, xiàwǔ
- noć
- 晚上, wǎnshàng
- ponoć
- 半夜 bànyè ili 午夜 (wǔyè)
Vrijeme sata
- Koliko je sati?
- 几点？ Xiànzài jǐ diǎn?
- Devet je ujutro.
- 早上 9 点钟。 Zǎoshàng jǐu diǎn zhōng.
- Tri i trideset popodne.
- 下午 3 点 半. Xiàwǔ sān diǎn bàn.
- 3
- 38 popodne. : 下午 3 点 38 分 Xiàwǔ sāndiǎn sānshíbā fēn.
Trajanje
- _____ minuta)
- _____ 分钟 fēnzhōng
- _____ sati)
- _____ 小时 xiǎoshí
- _____ dana)
- _____ 天 tiān
- _____ tjedni)
- _____ 星期 xīngqī
- _____ mjeseci)
- _____ 月 yùe
- _____ godine)
- _____ 年 nián
Dani
- danas
- 今天 jīntiān
- Jučer
- 昨天 zuótiān
- prekjučer
- 前天 qiăntiān
- jutro
- 明天 mingtiān
- prekosutra
- 后天 hòutiān
- ovaj tjedan
- 星期 zhège xīngqī
- U proteklih tjedan dana
- 上个星期 shàngge xīngqī
- sljedeći tjedan
- 下个星期 xiàge xīngqī
Kineski dani u tjednu su laki: počevši od 1 za ponedjeljak, samo dodajte broj iza 星期 xīngqī. Na Tajvanu se izgovara xīngqí (drugi ton na drugom slogu).
- nedjelja
- 星期天 xīngqītiān ili xīngqīrì (星期日)
- ponedjeljak
- 星期一 xīngqīyī
- utorak
- 星期二 xīngqīèr
- srijeda
- 星期三 xīngqīsān
- četvrtak
- 星期四 xīngqīsì
- petak
- 星期五 xīngqīwǔ
- subota
- 星期六 xīngqīliù
星期 se također može zamijeniti s 礼拜 lǐbài a povremeno s 周 zhōu.
Mjeseci
Kineski mjeseci su također laki: počevši od 1 za siječanj, samo dodajte broj prije 月 yuè.
- Siječnja
- 一月, yī yuè
- veljača
- 二月, èr yuè
- ožujak
- 三月, sān yuè
- travanj
- Da, da
- svibanj
- 五月, wŭ yuè
- lipanj
- 六月, liù yuè
- srpanj
- 七月, qī yuè
- kolovoz
- 八月, bā yuè
- rujan
- 九月, zdravo yuè
- listopad
- 十月, shí yuè
- studeni
- 十一月, shí yī yuè
- prosinac
- 十二月, shí èr yuè
Od siječnja do prosinca trebate koristiti samo ovaj obrazac: broj (1-12) yuè.